Ministrica zdravstva Irena Hrstić odlučila je uvesti “red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada” – ako netko želi privatno raditi, ne smije imati listu čekanja na svom odjelu u bolnici. Po novom, ako pacijenti čekaju duže od 120 dana, na popodnevni rad u privatnoj klinici liječnik može zaboraviti.
Sve je to rezultat zaoštrene politike ministrice, koja se od početka svog mandata odlučila pozabaviti liječnicima koji pacijente “vuku” u privatne klinike. Podsjetimo, u nekoliko navrata inspekcija Ministarstva utvrdila je propuste bolnica i povrede iz radnog odnosa.
Prema zadnje dostupnim podacima iz 2024., inspekcija Ministarstva zdravstva obavila je 42 nadzora privatnika te utvrdila da u zagrebačkom i splitskom KBC-u niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bilo na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radilo i u privatnoj klinici.
Ideja je Ministarstva upravo tome stati na kraj i povećati zadovoljstvo pacijenata javnim zdravstvom. No, način kako bi to napravila, ne odobravaju svi u zdravstvu.
Pitanje pravne snage upute
Prvi problem na koji je ukazala Hrvatska liječnika komora je to što je krajem prošle godine na stol ravnatelja bolnica stigla uputa Ministarstva koja nema nikakvu pravnu snagu.
To ima, napominju iz Komore, pravilnik koji definira kriterije kako netko može dobiti odobrenje da radi i privatno. Riječ je o Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca iz 2016. godine.
Upozoravaju da je prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. godine., ministar do 1. srpnja 2019. trebao donijeti novi pravilnik, a dok se ne donese, na snazi je stari iz 2016. godine.
“Od 2019. do danas ministar zdravstva nije donio novi pravilnik. Uputa nema istu pravnu snagu kao pravilnik. Pravilnik, kao podzakonski propis, prolazi kroz obvezan postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Uputa nije prošla javno savjetovanje tj. mogućnost da stručna i opća javnost komentiraju dokument”, pojašnjavaju iz Komore.
Tužbom protiv upute Ministarstva
Sporno je, upozoravaju liječnici, što uputa uvodi nove kriterije za izdavanje dozvole za dvojni rad, kao primjerice liste čekanja, što nije predviđeno zakonom odnosnom pravilnikom kao nadležnim aktom za to.
“Liječnik pojedinac koji savjesno obavlja svoj posao na radnom mjestu nije niti može biti odgovoran za liste čekanja na razini ustanove, županije ili države. HLK nema informacije s terena o tome kako ravnatelji provode ili ne provode uputu kao ni informacije o tome jesu li članovi HLK-a na temelju ove upute počeli dobivati odbijenice. HLK će svojim članovima osigurati besplatnu pravnu pomoć u slučaju da odluče sudskim putem pobijati odluke o uskrati ili opozivu odobrenja utemeljene na spornoj uputi”, kažu iz Komore.
Zaključno – ministrica Hrstić je donijela uputu da ni jedan liječnik, koji radi na odjelu gdje su liste čekanja duže od 120 dana ne smije raditi i privatno, no prema Pravilniku koji je i dalje na snazi – to je i dalje moguće.
Više o temi pročitajte OVDJE.










