By Na današnji dan započela je jedna od najuspješnijih vojnih akcija Hrvatske vojske, Operacija ”Gusar”, poznatija kao Operacija – Maslenica.
Akcija je započela u ranim jutarnjim satima 22. siječnja 1993. godine, s ciljem povezivanja sjevera s jugom Hrvatske pravcem Zadar – Maslenica – Karlobag, a namjerom da se odbace srpske snage iz Rovanjske, Novskog ždrila, Maslenice i od magistrale Posedarje – Zadar.
Akcija je bila ključna za obranu i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske.
Neposredno prije početka same akcije neprijatelj na svim položajima u Sjevernoj Dalmaciji jača, utvrđuje se, dovozi streljivo i pogonsko gorivo te provodi djelomičnu mobilizaciju. Bitno pojačava ljudstvo na svim pravcima, te na taj način jasno daje do znanja da se ne odriče ideje o stvaranju Velike Srbije na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag.
Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području.
Stoga je napad vojno–redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja.
Započeo je snažnom topničkom pripremom u 7.05 sati i trajao je desetak minuta. Tijekom sljedeća tri dana (23., 24., i 25. siječnja) trajali su daljnji napadi u kojima je oslobođen Novigrad, Kašić, Maslenica, Smoković i Reljići, a na Velebitu OS RH su izbile na crtu Sveti Rok – Mali Alan – Tulove grede – Bobija (planina).
Dana 25. siječnja postrojbe HV-a u popodnevnim satima ovladavaju selom Škabrnja i jakim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava, koje neprijatelj sljedeća dva dana intenzivno napada jakom topničko-raketnom vatrom, pa su naše snage uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak organizirajući obranu na crti Ambar – dio Škabrnje – Ivkovići.
Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama zaustavljeno je napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca.
To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvrše protunapad, koji je odbijen uvođenjem svježih snaga od kojih je jedan dio helikopterskim desantom prebačen iz Slavonije i uveden izravno u borbu. Snažnije borbe za dostignute crte i stabilizaciju bojišnice potrajale su još dva do tri dana.
Akcijom Maslenica hrvatska vojska oslobodila je 202 četvornih kilometara, a još 80 četvornih kilometara oslobođeno je u operaciji Peruča koja se zbila potpuno neplanirano odmah iza opisane akcije HV-a.
Tko je isplanirao velebnu akciju?
Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, a bile su angažirane sve grane Hrvatske vojske. Sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split – 4. gardijska brigada, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigade, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojne policije, kao i specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi Glavnog stožera HV-a, Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a te Eskadrila helikoptera HRZ i PZO-a.
Operacija je pripremana u potpunoj tajnosti, a neposredno prije napada isključeni su svi telefoni na zadarskom području.
Oslobađanje i povezivanje Hrvatske nije prošlo bez teških žrtava. U prva tri dana akcije poginulo je 19 pripadnika HV-a i MUP-a, a ranjeno ih je 70.
Uslijed topničko-raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko-diverzantskih napada agresora koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenica, do 31. ožujka 1993. godine poginulo je 127 hrvatskih branitelja. (Povijest.hr).
