By Sjajne vijesti iz naših rodilišta! U njih gotovo 60 posto prošle je godine rođeno više beba nego 2024. Pokazuju to podaci koje je RTL Danas dobio u 27 od ukupno 30 rodilišta u zemlji.
Najveći rast bilježe Zabok, Zagreb i Sisak, dok je najveći pad broja novorođenih beba u Našicama, Splitu i Bjelovaru.
Tko su rekorderi?
Zabok ruši rekorde – rodilište su s najvećim rastom broja novorođenih u Hrvatskoj. Lani je ondje stiglo čak 138 beba više nego 2024.
Rajko Fureš, pročelnik Službe za ginekologiju u OB Zabok: “Onaj najbitniji naglasak je na komunikaciji, odnosu prema rodiljama, partnerskom ophođenju koje i rezultira povjerenjem što je ja mislim najvažnije i na tome ćemo ubuduće inzistirati.”
Nakon Zaboka, najveći rast ima KBC Zagreb. Ondje se prošle godine rodilo čak 107 djece više nego 2024. U Sisku 97, Čakovcu 86 te Rijeci 78 beba više. Pozitivne brojke stižu i iz rodilišta u Osijeku, Vukovaru, Dubrovniku, na zagrebačkom Svetom Duhu i Virovitici.
No, 11 rodilišta u 2025. bilježi pad broja novorođenih. Najgore je u Našicama gdje je lani rođeno 90 beba manje. U Splitu 78, Bjelovaru 60, Zadru 54 i Varaždinu 50 manje. Negativne brojke imaju i Koprivnica, Pula, Pakrac, Nova Gradiška, Požega i Slavonski Brod.
Irina Kinčić, primalja KBC-a Sestre milosrdnice: “Našim trudnicama pokušavam svojom strpljivošću, empatičnošću dati sve od sebe da im porod bude ugodno iskustvo kao što bi prvo i sama željela da meni bude tako se trudim i njima.”
Gdje je zabilježen pad broja novorođenih?
No, 11 rodilišta u 2025. BIlježi pad broja novorođenih. Najgore je u Našicama gdje je lani rođeno 90 beba manje. U Splitu 78, Bjelovaru 60, Zadru 54 i Varaždinu 50 manje. Negativne brojke imaju i Koprivnica, Pula, Pakrac, Nova Gradiška, Požega i Slavonski Brod.
Ipak, gledaju li se ukupne brojke – u 27 od 30 rodilišta koja su nam dostavila podatke, lani je rođeno 711 beba više nego 2024. Razlika je vjerojatno i veća, ali podatke nisu poslali Vinkovci, Knin i Metković, piše RTL Danas.
Demograf Stjepan Šterc odgovorio je na pitanje jesmo li zakasnili ili idemo u korak s vremenom.
“Malo kasnimo, malo kasnimo, možda čak 10-15 godina sasvim sigurno, ali konačno je sad sazrelo vrijeme i konačno je politika prihvatila da je to strateško pitanje budućnosti pa čak bi rekao i opstanka Hrvatske nego i ukupnog razvoja”, rekao je.
Iako demografski izazovi i dalje ostaju, ovi podaci donose optimizam. Svaka novorođena beba potvrda je da se trendovi – uz prave mjere i dugoročnu strategiju – ipak mogu okrenuti.
