Sve je krenulo od dojave ispostavi Hitne pomoći u Tinovu gradu u nedjelju oko 13 sata, kada je prijavljeno da se u jednom restoranu uz državnu cestu Vrgorac-Makarska guši gost. Na teren su izašli liječnik, medicinska sestra i vozač koji su zatekli muškarca bez svijesti i bez pulsa.

“Strano tijelo, za koje se pretpostavlja da je komad hrane, izazvalo je gušenje i srčani zastoj”, ispričao je za Slobodnu Dalmaciju dr.sc. Andrija Babić specijalist hitne medicine i voditelj Ispostave HMS Vrgorac Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.

Važnost poznavanja osnova reanimacije

Tim hitne pomoći odmah je krenuo s naprednim oživljavanjem, odnosno reanimacijom. Izvadili su strano tijelo iz dišnog puta, započeli masažu srca i pacijenta spojili na respirator.

Ključno je, ipak, bilo to da su svjedoci u restoranu započeli laičku reanimaciju prije dolaska hitne pomoći. “Upravo ta rana intervencija bila je presudna u očuvanju pacijentovih vitalnih funkcija do dolaska stručnog medicinskog tima”, objašnjava dr. Babić koji je pohvalio svoj tim, ali i posjetitelje lokala koji su pružili prvu i neophodnu pomoć, koja se pokazala ključnom.

Budući da se tim Hitne pomoći nije želio kockati, alarmirali su Helikoptersku hitnu medicinsku službu. Pacijent je u konačnici s helidroma u Kokorićima prevezen u KBC Split.

Babić je posebno istaknuo važnost poznavanja osnova reanimacije kod građana. “Kada osoba u blizini zna prepoznati stanje i odmah započne reanimaciju, šanse za preživljavanje značajno se povećavaju”, zaključuje.

Objava DRAMA KOD VRGORCA Čovjeku zapela hrana u dušniku, ostao bez svijesti i pulsa pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Za sada se nije javilo mnogo kandidata, ali natječaj još traje. Tražimo 18 liječnika, 12 medicinskih sestara/tehničara i 12 vozača. Prvenstvena nam je želja rasteretiti naše zaposlenike, koji “pucaju” od posla u ljetnim mjesecima i koji, gotovo pa ne mogu dobiti godišnji odmor, što zbog opsega posla, što zbog manjka djelatnika – rekao je dr. Leo Luetić, ravnatelj Zavoda za Hitnu medicinu SDŽ, za Slobodnu Dalmaciju.

Plaće koje se nude mogu biti i više od navedenih iznosa, ovisno o radnom stažu, poreznim olakšicama, broju odrađenih sati, te smjenama tijekom vikenda i noći, javlja Slobodna Dalmacija. Otvara se i pitanje – ako se na natječaj javi premalo kandidata ili nitko – hoće li Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije uspjeti pokriti sve potrebe tijekom turističke sezone?

– Mi ćemo se potruditi da “pokrijemo” i odradimo cijeli posao, uz pomoć nekih naših unutarnjih rezervi, no to nije zgodno ni najbolje riješenje. Naime, naši djelatnici budu premoreni i iscrpljeni, a tako je teško raditi – zaključio je dr. Leo Luetić.

Objava Hitna u Dalmaciji traži ljude za sezonu: Liječnicima nude 3000 eura, osoblju od 1500-2000 eura.. pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Nakon Splita, najviše intervencija imali su timovi smješteni u bazi Rijeka, njih 165. Timovi s bazom u Zagrebu imali su 22 intervencije, dok su 7 intervencija zabilježili timovi s bazom u Osijeku, navodi se na stranicama HHMS-a.

HHMS je s dnevnim letovima krenuo 30. ožujka ove godine, paralelno iz četiri baze u četiri najveća hrvatska grada, a početkom srpnja su uvedene i noćne intervencije u jadranskim bazama, u skladu s ugovorima koje je Ministarstvo zdravstva sklopilo s pružateljem usluge.

Specijalizirani helikopteri olakšavaju medicinskom osoblju pristup hitnim pacijentima jer mogu slijetati na različite i znatno manje površine. Time se izravno utječe na brzinu zbrinjavanja hitnih pacijenata i skraćuje njihov prijevoz do odgovarajuće bolnice, što je posebno važno za udaljena i teško dostupna područja.

Tako su timovi HHMS-a do sada uspješno intervenirali na otocima Ilovik, Susak i Unije u Primorsko-goranskoj županiji, kao i na otoku Molatu u Zadarskoj županiji. Osim njih, na popisu intervencija našli su se i najveći dalmatinski i kvarnerski otoci.

Timovi HHMS-a zabilježili su i dvije intervencije na hrvatskim prometnicama, odnosno na autocesti A1 i Jadranskoj magistrali (D8) te još brojne intervencije u gradovima i općinama diljem Hrvatske.

Gledano po vrstama intervencija, timovi su odradili 21 primarnu, 340 sekundarnih i 19 međubolničkih intervencija. Ove posljednje se odnose na akutno životno ugrožene pacijente.

Najčešći razlog izlaska na primarnu intervenciju bilo je zbrinjavanje osoba s bolestima srca i/ili boli u prsima. Zatim slijede intervencije zbog ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem, u ronilačkim nesrećama te uslijed jakih alergijskih reakcija i neuroloških poremećaja.

Najveći broj sekundarnih intervencija odnosio se na kritično oboljele i/ili ozlijeđene pacijente, a slijede intervencije zbrinjavanja osoba s dijagnozom moždanog udara.

Uz HHMS, od travnja prošle godine djeluje i pomorska hitna medicinska služba brzim brodicama, koja je smanjila izoliranost otoka i nedostupnih obalnih područja

Flota za pružanje hitne medicinske skrbi do danas je zabilježila 268 intervencija. Najviše intervencija, njih 80, imala je brodica smještena u Supetru na Braču, a nakon slijedi brodica u Šibeniku sa 64 intervencije. Brodica na Rabu bilježi 42 intervencije, u Zadru 41, na Malom Lošinju 24, ona u Dubrovniku 17.

Građanima i posjetiteljima je tijekom turističke sezone na raspolaganju i 18 dodatnih timova Hitne medicinske službe koji su smješteni na frekventnim lokacijama duž hrvatskih prometnica. S 24-satnim dežurstvima dodatni su timovi započeli 14. lipnja ove godine, a dosad su imali 1.412 intervencija tijekom kojih su zbrinuli 1433 pacijenata, piše Slobodna Dalmacija.

Objava PRVA ČETIRI MJESECA Hitna medicinska služba spašava živote zrakom i morem pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prisebnošću ostalih kupača, nesretna žena je izvučena na obalu gdje joj je pružena pomoć reanimacije i po pričanju svjedoka, unesrećena je dolaskom hitne počela disati. Nije se dugo čekalo na dolazak helikopterske hitne medicinske službe koja je unesrećenu odvezla prema Splitu.

Unatoč činjenici da se sve odigralo u najbržem mogućem roku, od dolaska hitne do HHMS-a, nesretna žena je, kako smo službeno doznali od makarske policije, preminula na putu do bolnice.

Objava TRAGEDIJA U GRADCU Žena se utapala u moru, reanimirali je kupači, preminula na putu za bolnicu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Svakodnevno smo svjedoci odljeva mozgova iz Lijepe naše i sve više nam se čini da ćemo uskoro ostati bez mladih ljudi koji traže bolje uvjete rada van granica Hrvatske ili odlaze iz malih sredina u velike gradove. Često se kometira kako je grad Ploče, grad duhova, ipak ovim člankom ćemo pokazati upravo suprotno.

Tea Jozić mlada je liječnica, koja je završila Medicinski fakultet u Splitu, a trenutno živi i radi u Pločama i po svemu sudeći ne bi imala ništa protiv da tu i ostane.

Mlada ste doktorica, kad ste shvatili da je medicina vaš poziv?

“Nekako je spontano došlo do toga. Kako mi je otac liječnik, imala sam dobar uvid u to kakav je to životni stil te koliko rada i odricanja iziskuje, ali isto tako koliko zadovoljstva donosi. Kroz gimnaziju sam zavoljela prirodne znanosti, tako da se medicina nametnula kao logičan izbor. Privukla me i njezina širina te mogućnost kasnijeg opredjeljivanja za uže područje djelovanja.”

Kolegice, sve doktorice!

Studirati medicinu poprilično je zahtjevno i iziskuje dosta odricanja, kako biste opisali svoje školovanje?

“Bilo je tu dosta učenja i neprospavanih noći. Znalo je biti stresno. Puno je nastave, laboratorijskih vježbi, kliničkih vježbi, seminara, predavanja… Ali kako vrijeme prolazi i ulazite u dubinu materije, javlja se znatiželja i motivacija za savladavanjem prepreka.

Svaki uspješno položen ispit bi mi dao vjetar u leđa, samopouzdanje je s vremenom raslo, grč popuštao. Kasnije su se rodila i neka lijepa prijateljstva s kolegama koja i danas traju. Tako da mogu reći da je to bio dobar period života, unatoč brojnim obavezama.”

Trenutno radite u pločanskoj ispostavi Zavoda za hitnu medicinu, što vas je dovelo u Ploče?

“U Ploče me dovela slučajnost. Kako sam do tada radila zamjene u različitim ambulantama obiteljske medicine širom SDŽ, želja mi je bila da napravim korak naprijed i zaposlim se na hitnoj. Smatrala sam da ću tako steći nova iskustva i znanja koja će biti dobra priprema za specijalističko usavršavanje. Našla sam oglas na HZZ-u, te vrlo brzo dobila poziv doktorice Matić iz Metkovske ispostave.

Iako je početno plan bio da radim tamo, u Pločama su bili ‘kraći’ s liječnicima kako je kolegica upravo otišla na porodiljni dopust. Tako da me doktorica Matić uputila na našeg Marina. On mi je vrlo brzo ‘prodao’ Ploče. Praktički smo se sve telefonski dogovorili i došla sam tu raditi i živjeti već kroz 10tak dana. Vjerujem da ću ovdje i ostati dok ne dobijem specijalizaciju.

Ekipa na hitnoj je odlična, posao je zanimljiv, pacijenti su uglavnom suradljivi i nije teško s njima uspostaviti dobru komunikaciju.”

Kolege na Hitnoj u Pločama

Josip Matijašević iz Ploča (41) radi kao medicinski brat i usko surađuje sa Teom, a na upit što misli o mladoj novoj snazi na Hitnoj ima samo riječi hvale.

– Tea je mlada i vrlo vrijedna liječnica, željna rada i stjecanja novog iskustva.

Mi koji smo malo duže na Hitnoj, znamo koliko je stresno u određenim situacijama, a Tea se zaista odlično snalazi.

Ono što me posebno veseli je vidjeti mlade ljude poput Tee, koji su došli živjeti i raditi u našem malom gradu, te time obogaćuju i osobno mi izabranu životnu zajednicu. Ploče jesu mala sredina, ali samim time, idealne za obiteljski život.

Dr. Gašpar i Josip Matijašević

Danijela Šunjić (35), liječnica koja također radi u pločanskoj ispostavi Zavoda za hitnu medicinu, također vidi male sredine kao prednost.

– Obzirom da smo udaljeni oko sto kilometara od najbliže bolnice, našim radom, bez dostupnih laboratorijskih pretraga, moramo itekako dati sve od sebe da pacijentima pružimo najbolju moguću skrb i osim implementacije naučenog često smo prisiljeni snaći se, donositi promptne odluke i vjerovati svom instiktu i praksi, čime smo, po meni, zapravo u prednosti u primjeni medicine, jer smo stalno svjesni da ljudski životi ovise o nama.
I sama sam ostala u malom gradu i naravno da me veseli vidjeti mlade i perspektivne ljude koji donose iste odluke.

Kako biste opisali vaše prve susrete s pacijentima i kako vam je bilo primjeniti teoretsko znanje u praksi?

“Imala sam sreću što sam imala dobrog mentora kroz 6 mjeseci rada pod nadzorom nakon fakulteta. To je olakšalo proces prilagodbe. Teoretsko znanje je važno s medicinskog, odnosno stručnog aspekta. To sam imala i nije predstavljalo problem implementirati ga. Ono što vas ne uče na fakultetu je važnost dobre komunikacije, asertivnosti, smirivanja agresivnog i agitiranog pacijenta, pristup terminalno bolesnom pacijentu, komunikacija s obitelji, pristup maloj djeci, socijalna problematika i slično… To se nekako savladava u hodu i kasnije s iskustvom se izgradi adekvatan, holistički pristup pacijentu. Ali treba vremena, u biti taj proces traje dok god se bavite ovim poslom.”

Sigurno ste imali i teške trenutke, kako se nosite s njima i smatrate li da bi liječnik prvenstveno trebao biti empatičan prema pacijentima?

“Naravno da ima teških trenutaka. Meni osobno tada najviše pomaže razgovor s bliskim osobama. Empatija nekako prirodno ide uz bol. Liječnik bi, barem po nekom mom mišljenju, trebao nastojati dobro komunicirati s pacijentom, dati mu objašnjenje na način koji mu je razumljiv, pružiti mu utjehu ili ga smiriti u slučaju straha ili anksioznosti. Mislim da nekako većini ljudi odgovara takav pristup jer se stvara osjećaj povjerenja.”

Zajedništvo i sloga u vidu suradnje onih koji nas štite i čuvaju ogleda se i u bliskoj suradnji i čestim akcijama PP Ploče, DVD Ploče i Hitne u Pločama, koji demonstracijama osviještavaju ljude, posebice one mlade, da budu oprezni u prometu i čuvaju svoje zdravlje.

Na upit sugrađanke Dubravke Nikolac (65), što misli o mladoj doktorici Tei odgovara:

– Imam staru i bolesnu majku o kojoj skrbim, ali na sreću imamo se na koga osloniti jer su nam bolnice daleko, pa često puta sve ovisi o doktorima s Hitne. Neka nam mlade snage i da nam ih još stigne.

Danas mladi ne pronalaze perspektivu u Hrvatskoj, stoga ste vi itekakvo iznenađenje, osim što niste kao većina otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo vi dapače vidite perspektivu u malom gradu poput Ploča, znači li to da niste dovoljno ambiciozni ili dapače da ste ambiciozni toliko da se ostanete boriti za “malog čovjeka?

“Mislim da sam ambiciozna, ali nepretenciozna. Nastojim biti realna. Da bi se došlo do specijalizacije ipak je u većini slučajeva potrebno radno iskustvo. A kada ste 130 km daleko od prve bolnice, bez praktički ikakve dijagnostike, osim stetoskopa, tlakomjera, EKG-a i svoje 2 ruke ipak trebate itekako dobro razmišljati o tome što i kako postupiti, i naravno, stalno učiti. Tu se definitivno stvara dobra podloga za dalje. Tako da za sada definitivno ne razmišljam o odlasku u inozemstvo. Mislim da preduvjete za napraviti ono što želim imam i u Hrvatskoj. Samo polako i uporno, korak po korak.”

Prema Vašem mišljenju, podnose li pacijenti bolest lakše uz molitvu, odnosno vjeru?

“Čovjek je prvenstveno biće duha. Prirodno je da se okrenemo Bogu u boli i patnjama jer tražimo utjehu i odgovore na pitanja. Prema mom dosadašnjem iskustvu ljudi koji su uvjereni vjernici lakše podnose sve životne nedaće, ne samo bolest nego i druge izvore patnje; gubitke voljenih osoba, razvode, poslovne neuspjehe, neimaštinu…”

Ivana Rubičić (23), mlada je medicinska sestra koja je zaposlenje u Pločama vidjela kao odličnu priliku, zbog blizine svog obiteljskog doma.

– Nakon što sam završila Srednju medicinsku školu u Dubrovniku, naravno da sam se odmah htjela i zaposliti, a dugoročni cilj mi je da ostanem u dolini Neretve. S Teom surađujem više nego dobro, a obzirom da smo obje mlade i naši privatni razgovori i oni poslovni su mi nekako bliži, baš se razumijemo.
Veseli me da ima još mladih ljudi poput mene koji žele raditi u manjim gradovima.

Medicinska sestra Ivana Rubičić (prva slijeva) i doktorica Danijela Šunjić (druga slijeva) s kolegama

Kakvi se izazovi pred mladim liječnicima danas, koliko je teško dobiti željenu specijalizaciju?

“Moji stariji kolege bi rekle da je lakše nego ikada. Vjerojatno su u pravu. Mi mlađi smo nekad nadobudni pa bismo sve sad i odmah. Nije ni sada jednostavno dobiti specijalizaciju, ali činjenica je da ih se raspisuje više nego ikada i da liječnika fali. Tako da je statistika na našoj strani.”

Koji su vaši dugoročni planovi i ciljevi?

“Mogli bi se sažeti u nekoliko riječi: žena, majka, dr. med. spec.”

I za kraj, poruka svima koji se kao i vi bore i trude ostati u svojoj zemlji, bez obzira na zanimanje?

“Budite dosljedni sebi, uporni i marljivi. Oboružajte se strpljenjem i budite pozitivni. Nije lako, ali ništa ne može platiti osjećaj samoostvarenja i zadovoljstva vlastitim životom.”

Tei sigurno nije bilo jednostavno napustiti sve poznato i sigurno te otići u malu sredinu, bez prijatelja i obitelji, međutim u vrlo kratkom vremenu provedenom u Pločama i sama je uvidjela prednosti malog gradića na Neretvi.

A ako i dalje mislite da su Ploče grad duhova, trebamo ga prestati gledati kroz prizmu praznih kafića i ugledati se u one ambiciozne, vrijedne ljude, koji vide perspektivu i želju za opstankom malih zajednica.

Razgovarala: Eleonora Doboš

Objava PLOČE NISU GRAD DUHOVA Doktorica Tea Jozić primjer je kako mladi i ovdje imaju budućnost pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Hitna medicinska služba (HMS) prva je karika u lancu zbrinjavanja hitnog pacijenta, odnosno svih onih kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje.

Njezin značaj prepoznao je i Hrvatski sabor te je 2013. godine, na inicijativu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, 30. travnja proglasio Nacionalnim danom HMS-a i tako pružio veliko priznanje i podršku svim djelatnicima hitne medicine u njihovom profesionalnom i predanom radu.

Nacionalni dan HMS-a prilika je da se građane upozna s organizacijom i djelokrugom rada ove odgovorne i zahtjevne javnozdravstvene djelatnosti te da ih se senzibilizira i osvijesti o važnosti pravodobnog prepoznavanja hitnih stanja, kao i poznavanja jednostavnih postupaka pružanja pomoći.

Stoga danas, 30. travnja 2024. godine, djelatnici HMS-a diljem Hrvatske provode edukacijske programe kako bi ih, u izravnoj komunikaciji, potaknuli da ispravnim postupcima pružanja pomoći i pozivanja HMS-a doprinesu boljem zdravstvenom ishodu ozlijeđene ili oboljele osobe.

Objava HEROJI NAŠEG DOBA Nacionalni je dan Hitne medicinske službe pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Podsjećamo da je hitna helikopterska medicinska služba uspostavljena kao pilot-projekt 2016. godine kada je potpisan Sporazum između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i Dubrovačko-neretvanske županije. Usluga se nastavila pružati u narednom razdoblju tijekom ljetnih mjeseci da bi se u ožujku 2021. godine napravio veliki iskorak za sigurnost i očuvanje zdravlja svih građana i gostiju Dubrovačko-neretvanske županije kada je uspostavljena cjelogodišnja hitna helikopterska služba.

Omogućavanje brzog prijevoza teško stradalih, teško oboljelih ili ozlijeđenih osoba, u većini je slučajeva presudan za spašavanje njihovih života, pogotovo ako se unesrećena osoba transportira u medicinsku ustanovu unutar prvog sata, tzv. „zlatnog sata“, mogućnost preživljavanja se znatno povećava. Uzimajući u obzir geografsku konfiguraciju, odnosno dislociranost i prometnu izoliranost pojedinih ruralnih dijelova i otoka Županije, neophodan je sustav helikopterskog hitnog medicinskog prijevoza unesrećenih koji funkcionalno nadopunjava postojeći sustav hitne medicinske pomoći kopnenim i pomorskim sredstvima.

Helikopteri također povećavaju efikasnost hitne medicinske operative jer omogućavaju izravan i brz pristup većim specijalističkim i sub-specijalističkim bolničkim centrima.

U 2023. godini uspješno su obavljene 354 intervencije hitne helikopterske medicinske službe u našoj županiji.

Dubrovačko-neretvanska županija i ovim putem zahvaljuje Ministarstvo zdravstva, kao i Ministarstvu unutarnjih poslova na suradnji.

Objava I tijekom 2024. godine osigurana cjelogodišnja hitna helikopterska služba u našoj županiji pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Razina obrazovanja: Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

Radno iskustvo: Nije važno

Ostale informacije:

Opći uvjeti za doktore medicine: 1) zdravstveni radnik sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem  zdravstvenog usmjerenja; doktor medicine, 2) odobrenje za samostalan rad.

Prijave s potrebnom dokumentacijom se podnose u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, Dr. A. Šercera 4b, 20000 Dubrovnik s naznakom «Natječaj za zapošljavanje; dr. med. – ne otvaraj».

Uz prijavu na javni natječaj kandidati su dužni priložiti: 1. životopis, 2. presliku domovnice, 3. presliku svjedodžbe (samo kandidati za vozače), 4. presliku važeće vozačke dozvole „B“ kategorije (samo kandidati za vozača), 5. presliku odobrenja za samostalan rad (samo kandidati doktore medicine) i 6. presliku diplome (samo kandidati za doktore medicine).

Prije donošenja odluke o odabiru kandidata može se provesti testiranje u svrhu provjere znanja, vještina i sposobnosti bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se kandidat prima.

Pozivaju se kandidati koji ostvaruju prednost prilikom zapošljavanja, sukladno čl. 102. st. 1. – 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) da dostave dokaze iz čl. 103. st. 1. navedenog zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti prilikom zapošljavanja.      Popis dokumenata potrebnih za ostvarivanje prednosti prilikom zapošljavanja dostupni su na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://gov.hr/moja-uprava/hrvatski-branitelji/zaposljavanje/prednost-pri-zaposljavanju/403.

Kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja, sukladno čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13 i NN 152/14) dužni su se pozvati na čl. 9. istog zakona te uz dokaze o ispunjavanju uvjeta iz natječaja priložiti dokaze o priznatom statusu osobe a invaliditetom sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom.

Objava Zapošljava se doktor medicine u Timu T1 Hitne medicinske službe u Pločama na neodređeno vrijeme pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Više detalja OVDJE.

Objava DOKTOR/ICA HITNE SLUŽBE Zavod za hitnu medicinu zapošljava! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Trenutna borba je za isplatu odštete za krivo obračunavanje plaća. Pravomoćna presuda je nešto što se mora poštovati, no unatoč zakonskoj odredbi Zavod i njegov osnivač županija Dubrovačko – neretvanska do danas se oglušuju na pravomoćnu presudu, piše u priopćenju koje smo dobili.

“Godinama imamo strpljenja i razumijevanja na mnoge situacije u kojima smo se našli, no više uistinu ne možemo prihvatiti odgovor, koji nam daju za sve – novaca nema.

Pokušavali smo civiliziranim razgovorom doći do svojih stečenih prava, kada nam to nije uspjelo, najavili smo moguću blokadu računa Zavoda. Imamo puno problema o kojima šutimo, radimo svoj posao najbolje što umijemo, no nije lako ostati predan i savjestan radnik u moru briga koje nas muče. Ponekad se pitamo jesmo li i mi državni službenici kao i ostali? Zaslužujemo li i mi regres u zakonskom roku isplate, bez da za njega svake godine moramo moliti?

Nije nam u cilju onemogućiti normalno funkcioniranje Zavoda, no umorni smo od vječne borbe da nas se cijeni i poštuje naš rad i doprinos ovom društvu. Naši pacijenti su nam na prvom mjestu i nikada nisu i neće osjetiti naše nezadovoljstvo uvjetima rada, no borba je preduga i preteška, a strpljenja je sve manje” – stoji u priopćenju koje potpisuju delegat “Hitne uživo 194” za DNŽZZHM i  djelatnici ZZHMDNŽ.

Objava Zavod za hitnu medicinu i županija oglušuju se na isplatu odštete svojim djelatnicima pojavila se prvi puta na Klik Medija.