Istraživači su zaključili da u braku rizik od prekomjerne težine tada raste za 62 posto muškarcima, a 39 posto ženama, u usporedbi s onima koji nisu vjenčani.

Oženjeni muškarci imaju 3,2 puta veće izglede da će biti debeli nego neoženjeni, a takva razlika nije zabilježena između udanih i neudanih žena.

– To se potencijalno objašnjava kulturološkim razlikama u stajalištima prema debljini između dvaju spolova, kaže se u istraživanju.

Studija je zaključila da opasnost od pretilosti raste i sa starenjem. Svake godine prijetnja od prekomjerne težine muškarcima raste za tri posto, a ženama četiri posto. Rizik od debljine, pak, raste četiri posto kod muškaraca i šest posto kod žena, piše agencija dpa.

Debljina (pretilost, gojaznost) definira se indeksom tjelesne mase većinom od 30, a prekomjerna težina indeksom od 25 do 29,99.

Istraživanje je predvodila liječnica Alicja Cicha-Mikolajczyk s Nacionalnog instituta za kardiologiju u Varšavi.

– Dob i bračni status imaju neporeciv utjecaj na prekomjernu težinu ili debljinu u odrasloj dobi, bez obzira na spol, zaključak je studije.

Objava Brak muškarcima utrostručuje rizik od debljine pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Djeca su nam peta najdeblja nacija, a odrasli prvaci Europe! Podaci izneseni uz Hrvatski dan debljine 16. ožujka zvone na uzbunu i potiču pitanje kakvo je stanje s kilažom na krajnjem jugu, piše Dubrovački vjesnik.

NA JUGU BRINE KILAŽA

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije prim. dr. sc. Ankica Džono Boban potvrđuje da imamo razloga za brigu:

– Nažalost, trend porasta broja stanovnika Hrvatske koji imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu je zabrinjavajući za oba spola. Rezultati zadnjeg istraživanja (2019.) pokazuju da je udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom porastao za 9 posto u odnosu na istraživanje iz 2015. godine. Taj rast je značajno veći u odnosu na porast od 2 posto na razini Europske unije. Dijagnozu debljine kod nas sve više bilježe liječnici obiteljske medicine kod oba spola. Međutim, upućivanje na stručnu pomoć i liječenje osoba s debljinom još je nedovoljno. Jasno treba reći da je debljina puno više od estetskog izgleda. Ona je kronična bolest. Osim što ugrožava zdravlje, ometa i liječenje drugih kroničnih bolesti. Ključno je osvijestiti poznavanje osobne dnevne potrošnje kalorija u odnosu na njihov unos. Debljina već ima pandemijske razmjere, a oboljele osobe lošiju kvalitetu života. Debljina nije samo zdravstveni problem, nego ima psihološke, socijalne i ekonomske posljedice na individualnoj i društvenoj razini – kaže Džono Boban koju je Dubrovački vjesnik pitao je li i u kolikoj mjeri pučanstvo Dubrovačko-neretvanske županije u boljoj poziciji od ostatka Hrvatske po tjelesnoj težini?

– Naša županija, pomorski orijentirana s tradicijom mediteranske prehrane koja je zlatni standard za očuvanje zdravlja, ima temelje za puno bolju sliku vezanu za tjelesnu masu (težinu). Međutim, suvremeni ubrzani tempo života i marketinške ponude raznovrsnih nutritivno siromašnih proizvoda superiorno su nadjačali dobre prehrambene korijene. U istraživanju 2003. godine Dubrovačko-neretvanska županija bila je u skupini županija s najvećim udjelom odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom: muškarci 50 do 56 posto, a žene od 37 do 46 posto. Nasuprot tome, po udjelu pretilih žena naša županija bila je u skupini županija s najmanjim udjelom od 9 posto, a po udjelu pretilih muškaraca u skupini županija sa srednjim vrijednostima, 18 posto – otkriva sugovornica i napominje kako se iz zadnjeg istraživanja o životnim navikama hrvatskih građana nažalost ne mogu dobiti podaci za županiju, jer je uzorak za istraživanje bio reprezentativan na nacionalnoj razini.

Novinara Dubrovačkog je zanimalo i što bismo trebali jesti, a što izbjegavati ako ne želimo probleme s kilogramima, te u kolikoj mjeri prehranu treba kombinirati s tjelovježbom?

– Do prekomjerne tjelesne mase i debljine dolazi zbog energetske neravnoteže odnosno pretjeranog unosa energije u odnosu na energetsku potrošnju. Danas, uz sjedilački način života te nedovoljnu i neredovitu tjelesnu aktivnost, vodeći uzrok u dobivanju kilograma je energetski bogata a nutritivno siromašna hrana i povećane količine pojedinih obroka. Na prvom mjestu treba izbjegavati proizvode bogate rafiniranim šećerom. Osim bombona, keksa, grickalica, peciva, pekarskih i drugih proizvoda, treba biti svjestan da mnogi prerađeni proizvodi odnosno procesirana hrana sadrže šećer dodan u tijeku prerade, tzv. skriveni šećer. Među proizvodima koji se najčešće konzumiraju i predstavljaju izvor skrivenih šećera su pića s dodanim šećerom kao što su gotovi sokovi, posebno gazirana pića, sportska pića i ledeni čaj, kečap i drugi gotovi umaci i preljevi, gotovi voćni jogurti i drugi mliječni deserti, kao gotovi pudinzi, juhe iz vrećica, energetske pločice te brojna gotova jela. Svakako treba naći zamjene za hranu sa skrivenim šećerom. Primjerice, umjesto slatkiša i grickalica jesti svježe voće, umjesto gotovih sokova piti prirodni nezaslađeni sok, vodu ili nezaslađeni čaj, umjesto gotovog voćnog jogurta koristiti svježe voće i jogurt. Ako se i konzumira prerađena gotova hrana i proizvodi sa skrivenim šećerom, onda se treba smanjiti učestalost njihovog konzumiranja i količina obroka, a sve uskladiti s potrošnjom energije kako se višak unesenog šećera ne bi taložio u masno tkivo. Prilikom kupovine uvijek treba pročitati deklaraciju na proizvodu, posebno ako postoje oznake da proizvod ima “smanjeni udio masti”. Naime, takvi proizvodi često imaju dodani šećer kako bi im se poboljšao okus – ističe stručnjakinja.

Objava GRAĐANI ŽUPANIJE SVE DEBLJI Draži im je kečap od ribe, zelje mijenjaju za grickalice pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Nutricionistica Dijana Gluhak nudi savjet: ‘Treba jesti tri do pet obroka na dan, dobro jesti doručak, pokazano je da dobro doprinosi redukciji tjelesne mase i jako je bitno ne konzumirati velike obroke i onda imati pauzu jer tijelo onda to uskladišti i onda nam treba duplo više vremena da to maknemo’.

Debljina nije estetski već zdravstveni problem, koji može dovesti do vrlo ozbiljnih bolesti. Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a govori da je debljina rizik za većinu sijela raka, pogotovo onih koji su glavni uzrok obolijevanja i smrtnosti, a dodala je: ‘Također je rizik za srčanožilne bolesti. a srčanožilne bolesti su pak prvi uzrok smrtnosti čak ispred karcinoma’, javlja Dnevnik.hr.

Nažalost, djeca se sve manje kreću, a sve su više pred računalima. Čak 35 posto djece u dobi između osam i devet godina je preuhranjeno ili debelo.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, Davor Štimac otkrio je zabrinjavajuće podatke: ‘Prije 10 godina je svako peto dijete spadalo u skupinu prekomjerno teških ili debelih, danas svako treće. Rast u samo 10 godina je ogroman. Predikcije kažu da će narednih godina to rasti još za 60 posto što znači da će više nego svako drugo dijete biti prekomjerno teško ili debelo’.

Otvara se pitanje koliko je debljina prepoznata kao bolest. Štimac kaže da medicina svakako prepoznaje. ‘To je ono što vidimo već na prvi pogled, čak i mi kao liječnici. To je dijagnoza koja se rijetko piše pa iz naših bolnica i ambulanti manje od pet posto pacijenata izlazi s tom dijagnozom. Nešto što prvo vidimo očigledno zadnje dijagnosticiramo i zadnje liječimo’.

Naglašava Štimac da vjerojatno postoji uvriježeno mišljenje kako bi čovjek trebao izgledati te da su procjene o tom tko je debeo često nerealne: ‘Provođene su neke analize među roditeljima pretile djece i većina njih ne vidi da su njihova djeca pretila, odnosno prekomjerno teška’.

Prilikom liječenja je ljudima često najteže napraviti taj prvi korak, započeti, izbaciti stare navike. Različiti tipovi debljine se liječe različito. Sve počinje kod obiteljskog liječnika: ‘Ako on ne uspije to riješiti sam, onda može pacijente slati u bolnicu. Imamo specijalizirane centre gdje se pacijenti mogu liječiti pomoću lijekova, endoskopskih i kirurških metoda’, napominje Štimac.

Na tržištu je sve više novih metoda, jednu od njih izdvaja i Štimac: ‘Sada imamo novu metodu koju smo krenuli primjenjivati kod naših pacijenata i uskoro ćemo ju objelodaniti. To je jedna kapsula koja se proguta i onda se pretvara u jednu elipsu i pacijenti mogu i pomoću toga smršavjeti’.

Iako je trenutna situacija u Hrvatskoj zabrinjavajuća, predikcije za budućnostu su još gore. ‘To je jedan od zdravstvenih parametara za koje kažemo da je nemoguće da se trend promijeni, no možda bi se mogao zaustaviti. Ono što kažu za Hrvatsku za 2030. je da će osoba s debljinom biti ne 23, nego barem 30 posto, a onih s prekomjernom težinom i preko 70 posto’, tvrdi Štimac.

Liječenje košta. Sve ono što proizlazi iz debljine košta puno više no to spriječiti u nekoj ranoj fazi, potvrdio je stručnjak koji je odgovarao na pitanje je li uopće politički korektno nekog nazvati debelim.

‘Za dva mjeseca organizirat ćemo europski kongres u Opatiji. Europske regulative su stroge. Poslali smo letak na kojem je bila karikatura deblje osobe. I dobili smo naputak da to tamo ne smije biti i da bolje da stavimo sliku Opatije. Tako se smanjuje stigmatizacija, ali je pitanje na koji način djelujemo na sam krajnji rezultat jer onda možda netko neće problem shvatiti dovoljno ozbiljno’, zaključio je.

Objava USKORO REVOLUCIONARNA METODA MRŠAVLJENJA: To je kapsula koja se proguta i pretvara u elipsu pojavila se prvi puta na Klik Medija.