Rezultati posebno dolaze do izražaja kada se usporede s rezultatima državne mature na nacionalnoj razini.

Prema konačnim podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Matematiku na višoj razini ove je godine u Hrvatskoj položilo 79,5 posto pristupnika, dok je prolaznost polaznika Sveznalice iznosila 96 posto. Na osnovnoj razini matematike nacionalna prolaznost bila je 82,2 posto, a među polaznicima Sveznalice 95 posto.

Još izraženija razlika zabilježena je na pojedinim izbornim predmetima. Fiziku je na državnoj razini položilo 70,4 posto pristupnika, a Kemiju 77,4 posto, dok su polaznici Sveznalice ostvarili prolaznost od 95, odnosno 93 posto.

Na Hrvatskom jeziku Sveznalica bilježi stopostotnu prolaznost, u usporedbi s 86,5 posto na državnoj razini, dok su stopostotni rezultat ostvarili i polaznici obiju razina Engleskog jezika.

Posebno značajan podatak dolazi nakon same mature – tri od četiri polaznika Sveznalice upisala su upravo fakultet koji im je bio prvi izbor.

Rezultat dobiva dodatnu težinu uzme li se u obzir raznolikost učenika koji pohađaju pripreme. Sveznalica okuplja maturante iz više od 20 srednjih škola u radijusu od približno 100 kilometara, s područja doline Neretve, Dubrovačkog primorja, zapadne Hercegovine i Mostara.

Na pripreme tako dolaze učenici iz Metkovića, Ploča, Opuzena, Vrgorca, Dubrovnika, Ljubuškog, Čapljine, Čitluka, Mostara, Stoca, Gruda, Neuma i drugih mjesta.

Jednako je širok i raspon obrazovnih programa. Među polaznicima su učenici više od 20 različitih četverogodišnjih usmjerenja – od općih, jezičnih, klasičnih i prirodoslovno-matematičkih gimnazija do medicinskih, ekonomskih, elektrotehničkih, strojarskih, građevinskih, farmaceutskih, turističkih i brojnih drugih strukovnih programa.

Za Sveznalicu je ovo osma generacija maturanata otkako je program priprema pokrenut školske godine 2018./2019., a kroz njihove je programe tijekom proteklih godina prošlo više od 1.800 učenika.

Program danas obuhvaća Hrvatski jezik, Matematiku A i B razine, Engleski jezik A i B razine, Fiziku i Kemiju, uz tim predavača iz različitih predmetnih područja.

Ovogodišnja državna matura pritom nije prošla bez poteškoća i kontroverzi. NCVVO je nakon prvog roka zaprimio 6.940 prigovora na bodovanje u prvom stupnju, od kojih je prihvaćeno 2.562, odnosno 36,9 posto.

U takvoj sezoni, 95-postotna prolaznost više od 200 polaznika, uz činjenicu da je 75 posto njih upisalo svoj prvi izbor fakulteta, za Sveznalicu predstavlja nastavak kontinuiteta visokih rezultata koji gradi već osam godina.

Statistika Sveznalice za 2025./26.

Objava Sveznalica ponovno briljira: 95 posto polaznika prošlo maturu, a 75 posto upisalo prvi izbor fakulteta pojavila se prvi puta na Klik Medija.

DORH potvrdio istragu

Državno odvjetništvo potvrdilo je da je postupak protiv osumnjičenog para ušao u formalnu fazu istrage i objavilo je točnu pravnu kvalifikaciju djela. “Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv dvoje hrvatskih državljana zbog dva kaznena djela trgovanja ljudima iz članka 106. st. 3. u svezi sa st. 1. i 2. Kaznenog zakona”, stoji u odgovoru koji potpisuje Maris Stjepović Simoni, zamjenica županijske državne odvjetnice.

Slučaj otkriven nakon bijega

Postupak je pokrenut nakon što je jedna od djevojčica pobjegla od kuće. Njezin posvojitelj je s njom došao u područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad gdje je zatražio pomoć, tvrdeći da kći pokazuje teškoće u ponašanju. Razgovori sa stručnim službama postupno su otkrili pozadinu priče.

Utvrđeno je da je djevojčicu, nakon bijega, otac pronašao i vratio kući. U razgovoru s njom i njezinom mlađom sestrom isprva su zabilježeni navodi o krađi novca i povremenoj uporabi sredstava ovisnosti, no daljnji postupak razotkrio je teške obiteljske okolnosti.

Posvojene kao radna snaga

Prema informacijama iz spisa, djevojčica je stručnim službama rekla da su ih roditelji posvojili kako bi imali dodatnu radnu snagu. Prije odlaska u školu morale su obavljati poslove na farmi, a nakon nastave nije im bilo dopušteno sudjelovati u izvannastavnim aktivnostima. Umjesto toga, morale su pomagati u kućanstvu, obavljati poljoprivredne radove i čuvati mlađu biološku djecu posvojitelja. U spisima se također navodi da su ih posvojitelji fizički kažnjavali, a jedna od metoda discipliniranja bilo je i rezanje kose.

Zatvorene u garaži

Najteži dio optužbi odnosi se na razdoblje s kraja svibnja i početka lipnja ove godine, prenosi Slobodna Dalmacija. Djevojčice su tada, prema utvrđenim činjenicama, bile neprekidno zatvorene u garaži koja se nalazi uz obiteljsku kuću. Roditelji su im dostavljali dva obroka dnevno. Spavale su na stolicama, a nuždu su obavljale u vrtu, nakon čega su se morale vraćati u garažu.

Reakcija sustava i pravne posljedice

Stručne službe procijenile su da su djeca izložena visokoj razini ugroze i da bi ostanak u obitelji mogao ugroziti njihov psihofizički razvoj. Zbog toga je Hrvatski zavod za socijalni rad donio rješenje o žurnom izdvajanju i smještaju djevojčica u ustanovu socijalne skrbi, a roditeljima je privremeno zabranjen kontakt s njima.

Posvojitelji se nalaze u istražnom zatvoru, a njihovo postupanje ima obilježja kaznenog djela trgovine ljudima i kaznenog djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, odnosno ropstva. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do 15 godina.

Objava Istraga na jugu Dalmacije otkrila stravičnu priču: Djevojčice držali kao robinje pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ministar Damir Habijan je pritom uputio zahvale svim suradnicima u Ministarstvu i Upravi za kazneno pravo, potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću te ministrici zdravstva Ireni Hrstić. Predložene izmjene predstavljaju kombinaciju usklađivanja s europskom pravnom stečevinom i unutarnjih analiza radi unapređenja pravosudnog sustava.

Uvođenje doživotnog zatvora i stroži nadzor

Nove mjere predviđaju da će se kazna doživotnog zatvora moći izreći za sva kaznena djela za koja je dosad bio propisan dugotrajni zatvor od 21 do 40 godina, kao i u slučajevima izricanja jedinstvene kazne za djela počinjena u stjecaju. Osuđenici na doživotni zatvor mogućnost za puštanje na uvjetni otpust ostvarivat će nakon izdržanih 25 godina zatvora.

“Riječ je o jednoj od najstrožijih mogućnosti, obzirom na to da, ako usporedimo druge zemlje Europske unije, one takvu mogućnost omogućavaju puno ranije, od 15 do 20 godina. Prema tome, i u tom dijelu odlučili smo se na jednu od najstrožijih varijanti u Europskoj uniji” naglasio je ministar.

Uz doživotni zatvor, zakon uvodi i posebnu mjeru nadzora po punom izvršenju kazne zatvora s ciljem zaštite društva od najopasnijih počinitelja.

Vrijeme provjeravanja trajat će od jedne do pet godina, dok će za najteža kaznena djela počinjena na štetu djece taj nadzor iznositi od jedne do deset godina.

Ekocid, terorizam i zaštita životinja

Značajne novosti donose se i u području zaštite okoliša uvođenjem novog kaznenog djela osobito teškog kaznenog djela protiv okoliša, u javnosti poznatog kao ekocid.

Za to je djelo predviđena kazna od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora, a po uvođenju doživotnog zatvora bit će moguće izreći i kaznu doživotnog zatvora, uz odredbu da ovo djelo ne podliježe zastari.

Istovremeno se pooštravaju kazne za terorizam s kvalificiranom smrtnom posljedicom te za najteže oblike kaznenih djela protiv opće sigurnosti, poput izazivanja požara sa smrtnim ishodom, za što su predviđene kazne od najmanje pet godina zatvora do dugotrajnog, odnosno doživotnog zatvora.

Paketom izmjena širi se i kaznenopravna zaštita životinja uvođenjem dvaju novih kaznenih djela, spolnog iskorištavanja životinja i neovlaštenog obavljanja veterinarske djelatnosti uz pooštravanje kazni za postojeća djela. Ministar je posebno spomenuo i udruge za zaštitu životinja koje su u stalnoj komunikaciji surađivale na ovom prijedlogu zakona te im zahvalio na suradnji.

Strože kazne za tvrtke i izmjene u gospodarstvu

Promjene zahvaćaju i gospodarski sektor te odgovornost pravnih osoba.

U Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela predviđeno je znatno povećanje novčane kazne koja je dosad bila predviđena za najteže oblike s 25 milijuna eura na 50 milijuna eura.

U sklopu zakonskog paketa predstavljene su i dopune Zakona o trgovačkim društvima kojima se transponira EU direktiva s rokom primjene do 5. prosinca ove godine.

Riječ je o dionicama koje za isti udio u temeljnom kapitalu daju više glasačkih prava na glavnoj skupštini, što predstavlja iznimku od načela da jedna dionica daje jedan glas. Svrha je ovih izmjena proširenje izvora financiranja za poduzetnike, smanjenje ovisnosti o tradicionalnim bankovnim izvorima financiranja te otvaranje dodatnih investicijskih prilika.

Odluka o izdavanju dionica s višestrukim pravom glasa donosit će se glasovima svih pogođenih dioničara, pri čemu je valjanost takvih dionica vremenski ograničena na deset godina, uz mogućnost produljenja za daljnjih pet godina.

Zaokruživanje opsežne reforme

Ministar Habijan najavio je da će cjelokupni paket uskoro obuhvatiti i izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o probaciji i Zakona o kaznenom postupku, kao i novi zakon iz domene Ministarstva zdravstva, čime se zaokružuje opsežna i sveobuhvatna reforma kaznenog zakonodavstva.

“Nakon što Hrvatski sabor usvoji ovaj paket zakona iz domene kaznenog zakonodavstva, hrvatski sudovi, poštujući trodiobu vlasti i samostalnost i njihovu neovisnost, imat će doista na raspolaganju alate da u slučajevima najtežih kaznenih djela iste iskoriste” zaključio je ministar.

Objava Hrvatska uvodi kaznu doživotnog zatvora pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Udari na inflaciju: Porez na prekomjerne marže od 50%

Veliko olakšanje za umirovljenike

Paušalni obrtnici: Zaštita za manje, veći nameti za veće

Turistički kreveti: Općinama veće ovlasti i veći minimalci

Hrvatski investicijski račun i strože kontrole imovine

Objava VELIKE PROMJENE U POREZIMA: Ukida se porez na mirovine, ali stiže golemi namet na poduzetnike i turističke krevete pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako prenosi specijalizirani građevinski portal Bauštela.hr, novi kompleks, koji se prostire na impresivnih 10.788 kvadratnih metara bruto površine, na prvi pogled uopće ne odaje dojam klasične institucije. Zahvaljujući modernoj arhitekturi, prostranim staklenim stijenama i vrhunskoj opremljenosti, zgrada više podsjeća na luksuzni hotelski resort nego na tradicionalni dom za treću životnu dob.

Kapacitet doma projektiran je za smještaj i skrb ukupno 282 korisnika. Od toga je 207 mjesta predviđeno za stalne, institucionalne stanare, dok će preostalih 75 mjesta biti na raspolaganju vanjskim korisnicima u sklopu dnevnih usluga boravka.
Arhitektonski sklad i pametna rješenja iza zidova
Prema tehničkim podacima koje je za Bauštela.hr otkrila inženjerka gradilišta Nataša Dedo, građevina je zbog konfiguracije terena i funkcionalnosti podijeljena u tri zasebne, ali povezane cjeline (dilatacije). Najviša, sjeverna zgrada ima pet katova, srednja četiri, dok južna broji tri kata, a sve ih povezuje zajednički suteren i prizemlje.

Ono najvrjednije ipak se krije unutar samih zidova. Dom je opremljen vrhunskim energetskim i sigurnosnim sustavima:
Napredna klimatizacija: Instaliran je četverocijevni sustav grijanja i hlađenja s ventilokonvektorima te podnim električnim grijanjem. Za pripremu tople vode koristi se 20 solarnih pločastih kolektora.
Maksimalna protupožarna sigurnost: Budući da u domu boraju slabo pokretne i nepokretne osobe, sigurnosni standardi podignuti su na najvišu razinu. Zgrada posjeduje unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu, sustav dojave požara, detekciju plina te sprinkler (vodo-rasprskavajući) sustav, a sva ugrađena dizala imaju poseban požarni režim rada.

Život s pogledom na park i digitalizirana kuhinja
Unutrašnjost objekta osmišljena je s ciljem socijalizacije korisnika. Ulazni dio krasi prostrani trg koji se nastavlja u moderno predvorje s recepcijom, a stanarima su na raspolaganju polivalentna dvorana, vlastita kapela, dnevni boravak, knjižnica s čitaonicom te internetska radionica.

Izvori s gradilišta ističu da je čak i prehrana tehnološki modernizirana. Glavna kuhinja funkcionira po tablet sustavu. Pokretni korisnici objedovat će u glavnom restoranu i blagovaonici koji su izravno povezani s vanjskim terasama i uređenim vrtom, dok će se nepokretnim stanarima hrana distribuirati izravno na odjele.

Građevinski podvig pod pritiskom turističke sezone

Izgradnja ovako kompleksnog objekta u Dubrovniku sa sobom je nosila brojne logističke izazove. Specifična geografska lokacija i iznimno uske gradske ulice zahtijevale su matematički precizno planiranje dostave masivne opreme, poput golemih klima komora i dizalica topline, za što su se morale angažirati specijalne kranske i autodizalice.

“Radovi su se odvijali i tijekom ljetne turističke sezone, kada su prometne gužve i kronični nedostatak smještaja za radnike znatno otežavali svakodnevnu logistiku na gradilištu”, naglasila je inženjerka Dedo u razgovoru za Bauštela.hr.

Ipak, zahvaljujući izvrsnoj koordinaciji građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih timova, Dubrovnik je dobio objekt koji postavlja potpuno nove standarde u skrbi za starije sugrađane.

Foto: baustela.hr

Objava Dom za starije u Dubrovniku izgleda kao hotel: Kako se gradio kompleks vrijedan 18,1 milijun eura? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

KBC Split ostao je na začelju popisa premda se radi o jedinoj tercijarnoj ustanovi u Dalmaciji koja pokriva potrebe oko milijun građana i više stotina tisuća turista u ljetnim mjesecima, kao pacijenata iz dijela Bosne i Hercegovine.

Uz to, radi se o jednoj od infrastrukturno najzapuštenijih hrvatskih bolnica kojoj neki od objekata datiraju čak iz 1930-ih godina prošlog stoljeća, koja je pored toga i radno najopterećenija – pa je zapravo sramota da je država dosad u nju ulagala malo ili ništa.

‘U političkom smislu je neodrživo da Split ne dobije novu bolnicu’, promrsio je prije nekoliko mjeseci premijer Andrej Plenković, priznavši da je na ovo ulaganje de facto natjeran zbog pritiska javnosti koja jasno vidi nesrazmjer u državnim ulaganjima kada je riječ o Splitu i Dalmaciji. Jer novca ima, ili bi ga moralo imati: samo novi KBC Osijek, koji se upravo počinje graditi, stajat će oko 800 milijuna eura.

Negdje u tom rangu trenutno se kreću procjene vrijednosti izgradnje nove splitske bolnice, no jasno je da se radi o grubom izračunu koji tek treba poprimiti konkretnije obrise i da to između ostalog ovisi i o njenoj lokaciji.

A upravo oko toga trenutno se vode urbanističke rasprave i političke bitke: pitanje je, naime, hoće li se nova splitska bolnica uopće nalaziti u Splitu.

‘To bi bio apsolutno najbolji razvoj događaja, ali u tom slučaju potrebna nam je lokacija – i to što prije, a ne za pet ili deset godina. Ne smijemo dozvoliti da se ovaj projekt razvlači, potrebno je odmah donositi odluke’, kazali su neslužbeno za Dalmatinski portal u KBC-u Split. Zasad ne žele izlaziti u javnost jer se očekuje dovršetak analize svih mogućih lokacija, što je posao koji je bolnica povjerila iskusnom arhitektu Anti Kuzmaniću.

No u političkim kuloarima već se naveliko šuška da pojedini viđeniji HDZ-ovci poput Ante Sanadera i Ante Mihanovića snažno lobiraju da se novi KBC gradi negdje na području Kaštela, dok gradonačelnik Tomislav Šuta, logično, inzistira da splitska bolnica ostane u Splitu.

Što je, dakle, zaključio arhitekt Ante Kuzmanić?

‘U obzir smo uzeli dvadesetak potencijalnih lokacija u Splitu i najbližoj okolici, a na koncu sveli popis na pet ili šest lokacija koje su više ili manje realne. Jedan od ključnih kriterija jest da se zemljište može osigurati u roku od godine dana, a u tom slučaju lokacije koje se nalaze u većinskom ili djelomičnom privatnom vlasništvu ne predstavljaju logičan izbor. Nije realno da će se do zemljišta doći putem otkupa ili izvlaštenja’, rekao je ovaj arhitekt.

Pred njega je bio postavljen zadatak pronaći najpogodnije lokacije s najmanje 20 hektara, odnosno 200 tisuća četvornih metara, a dakako da u prilog ide i postojanje komunalne infrastrukture, cestovnog pristupa i slično.

Kuzmanić nije otkrio, ali Dalmatinski portal je doznao nekoliko lokacija koje po njegovoj analizi figuriraju kao najpogodnije: to je prostor TTTS-a, zemljište na Kopilici u blizini budućeg prometnog čvora i spoja budućeg mosta prema Kaštelima, Križine na kojima se danas nalazi jedan od dva bolnička kompleksa, područje škvera koji se već dulje vrijeme realno nalazi na izdisaju, polje u blizini Žrnovnice te nekadašnji ‘Cemexov’ kamenolom na padinama Kozjaka, uz granicu Kaštela i Solina.

‘Moj posao jest analizirati sve mogućnosti, a ne predlagati najbolju lokaciju. Pretpostavljam da će se u idućem koraku odabrati dvije potencijalne lokacije za koje će biti izrađena studija izvedivosti’, govori Kuzmanić. Ovaj arhitekt već je ranije zastupao tezu da Split, Kaštela i Solin ionako već predstavljaju jednu logičnu urbanu cjelinu, te da Split ne smije strahovati od širenja na svoju okolicu. Most preko Kaštelanskog zaljeva, uostalom, ideja je koju je upravo on prije dvadesetak godina aktualizirao i u međuvremenu snažno zagovarao.

Prema političkim kuloarima, Ante Sanader i njemu bliski HDZ-ovci već su presudili da se nova bolnica treba graditi u bivšem kamenolomu u Kaštelima, dok Tomislav Šuta rezolutno najavljuje da će se to dogoditi na prostoru škvera. On je ranije zagovarao Kopilicu, no čini se da je i među urbanistima i među političarima splasnuo entuzijazam oko te lokacije.

‘Zašto bi nova bolnica morala biti u administrativnim granicama Splita? Grad u širem smislu mora se razvijati, a ‘kava’ u Kaštelima pogodna je jer se nalazi neposredno uz buduću pristupnu cestu za tunel Kozjak i s budućeg mosta preko Kaštelanskog zaljeva njoj će se moći pristupiti u roku od nekoliko minuta’, tvrdi jedan sugovornik blizak, dakako, Sanaderu.

S druge strane, oni bliski Tomislavu Šuti tvrde da takav razvoj događaja ne dolazi u obzir: splitska bolnica ostaje u Splitu, a prostor škvera državi će postati dostupan vrlo brzo, jer je tvrtka Tomislava Debeljaka u golemim problemima i već je pokrenut postupak da joj se oduzme koncesija na zemljište, odnosno pomorsko dobro.

Stoga je jasno zašto su u samom KBC-u do grla zakopčani kada se otvori ova tema: oni doista žele da se bolnica izgradi u Splitu, ali i zahtijevaju da se pronađe lokacija na kojoj bi se ovaj strateški državni projekt mogao početi razvijati za godinu ili dvije, a ne za deset godina.

‘Treba voditi računa da se radi o potencijalno najvećem ulaganju u Dalmaciji, te da će nova bolnica biti i regionalna i sveučilišna. U svakom slučaju, što god se dogodilo, zdravstveni sadržaji u nekom obliku zadržat će se i na Firulama i na Križinama’, kažu za Dalmatinski portal u KBC-u Split.

Konačnu lokaciju nove bolnice, dakle, oni neće birati i sva je prilika da će se raditi o prvorazrednoj političkoj odluci.

Bilo bi dobro da se ona donese što prije.

Objava Veliki projekt za Dalmaciju: Poznato gdje bi mogla niknuti nova splitska bolnica pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema Registru samoubojstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2024. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 542 samoubojstva, što je manje nego godinu ranije, a broj je gotovo prepolovljen u odnosu na razdoblje prije dvadesetak godina. Dugoročni trend je, dakle, silazan i ohrabrujuć, no Hrvatska i dalje bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava u odnosu na prosjek zemalja EU.

Podaci na koje je potrebno dodatno usmjeriti pozornost su specifične dobne skupine, konkretno mlade i starije osobe. Naime, starije osobe su skupina koja i dalje ima najvišu učestalost suicida, dok su mladi skupina kod kojih se stopa suicida povećava, dok se ukupna stopa ipak smanjuje.

Naime, kada je riječ o mladima, u dobnoj skupini od 15 do 19 godina broj slučajeva porastao je s 10 u 2023. na 15 u 2024. godine, a među mladima od 20 do 29 godina s 30 na 41. Samoubojstvo je jedan od vodećih uzroka smrti kod mladih pri čemu su najrizičniji oni sa psihičkim teškoćama, a prema istraživanjima najčešći motivi su školski i akademski neuspjeh, konflikti s bliskim osobama te izloženost samoubojstvima drugih. Kao specifičan problem mladih u zadnje vrijeme spominje se usamljenost koja je velikim dijelom rezultat suvremenog načina života.

Ipak, rizik od samoubojstva raste s dobi pri čemu su starije osobe najrizičnija skupina. To ukazuje na i dalje prisutne specifične probleme starijih osoba. Problemi poput kroničnih bolesti i drugi zdravstvenih problema, gubitka partnera ili dugogodišnjih prijatelja, nedostatka socijalnog kontakta i podrške te siromaštva mogu dovesti do povećanja depresivnosti što svakako doprinosi riziku od samoubojstva. Zbog toga se naglašava potreba poboljšanja dostupnosti skrbi i potrebne pomoći osobama starije životne dobi koje često završavaju na marginama.

Muškarci počine samoubojstvo znatno češće od žena što se dijelom objašnjava time da žene češće traže što stručnu pomoć što podršku okoline, dok se kod muškaraca simptomi poput depresije nerijetko prikrivaju, ne adresiraju na adekvatan način i ne rješavaju.

Važno je naglasiti da samoubojstvo gotovo nikada nije posljedica jednog, izoliranog uzroka. Riječ je o ishodu složenog isprepletanja bioloških, psiholoških, socijalnih i okolinskih čimbenika poput psihičkih teškoća, osobnih kriza, gubitaka, financijskih ili obiteljskih pritisaka, izolacije, ovisnosti ili traumatskih iskustava. Pojednostavljeno traženje “jednog razloga” često ne odgovara stvarnosti i može otežati razumijevanje i pravovremeno prepoznavanje upozoravajućih znakova, a samim time i prevenciju. Osim toga, može izazvati nepotreban osjećaj krivnje i odgovornosti za nešto što je druga osoba sebi učinila, a na što nismo mogli utjecati.

Podržavajuća okolina i kvalitetna socijalna podrška poput obitelji, prijatelja, škole, radnog mjesta i zajednice, jedan su od najvažnijih zaštitnih čimbenika. Osjećaj povezanosti i pripadnosti smanjuje rizik, dok usamljenost, koju dodatno pojačavaju društvene promjene, razvoj tehnologije i intenzivno korištenje društvenih mreža, predstavlja jedan od prepoznatih čimbenika porasta psihičkih poteškoća, osobito među mlađima.

U tom smislu, voditelj Psihološkog centra Carpe Diem Domagoj Dalbello navodi kako „dugoročno gledano, važno je njegovati kulturu u kojoj se svaka osoba vrednuje kao cjelovito ljudsko biće, a ne svodi na svoju funkciju, uspjeh ili praktičnu društvenu korisnost, kulturu koja potiče istinsku a ne površnu povezanost među ljudima te koja potiče međusobno povjerenje i podršku”.

Jedan od ključnih koraka u prevenciji jest destigmatizacija mentalnih poteškoća i suicidalnih misli. Strah od osude, srama ili nerazumijevanja i dalje sprječava mnoge da potraže pomoć na vrijeme, bilo za sebe, bilo za nekoga bliskog za koga strahuju. Roditelji se, primjerice, često boje pitati djecu što im se događa, upravo zbog straha od odgovora, pa ne reagiraju na signale koje djeca šalju. Otvoreno postavljanje pitanja, aktivno slušanje bez osuđivanja i jasna poruka da je traženje stručne pomoći znak snage, a ne slabosti, mogu spasiti život.

Osim destigmatizacije, važno je naglasiti i ulogu odgovornog govora o samoubojstvu u medijima i javnom prostoru, način na koji se o temi izvještava može utjecati na rizik oponašanja kod ranjivih osoba, ali i potaknuti ljude da potraže pomoć.

vzaktualno.hr

Objava Svjetski je dan prevencije samoubojstava: Raste broj slučajeva među mladima pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Brojni komentari s najviše glasova isticali su Slavonce kao “najjednostavnije ljude” i one koji će “najviše pomoći od svih Hrvata”. Jedan je korisnik sažeto objasnio tu percepciju dodavši kako Slavonci slove i za najveće naivčine, što “obično ide jedno s drugim”. Čini se da je njihova dobrota i gostoljubivost, osobina koja se često veže uz poznate regionalne stereotipe, ostavila najjači dojam. Zanimljivo je da je i korisnik koji se predstavio kao Dalmatinac izjavio: “Najviše volin Slavonce”, potvrđujući da simpatije prema stanovnicima zlatne ravnice ne poznaju regionalne granice.

Nakon Slavonaca, visoko na ljestvici popularnosti našli su se Istrijani, Zagorci i Međimurci. Korisnici su za Istrijane naveli da su “super” i da ih smatraju “svijetom za sebe”, dok je jedna korisnica Istru, Rijeku i Zagreb izdvojila kao mjesta gdje su ljudi tolerantniji. Zagorci i Međimurci također su dobili značajnu podršku, često spominjani kao iznimno dragi ljudi. Dalmacija je pohvaljena zbog specifičnog naglaska i “posebne čari” Dalmatinki, dok su neki istaknuli i Riječane kao odlične ljude s kojima su kroz posao izgradili i prijateljstva.

Rasprava, naravno, nije mogla proći bez duhovitih i provokativnih komentara. Odgovori poput “Ne volim nikog” i “Sve mrzim jednakim žarom” također su prikupili simpatije. Potonji je komentar izazvao lavinu nagađanja o porijeklu autora, a trag je na kraju, uz puno humora, doveo do Dubrovnika i titule “Gospara”.

Izvor: Večernji list

Objava Hrvati se slažu u jednom: ‘Ljudi iz ove regije su najbolji, nemaju konkurenciju’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ekipa hitne pomoći brzo je stigla na mjesto tragedije, ali svi pokušaji oživljavanja bili su neuspješni i mladom Marku nije bilo spasa. Prema prvim informacijama, stravična nesreća dogodila se u neposrednoj blizini srednje strukovne škole Ruđer Bošković.

U povodu velike tragedije oglasili su se iz kluba RK Izviđač. Njihovu objavu putem Facebooka prenosimo u cijelosti:

“Nesretnim slučajem tragično je nastradao naš mladi rukometaš, naš Marko Grbavac. Danas su se ugasili svi njegovi snovi. Tuga i nevjerica ovladale su našim klubom, našim mjestom i svima koji su ga poznavali. Teško je pronaći riječi kojima bi se iskazala bol zbog odlaska jednog tako mladog života.

Bio si dio nas, naš prijatelj, suigrač, osmijeh i nada. Tvoja vedrina i ljubav prema rukometu ostat će zauvijek u našim srcima. Hvala ti za svaki trenutak, za svaki osmijeh i za sve što si bio. Počivaj u miru naš Marko, naš anđele. Nikad te ne smijemo i nećemo zaboraviti.

Obitelji, prijateljima, suigračima i svima koji su voljeli našeg Marka izražavamo najdublju i najiskreniju sućut”, napisali su.

Objava Velika tragedija u Ljubuškom: Na biciklu prema školi poginuo 16-godišnji rukometaš pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U petak, 11. rujna, od 9 do 11 sati na Trgu u Opuzenu Crveni križ Metković održat će prezentaciju osnovnih postupaka prve pomoći i praktične demonstracije. Građani će imati priliku obnoviti znanje o pravodobnom reagiranju, a u sklopu projekta „Gradimo generacijske mostove“, u suradnji s Dobrom Udrugom, bit će organizirano i besplatno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi.

Aktivnosti će biti održane i u Pločama, gdje će građanima biti predstavljena uporaba AVD uređaja, odnosno automatskog vanjskog defibrilatora, koji se koristi u slučaju iznenadnog srčanog zastoja. Cilj je kroz praktičnu prezentaciju pokazati njegovu važnost, ali i obnoviti znanje o pravilnom pružanju prve pomoći unesrećenima.

Obje akcije imaju isti cilj – približiti građanima osnovna znanja i vještine koje u ključnom trenutku mogu napraviti razliku između života i smrti.

U slučaju nepovoljnog vremena, program u Opuzenu bit će održan u ponedjeljak, 14. rujna, na istom mjestu i u istom terminu.

Objava Crveni križ u Metkoviću i Pločama obilježava Svjetski dan prve pomoći pojavila se prvi puta na Klik Medija.