Iz splitske policije potvrdili su događaj. Policija je na terenu, baš kao i druge službe. Istražuje se kako se sve dogodilo.

– Jutros oko 09:30 sati zaprimljena je informacija da je u gradu Hvaru, uvala Križna luka, došlo do onečišćenja mora naftom. Na terenu su djelatnici PP Hvar i Postaje pomorske policije, vatrogasci, HGSS i djelatnici Lučke kapetanije. Uz obavljanje postupka saniranja oštećenja, provest će se i postupak utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja – kažu iz splitske policije.

Osim otočkih vatrogasnih snaga, doznajemo da u pomoć na otok brodom stižu i vatrogasci iz Kaštel Sućurca.

Dalmacija Danas kontaktirala je Lučku kapetaniju Split koja usmjerava na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Njihov glasnogovnik Davida Radas kaže da nema informacije o događaju.

Objava Veliki ekološki incident u Hvaru! 15 tona goriva završilo u moru pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ta količina mikroplastike mogla bi uskoro biti pojačana za dodatnih 50 tisuća kubičnih metara smeća koje se nalazi u koritu rijeke Neretve nizvodno od Jablanice do brane hidroakumulacije u Grabovici. Naime, procjena je to Elektroprivrede BiH nakon prirodnih katastrofa koje su nedavno u sjevernoj Hercegovini sa zemljom sravnile čitava naselja, odnijele ljudske živote, a korito Neretve zatrpale najrazličitijim otpadom u kojem dominira upravo – plastika. Hoće li brana u Grabovici i do kada moći zadržati naplavine smeće koje su mjestimično debele i do jedan metar neizvjesno je prognozirati. Trenutačno elektroprivreda pokušava ukloniti otpad koji je južina gurala prema Komadinovu vrelu i mostu Begića i Begovića. Ipak, kad se vjetar promijeni, opet će pritisak biti na samoj brani i čim sigurnosne procjene kažu da je brana ugrožena, ustave će se otvoriti i smeće će krenuti niz Neretvu prema moru, rekao je izvor Slobodne Dalmacije iz Elektroprivrede BiH.

Takav scenarij bi bio poguban za dolinu Neretve, koja je i bez ove najnovije katastrofe zagađena. Mikroplastika (čestice plastike manje od pet milimetara) je svuda oko nas, a njene čestice manje od pet milimetara mogu imati katastrofalne posljedice za morski ekosustav. Stručnjaci smatraju da plastika koju nose rijeke završava u morima, odnosno u hranidbenom lancu riba i drugih morskih organizama, koje zatim konzumira čovjek u svakodnevnoj ishrani. I tako se zatvara kruženje mikroplastike od prirode do ljudskog organizma.

Neke studije kažu da se plastika razgrađuje više od 100 godina, a neke vrste i više od 500 godina, te da nakon razgradnje plastike, osobito spaljivanja plastike, u okolišu ostaju i dalje toksične kemikalije, koje su pogubne za biljni i životinjski svijet pa i zdravlje ljudi.

Problem mikroplastike u morima prepoznala je i Europska komisija te je osmišljena strategija koja bi trebala postupno smanjiti proizvodnju i upotrebu plastike. Njome je određeno da do 2030. godine sva plastična ambalaža mora biti pogodna za recikliranje. Međutim, nitko nije računao na ovakve ekološke incidente koji nam dolaze preko granice.

Ekolozi godinama tvrde da je Neretva bila prezagađena i prije ove prirodne katastrofe i metarskih naplavina smeća nizvodno od Jablanice.

– Neretva je na popisu 1000 najzagađenijih rijeka na svijetu. Udruga “Biom” je nekoliko puta organizirala akcije čišćenja otpada na ušću Neretve, no takve akcije nemaju trajnog učinka zbog stalnog priljeva otpada iz gornjeg toka rijeke, te zagađenja voda pesticidima i gnojivima. U “Biomovoj” socioekonomskoj analizi iz 2021. čak 76,7 posto ispitanika ukazalo je kako je prevelika upotreba pesticida i gnojiva najozbiljnija ekološka prijetnja održivom razvoju doline Neretve. Pritom treba ukazati i na problem odlagališta smeća u Čapljini, koje se nalazi na brijegu pored Neretve, te svaki put kad se podigne razina vode nezanemarive količine smeća doplutaju prema Hrvatskoj. Povodom aktualnog slučaja naplavina smeća na brani hidroelektrane Grabovica, može se konstatirati da katastrofa ide prema delti Neretve, ali da je katastrofa također trajno prisutna na ovom području. Zaključno, treba istaknuti da je u cijelom slivu Neretve potrebna potpuna modernizacija sustava gospodarenja otpadom kako bi se izbjegle ovakve katastrofe i osiguralo pravo ljudi na zdrav okoliš – kazao je Goran Šikić iz udruge “Biom”, prenosi Slobodna Dalmacija.

Stručnjaci za zaštitu okoliša s kojima smo razgovarali smatraju da bi Hrvatska trebala aktivirati Espoo konvenciju (punim nazivom “Konvencija o procjeni utjecaja na životnu sredinu u prekograničnim područjima”) koja procjenjuje štetne utjecaje na okoliš preko državnih granica, u ovom slučaju opasnost od enormnih količine otpada koji bi uskoro mogao doplutati do mora.

Čitavo područje delte rijeke Neretve od granice do ušća u dužini od 22,5 kilometara uvršteno je u ekološku mrežu Natura 2000. Stoga ni domaća ni svjetska javnost ne smije šutke gledati kako Neretva od smaragdne rijeke postaje smeđa kaljuža.

Objava VRIJEME ZA BUĐENJE Neretva je na popisu 1000 najzagađenijih rijeka na svijetu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

On je nedavno obilazio dolinu rijeku Neretve. Došao je s novinarima iz Njemačke da im pokaže ljepote ove rijeke i prijetnje koje su se pojavile – izgradnja hidroelektrane Ulog i projekt Gornji horizonti.

„U posljednjih 11 godina mnogo puta sam bio u Bosni i Hercegovini, najviše puta u obilasku Neretve, ali također i Drine, Une, poznate su mi mnoge rijeke u Bosni“, prisjeća se on na početku razgovora i navodi da je Neretva posebna jer je veoma raznolika, pa primjerice ima nekoliko vrsta pastrve.

Podsjetio je na brojne hidroenergetske projekte koji odavno ugrožavaju ekosisteme povezane sa rijekom, od konvencionalnih hidroelektrana, preko malih hidroelektrana na njenim pritocima, projekta Gornja Neretva, pa sve do trenutne izgradnje hidroelektrane Ulog i projekta Gornji horizonti.

Prilikom obilaska Neretve kod mjesta Ulog u Republici Srpskoj, njegova ekipa je svjedočila pomoru ribe nizvodno od hidroelektrane koja se trenutno gradi.

Najavio je i da bi se protiv Bosne i Hercegovine mogao otvoriti novi slučaj zbog ovog projekta.

Na pitanje Naratoriuma je li moguće zaustaviti projekt Gornji horizonti, odgovara optimističnim primjerom.

„Uvijek može biti zaustavljen, dok ne počne sa radom. Čuda su moguća, iako se ne događaju svaki dan. Austrija, gdje ja živim, dobar je primjer. Kasnih sedamdesetih, Austrija je izgradila nukleranu elektranu. Potpuno je izgrađena. Onda su, zbog političkih pritisaka, pitali Austrijance žele li nuklearnu elektranu. Protiv nuklearne elektrane je glasalo 50,5 posto stanovnika. Ona i dalje stoji tu, ali nikada nije bila u funkciji. Dakle, uvijek postoji nada dok se ne pusti u pogon.“

Projekt Gornji horizonti je stari projekt, još iz vremena Jugoslavije i njime se želio iskoristiti hidro potencijal Dabarskog, Nevesinjskog i Gatačkog polja. U to vrijeme nije postojala izražena ekološka svijest i nije bilo dovoljno znanja o tome šta će se dogoditi ako se on realizira, objašnjava direktor Riverwatcha. Međutim, u posljednjih nekoliko godina Republika Srpska je oživjela taj projekt.

Upitan je što će se desiti ako se projekt ipak realizira, što će to značiti za stanovnike doline Neretve i njenih pritoka.

„Potpuno bi promijenio ono što vam je sada poznato. Mislim da je mnogim ljudima ovo teško shvatiti: Zalomka, Dabarsko polje i druga polja su povezana sa Bregavom. Iako teku kao ponornice, dio su sliva Neretve i ovaj sistem kraških polja postoji samo na Balkanu. Ako pobjede i izgrade branu, Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato nizvodno“ – a sve ovise o krškim poljima – blokiranjem ponora u krškim poljima utjecaj na njih bi bio ogroman, u Blagaju bi, na primjer, bilo puno manje vode, nitko ne zna koliko manje, mogla bi potpuno presušiti, jer nitko ne može predvijeti utjecaj u krškim poljima. Ovi krški ponori su nepredvidivi jer mali potres ili prirodni kemijski proces ispod površine zemlje može potpuno promijeniti podzemni tok rijeke.“

Eichelmann kaže da nije siguran da će projekt funckionirati u tehničkom smislu, jer će biti sve manje i manje palina, s ozbiljnim sušama kad će u Zalomki biti značajno manje vode.

„To raditi danas je kriminal“, kazao je Eichelmann.

Umjesto da se gornji tok Neretve pretvori u ekološku katastrofu, dodaje on, bolje bi bilo ovo područje proglasiti nacionalnim parkom, što njegova organizacija pokušava izlobirati, prenosi Dalmacija danas.

Objava AUSTRIJSKI STRUČNJAK O EKOLOŠKOJ KATASTROFI “Neretva je vjerojatno najugroženija rijeka u Europi” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Jedna od najljepših rijeka ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Europi, postaje neprepoznatljiva. Organizacije koje se bave zaštitom sredine navode da je to sve zahvaljujući izgradnji nove hidroelektrane, piše Klix.hr

Objava UNIŠTAVANJE NERETVE Rijeka mijenja boju, a unikatna vrsta pastrve umire pojavila se prvi puta na Klik Medija.