Divlja životinja u potrazi za hranom isprevrtala je košnice, očito tražeći med, a u blizini lokalne ceste primijećen je i krvavi trag, za koji se pretpostavlja da je posljedica napada na janje ili kozle, iako ostaci nisu pronađeni. Mještani su uznemireni, a posebno pčelari, koji već bilježe značajne štete.

-S vukovima smo nekako živjeli, ali medvjed je nešto sasvim drugo. On može uništiti cijeli pčelinjak u jednoj noći”, kazao na je zabrinuti pčelar.

Medvjedi imaju veliki radijus kretanja i nije im problem s područja Vidonja, u potrazi za hranom, doći čak do Dubrovačkog primorja ili Hercegovine. U jednom danu prevale i dvadesetak kilometara. Osim stoke, medvjedi mogu napraviti veliku štetu i na voćnjacima, ali posebno su opasni za pčelinjake – ako košnice nisu zaštićene, vrlo brzo postaju plijenom ovih snažnih životinja.

U drugim dijelovima Hrvatske, pčelari se protiv ovakvih napada bore postavljanjem električnih pastira – žičanih ograda kroz koje prolazi struja. Kada medvjed dođe u kontakt s njima, osjeti udar i bježi. No, na području doline Neretve i Dubrovačkog primorja do sada nije bilo potrebe za takvom vrstom zaštite, pa su pčelinjaci potpuno nezaštićeni.

Stručnjaci upozoravaju da kretanje u šumi sada zahtijeva poseban oprez – preporučuje se da se ljudi ne kreću pretiho, kako bi medvjed, posebno ako je riječ o ženki s mladima, imao vremena čuti čovjeka i mirno se povući. Na prisutnost medvjeda najčešće ukazuju tragovi šapa u blatnjavom tlu, a veličina se može procijeniti mjerenjem širine prednje šape. Drugi čest znak je izmet, iz kojeg se jasno vidi čime se medvjed hranio.

Iako izaziva strah, valja podsjetiti da je medvjed u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta. Njegovo ubijanje ili ozljeđivanje je kazneno djelo, a kazne mogu doseći 25.000 kuna ili zatvorsku kaznu. Njima se gospodari prema Planu gospodarenja medvjedom, koji dopušta godišnje kvote odstrela pod strogim nadzorom, bez ugrožavanja opstanka populacije.

Točan broj medvjeda na jugu Hrvatske nije poznat, jer je granica s BiH blizu, pa se ista jedinka može pojaviti na više lokacija i time otežati precizno praćenje.

-Ovo područje do sada nije bilo poznato po medvjedima. S vukovima već imamo iskustva, ali ovakva šteta i prisutnost ovako snažne životinje zahtijevaju hitnu reakciju, rekli su nam lokalni stočari koji godinama zbrajaju štete od vukova, a sada im je na vrata pokucao novi predator.

Vidonje su se tako preko noći našle na rubu divljine, a pitanje koje sada muči sve – je li medvjed još uvijek u blizini ili je samo u prolazu? Na ovom području često se mogu vidjeti izletnici u većim ili manjim grupama. Sada kada se pojavio medvjed nikome od njih nije svejedno. Mnogi su odustali od nedjeljnih izleta. Nitko ne želi riskirati bliski susreta s medvjedom, piše Slobodna Dalmacija.

Objava Panika i nemir u Zažablju: Nakon vukova, stigao medvjed pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Već smo pisali da su vukovi zaklali stado ovaca na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zdenka Barišića na Mliništu, a slična je situacija i u drugim dalmatinskim brdskim područjima, pa ovdašnji stočari traže da se nešto hitno promijeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri.

Međutim, vuk uskoro više neće biti strogo zaštićena vrsta. Ovakva odluka Bernske konvencije obradovala je dalmatinske stočare, koji muku muče s napadima vukova na svoja stada. Iako je zaštita vuka “olabavila”, on je i dalje zaštićena vrsta, premda ne tako “strogo zaštićena” kakva je bila do sada.

Nova pravila stupit će na snagu 7. ožujka 2025., čime će se državama članicama omogućiti dodatna fleksibilnost u upravljanju lokalnim populacijama vukova. S obzirom na to da će vuk i dalje biti zaštićena vrsta, države članice i dalje će morati provoditi mjere očuvanja i upravljanja kako bi ostvarile i održale povoljno stanje očuvanosti populacije vukova, priopćila je Europska komisija.

Kako bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava, te što bolje provodile nužne mjere, potrebna je bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija te osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta, ističu hrvatski stočari.

– Vuka ne treba ubijati, nego kontrolirati – ističe predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula, čija je udruga još prošle godine uputila apele nadležnim institucijama od kojih je tražila razumijevanje i pomoć.

– Stočari ne žele istrijebiti vukove, oni imaju svoje mjesto u prirodi, ali želimo da država, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša, odredi staništa i lokalitete gdje će vukovi obitavati. Trenutačno imamo slučajeve da vukovi napadaju u onim područjima gdje nikada nisu bili, što znači da su se nekontrolirano razmnožili – govori Džakula. Stoga puno očekuju od “Plana upravljanja vukovima”, koji bi dopuštao preseljenje, odnosno tjeranje vukova (slično kao u slučaju medvjeda) iz područja gdje do sada nisu obitavali u njihova prirodna staništa.

Međutim, sa slabijom zaštitom vukova ne slažu se ekolozi i ljubitelji prirode, koji tvrde da su se populacije vukova jedva oporavile nakon što su izumrle u mnogim europskim zemljama. Brojni primjeri u svijetu pokazuju da je oporavak populacija vuka doveo do poboljšanja uvjeta u prirodi, naglašavaju ekolozi. Mogući odstrel vukova uzrokovat će kontraefekt “rasipanja” čopora na šira područja i time potencijalno postati još veća opasnost za stočare.

Ipak, stočari s kojima smo razgovarali pozdravljaju odluku Europske komisije nadajući se da će se brojnost vukova smanjiti, pa tako i štete na domaćim životinjama koje su pričinjavali. Vukovi su posljednjih godina u potrazi za hranom došli u sela. Ne napadaju stoku u nekoj divljini, već u naseljenim područjima i samo je pitanje vremena kada će napasti čovjeka. Naglašavaju da nedaleko od zadnjeg napada vukova na predjelu Vidonje često prolaze šetači i planinari, koje bi gladni vukovi mogli napasti, piše Slobodna Dalmacija.

Objava STRAVA U ZAŽABLJU Gladni vukovi rastrgali konja, ljudi se boje: ‘Noću ih čujemo kako zavijaju‘ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Podsjetimo prošlo ljeto su zaklali stado ovaca na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Zdenke Barišića na Mliništu, a slična je situacija i u drugim brdskim područjima Dalmacije, pa ovdašnji stočari traže da se nešto hitno promjeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri jer se njihova populacija u prirodi značajno povećala.

To su među ostalim omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Sve to je omogućilo da se divlje zvijeri pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni.

Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku što im čini sve veću štetu. Zbog toga je hitno potrebno sustav zaštite poboljšati i unaprijediti u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva te je važna edukacija oko suživota ljudi i divljih zvijeri u prirodi. Isto tako važno je poboljšati komunikaciju među nadležnima, te snažnije educirati sve dionike kako bi sustav zaštite bio učinkovitiji, kako bi se smanjio broj napada na stoku i očuvao eko sustav.

– Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od napada divljih zvijeri na stoku, jer svakodnevni napadi kojima svjedočimo utječu na proizvodnju, daljnji pad stočarske proizvodnje, ali i odustajanje domaćih ljudi u nenaseljenim krajevima od proizvodnje, a onda i od života u tim, ionako praznim sredinama, istaknuo je Rodoljub Džakula, predsjednik savez uzgajivača mesnih pasmina goveda.

Na temelju nedavno objavljene detaljne analize stanja vuka u EU-u Europska Komisija predlaže da vuk bude “zaštićen”, a ne “strogo zaštićen”. U EU vukovi ubijaju godišnje barem 65.500 glava stoke, od čega je 73% ovaca i koza, 19% goveda te 6% konja i magaraca. Krajem prosinca 2023.g. objavljena je detaljna analiza koja pokazuje da su se populacije vukova znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU-a sada su zabilježeni čopori s mladuncima, a ukupan broj jedinki u EU procjenjuje se na više od 20.000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire.

Iako danas ne postaje pouzdani i točni podaci kolika je stvarna brojnost divljih zvijeri u RH, prema podacima o rasprostranjenosti vuka, u Hrvatskoj je vuk prisutan na 18.213 metara kvadratnih prostora. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj neznatno se mijenjala, a prostire se na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko- 2 goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. Prema službenim podacima koji su izneseni na okruglom stolu populacija vukova se procjenjuje na oko 243 komada odnosno 43 čopora, a posljednje tri godine broj se povećava, no njihovu je brojnost teško dokazati, a samoregulacija staništa igra važnu ulogu.

Prema službenim podacima u 2022. godinu u Hrvatskoj je registrirano 3516 napada divljih zvijeri na stoku, pri čemu je najviše stradalo ovaca i koza (2777 komada), 625 goveda, 61 konj ili magarac, 48 psa, dok je bilo i 5 evidentiranih slučajeva stradanja ostalih životinja, prenosi Dubrovački vjesnik.

Objava GLADNI I KRVOLOČNI Vukovi na Vidonjama zaklali ždrijebe i magarca pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Sedam ovaca su izgrizli pa zbog težine ozljeda najvjerojatnije neće preživjeti. Stravičan je to prizor masakra na Mliništu na predjelu Gaj tek kojih četristotinjak metara od naseljenih kuća. Petnaest ovaca je nestalo, odnosno vlasnik nije pronašao njihove lešine. Zdenko pretpostavlja da su ovce napala dva odrasla vuka i nekoliko mladih vukova godišnjaka.

– Vidimo po rana,a na ovcama da je bilo mladih i odraslih vukova, neke ozlijede su preduboke dok su druge površinske-pojašnjava nam Zdenko, koji na svom OPG-u uzgaja sve vrste domaćih životinja, ovce, krave, koze, konje,magarce. Sve u ekološkom uzgoju. Sve su ugrožene jer se vukovi opet mogu vratiti. Životinje su evidentirane i u sustavu su poticaja. Imaju ušne markice i oznake ali biti će problem sa zaklanim i nestalim janjcima koji nisu bili označeni.

Osim pretrpljenog straha i panike te financijskog gubitka od najmanje 3600 EUR-a, Zdenko Barišić, nakon krvavog vučijeg pira, mora riješavati brojne birokratske zavrzlame kako bi mogla od države naplatiti štetu. Naime, najprije trebaju obavjesti županijsku veterinarsku inspekciju koja ima zadaću utvrditi je li stoku zaklao vuk ili nešto drugo. Zatim svi materijali,zapisnici i fotografije upućuju se u Državni zavod za zaštitu prirode, koji zatim isplaćuje novčanu nadoknadu oštećenim stočarima.

Na svu sreću ovlašteni sudski vještak iz Makarske je već bio i nedvojbeno utvrdio da je štetu počinio vuk.

Premda pričinjavaju velike štete vukovi su zaštićene životinje. Tako prema važećim hrvatskim zakonima, svaki onaj tko ubije vuka kaznit će se novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna (929.06 EUR-a- 3 981.68 EUR-a) bez obzira kakvu štetu vuk prethodno pričini. Tako zakon spriječava stočare i lovačka društva da se udruže i povedu hajku na ove krvoločne divlje životinje, koje su se posljednjih godina namnožile. Posebno harače pograničnim područjima između dalmacije i južne Hercegovine u što spadaju i dijelovi općine Zažablje.

Vučiji napadi straše ne samo vlasnike domaćih životinja već i ostale stanovnike brdskih područja doline Neretve. Stočari su ogorčeni na državne institucije jer štite vukove dok su ljudi i životinje prepušteni na milost i nemilost tim krvoločnim životinjama, piše Dubrovački vjesnik.

Objava VUKOVI U DOLINI NERETVE Zaklali dvadedet ovaca, a sedam ozlijedili. Nijedna neće preživjeti pojavila se prvi puta na Klik Medija.