Odbor za vinarstvo i vinogradarstvo HPK najavio je zajednički sastanak s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, na kojem će se raspraviti o uzrocima i mogućim rješenjima za ovakvo stanje.

To je skandalozan podatak, ističe Josip Vrbanek, predsjednik Odbora za vinarstvo i vinogradarstvo HPK. „Vinska omotnica iznosi 10,41 milijuna eura godišnje, a mi smo u EU budžet vratili više od osam i pol milijuna. Lani smo pak iskoristili tek 54 posto sredstava, pa smo i tada vratili 4,8 milijuna eura. U dvije godine, izgubili smo više od 13 milijuna eura – odnosno više od 25 milijuna kad se uključe i vlastita sredstva vinara.“

HPK je od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zatražio detaljne podatke o isplaćenim sredstvima za 2025. godinu te usporedne podatke o iskorištenosti vinske omotnice u drugim državama Europske unije.

Iz HPK-a upozoravaju da je stanje rezultat sporih i neefikasnih procedura, nepravovremenih natječaja i manjkave obrade projektnih prijava. Komora smatra kako su potrebne „značajne promjene, pa čak i kadrovske“, u strukturama koje upravljaju pravilnicima i natječajima.

Neprihvatljivo je prebacivati odgovornost na vinare. Da su natječaji bili raspisani na vrijeme i da se poticala realizacija manjih projekata, sredstva bi bila znatno bolje iskorištena, poručuju iz HPK-a.

Odbor za vinarstvo i vinogradarstvo uskoro će, kažu, pozvati sve relevantne institucije na zajednički stol kako bi se pronašla rješenja za učinkovitije korištenje vinske omotnice i spriječio nastavak gubitaka koji izravno ugrožavaju konkurentnost hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, piše Slobodna Dalmacija.

Objava Hrvatska vraća milijune Bruxellesu – neiskorišteno više od osam milijuna eura za vinarstvo pojavila se prvi puta na Klik Medija.

S jednim od njih Slobodna Dalmacija htjela je napraviti priču, no čovjek se ljubazno zahvalio i rekao da mu nije do novina, svjetala reflektora…

– Prodao sam sve i zadovoljan sam cijenom jer to radim 35 godina i imam svoje stalne kupce. Ostalo mi je oko tri tone i to ću pokloniti ljudima koji nisu u mogućnosti kupiti ga. Već su mi se neki javili. Tebi hvala na svemu, ali ne bih s tim izlazio u javnost. Znam da se ti boriš za ljude i ovaj kraj – rekao sugovornik, koji nas je zamolio za anonimnost.

Malo nas je ova tema zaintrigirala pa smo razgovarali s još nekoliko vinogradara, posebno s mlađima koji uz stalni posao imaju vinograd, što im dođe kao dopunska djelatnost ili način da poprave kućni budžet, piše Slobodna.

– Nemam vam što dobro reći, zapravo nema nitko s područja Jezera ove godine. Prvo nas je kiša “ubila”, cijena je padala iz dana u dan, grožđe se slabo prodavalo… Nešto sam prodao, jedan dio ću ispeći u rakiju, a zvao sam kuma i rekao mu da bere koliko želi – besplatno. Možda nešto i ostane na vinovoj lozi – kazao je drugi sugovornik.

O ovoj temi razgovarali su i s dipl. ing. Goranom Franićem, stručnim suradnikom za poljoprivredu u Gradu Vrgorcu, predsjednikom Udruge vinara i vinogradara te jednim od prepoznatljivijih vinara, čija se vina redovito izlažu na raznim sajmovima i eno-gastro manifestacijama.

– Bila bi ovo najbolja godina u posljednja dva desetljeća, svi su parametri išli u tom smjeru, uključujući i prinose, no onda su došle – kiše. Prva nas je uzdrmala potkraj kolovoza, kada je na području Jezera palo oko 200 litara kiše. Tada je dio oko Kutca i uz rijeku Maticu poplavio. Međutim, veći je problem bio to što je kiša snizila slador za 20–30 posto. Zemlja je bila puna vlage, to je isparavalo svaki dan, dolazile su velike rose i niste mogli u vinograd prije 10 sati. Onda nas je ‘zakucala‘ druga kiša – nakon tjedan dana palo je novih 60 litara i dodatno snizilo slador. Kraj priče bio je s ovom kišom 25. rujna – kaže dipl. ing. Franić.

Zanimalo nas je što je dovelo do tolikih viškova grožđa u polju – je li prodaja zapela zbog uvoza?

– Ne bih rekao. Nije tu bilo nekog velikog uvoza, naši su se prekupci prvo orijentirali na rješavanje domaćeg grožđa. Rekao bih da je u prvom redu riječ o hiperprodukciji, prevelikoj proizvodnji koja se ne može prodati po cijenama koje donose profit. Ove godine prosječni čokot nosio je 5 kg, a prošlih godina to je bilo oko 3 kg. Baš je rodilo. No, morate znati jednu stvar – svi vinogradari imaju svoje stalne kupce i kad njih zadovolje, mogu eventualno još 10 posto prodati na zelenim tržnicama. Jer, iz godine u godinu broj potrošača vina se smanjuje, mladost ne pije vino. Kod nas u Dalmaciji uglavnom ga konzumira srednja i starija populacija, a vino se najviše prodaje zahvaljujući turističkoj sezoni. Kome ćete onda prodati toliku količinu grožđa? Morate spuštati cijene iz dana u dan, a kad platite radnu snagu – koliko vam se to isplati? – objašnjava ovaj vinar.

Kad se sve sagleda s malim odmakom, od kolovoza do listopada, u Jezeru će ove godine na vinovoj lozi ostati između 150 i 200 tona stolnog i vinskog grožđa – kao nikad dosad. U prvom redu to bi trebalo zabrinuti proizvođače, ali i lokalnu zajednicu te nadležne institucije. Svi zajedno moraju pronaći način da ljudi ostanu u ovim krajevima, na zemlji, i da žive od svoga rada. Treba li nešto mijenjati u načinu proizvodnje, kako bolje plasirati proizvode, gdje zbrinuti viškove… pitanja su koja se nameću za neki okrugli stol.

– Hoće, nažalost, toliko će grožđa propasti. Ta vam je informacija o tonama koje će ostati na zemlji, rekao bih, točna – 1000 posto. Ja sam već ostavio po strani koliko je stolnog grožđa propalo, slično će se dogoditi i s vinskim – zaključio je prvi čovjek vrgorskih vinara i vinogradara, piše Slobodna Dalmacija.

Objava Kad plodovi rada postanu teret: ‘Dođite i berite grožđe i mukte ga nosite doma‘ u Vrgorcu i Staševici vinogradari daruju grožđe jer ga nemaju kome prodati pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Na sastanku održanom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, predstavnici Hrvatskih cesta susreli su se s načelnicima peljeških općina koji su jasno prenijeli nezadovoljstvo terena određenim rješenjima iz projekta i studije utjecaja na okoliš, zahtijevajući korekcije u skladu s lokalnim potrebama. Iako su svi sudionici sastanka potvrdili važnost izgradnje prometnice za stanovništvo i gospodarstvo poluotoka, naglašeno je i da projekt mora biti usklađen s okolišnim i kulturnim vrijednostima tog kraja, piše Dubrovački vjesnik.

Posebno je naglašeno da postoji alternativna ruta, prometno jednako učinkovita, ali s bitno manjim utjecajem na okoliš i vinogradarstvo, koje je okosnica lokalne ekonomije i identiteta Pelješca.

Vinogradi na tom području nisu samo ekonomski resurs, već i dio naše tradicije i baštine. Njihovo uništenje bila bi nenadoknadiva šteta, poručili su lokalni predstavnici.

Iako odluka o konačnoj trasi još nije službeno donesena, izvori bliski projektantima najavljuju kako će se ozbiljno razmotriti manje invazivna varijanta, uvažavajući zahtjeve lokalnog stanovništva.

Dogovoreni su sljedeći konkretni koraci:

Hrvatske ceste razradit će alternativnu trasu na dionici Brijesta – Kozje ždrilo, prema prijedlogu općine.

Rješenje priključenja ceste na postojeću prometnicu kod benzinske postaje u Orebiću bit će uvršteno u izmjene Prostornog plana županije i projektirano sukladno tome.

Ponovno će se razmotriti trasa kroz Potomje kako bi se smanjila površina vinograda zahvaćena zahvatom.

Komunikacija između Hrvatskih cesta, općina i županije nastavit će se tijekom cijelog procesa projektiranja.

Sudionici su naglasili da projekt brze ceste nema alternativu kad je riječ o povezivanju Pelješca, ali su prilagodbe moguće – sve dok su u okviru važećih prostornih planova.

Revizija trase ceste prvi je korak prema održivijem rješenju koje ne žrtvuje ono najvrjednije obradive površine i pelješke vinograde, koji su uz turizam najvažnija gospodarska grana ovog kraja.

Objava LOZA JAČA OD ASFALTA Politika popustila pod pritiskom, pobuna vinogradara i mještana natjerala županiju na promjenu smjera ceste! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Aktivnosti zaštite vinove loze od uzročnika bolesti drva svode se na primjenu PREVENTIVNIH MJERA, a koje podrazumijevaju:

• rezidbu provoditi tijekom suhog vremena, te izbjegavati rezove do baze

• dezinfekcija alata i drugog pribora, primjena voska za premazivanje svih većih rana na trsu

• uklanjanje zaraženih trsova i ostataka rezidbe iz nasada kako bih se na taj način smanjio infetkivni inokulum

A netom nakon obavljene rezidbe preporuka je primjena bioloških fungicida na osnovni gljivica Trichoderma spp. Na tržištu RH imamo jedno registrirano sredstvo koji ima namjenu zaštite vinove loze od bolesti drva, a to je pripravak VINTEC (Trichoderma atroviride SC1). Sredstvo koje se primjenjuje nakon rezidbe u fazi mirovanje, prije početak pupanja. Da bih se postigla maksimalna učinkovitost sredstva potrebno ga je primijeniti pri minimalnim temperaturama od 10 °C, relativne vlage zraka najmanje 70 %, te bez kiše i mraza 24 h nakon primjene. Dozvoljene su dvije primjene tijekom vegetacije.

Također tijekom rezidbe moguće je na orezanoj rozgvi uočiti simptome CRNE PJEGAVOSTI (Phomopsis viticola). Čiji su karakteristični simptomi da rozgva poprima srebrenkasti izgled s vidljivim crnim točkicama (piknidi). Mjere zaštite od crne pjegavosti započinje rezidbom gdje je potrebno odstraniti oboljele lucnjeve, te zaraženu rozgvu iznijeti iz vinograda i spaliti.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/

Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja i propisno zbrinuti amblažu.

Srećko Bošković mag.ing.agr.                                                      srecko.boskovic@mps.hr

Objava Obavijest vinogradarima! U vrijeme rezidbe mogu se uočiti simptomi zaraze uzročnicima bolesti drva pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Vinogradari i vinari će dobiti bespovratne potpore od 5.000 € do 1.500.000 za stjecanja, izgradnje, poboljšanja nepokretne imovine odnosno objekta za proizvodnju, vina, čuvanje, skladištenje i prodaju vina, kupnji novih strojeva i opreme za preradu te skladištenje grožđa i vina, obnovu/modernizaciju/opremanje infrastrukture objekta za prodaju i prezentaciju vina, opremanja laboratorija za kontrolu kvalitete proizvoda od grožđa i vina. Prihvatljivi korisnici su vinarije, fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar koje su obveznici poreza na dohodak/dobit.

Minimalni iznos potpore po projektu je 5.000 EUR-a za fizičke osobe dok je 1.500.000 eura za mikro, mala i srednja poduzeća. Rok za podnošenje zahtjeva je za potporu iz sektora vina je do 04. ožujka 2024. do 12:00 sati, objavili su iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Objava Vinarima i vinogradarima stižu bespovratni milijuni iz EU fondova, pogledajte tko sve ima pravo na njih pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Vinari i vinogradari natječu se za tri mjere ruralnog razvoja: restrukturiranje i konverzija vinograda, promidžba vina te informiranje.

Restrukturiranje i konverzija vinograda ima za cilj poboljšanje gospodarske održivosti i konkurentnosti proizvođača vina. Njome se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te doprinos poboljšanju održivosti sustava proizvodnje i smanjenju utjecaja sektora vina u Uniji na okoliš, među ostalim podržavanjem vinogradara u uvođenju okolišno održivijih metoda i uzgojnih praksi.

Prihvatljivi korisnici su vinogradari (fizičke ili pravne osobe) upisane u Vinogradarski registar kojima će se finacirati troškovi vezani uz zamjenu sorata i/ili premještanje vinograda, troškovi u okviru poboljšanja vinogradarskih tehnika upravljanja vinogradom te troškovi vezani za uvođenje ili poboljšanje sustava navodnjavanja kao i modernizacije te digitalizacije vinogradarske opreme. Operacije se mogu provoditi samostalno ili kombinirano logičkim kronološkim redoslijedom, uz uvjet da je rezultat provedbe operacije strukturna promjena u vinogradu.

Maksimalni iznos potpore po projektu je EUR 750.000, uz sljedeći intenzitet potpore: do 50% prihvatljivih troškova za doprinose u naravi, do 75% prihvatljivih troškova za aktivnosti dokumentirane računima. Sadnja vinograda na nagnutim terenima i na strminama smanjuje rizik od oštećenja od mraza i potiče rast visoko kvalitetnog grožđa kako rezultat intenzivne sunčeve svjetlosti. Iz tog razloga, na nagnutim terenima (nagib 16%-26%) i strminama (nagib >26%) daje se veći iznos potpore. Kod premještanja vinograda dozvoljava se istovremeno postojanje starih i novih nasada na najdulje razdoblje koje ne prelazi tri godine.

Cilj mjere informiranje je povećanje utrživosti i konkurentnosti proizvoda od vinove loze, posebno razvojem inovativnih proizvoda, procesa i tehnologija, kao i dodavanjem vrijednosti u bilo kojem dijelu lanca opskrbe, uključujući element prijenosa znanja a u njoj mogu sudjelovati stručne organizacije (instituti, fakulteti, škole i dr.), organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, sektorske organizacije ili javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna, te udruge proizvođača vina, zadružni savezi (čije su članice najmanje tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina). Međutim, javno tijelo ne smije biti jedini korisnik promotivne mjere. Minimalni iznos potpore po projektu je EUR 3.000. Maksimalni iznos potpore po projektu je EUR 50.000.

Za mjeru promidžbe vina osiguran je minimalni iznos EU potpore po projektu od 3.000 EUR-a, dok je maksimalni iznos EU potpore po projektu je 100.000 EUR-a uz državnu potpore po projektu od 60.000 EUR-a, piše Slobodna Dalmacija.

Objava NIŠTA BEZ AGRONETA! Vinari i vinogradari ako nemate pristup aplikaciji hitno ga zatražite, samo tako možete dobiti izdašne EU poticaje pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prihvatljive aktivnosti i troškovi navedeni su u članku 22. Pravilnika o provedbi intervencija iz sektora vina unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (Narodne novine br. 140/2023 i 152/2023). Detaljan prikaz troškova za prihvatljive aktivnosti nalazi se u Listi prihvatljivih troškova u Prilogu II. Pravilnika.

Korisnici sredstava za intervenciju 58.1.b.01.Ulaganja su poduzeća u sektoru vina (vinarije, fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar) koja se bave proizvodnjom i prodajom proizvoda iz dijela II. Priloga VII. Uredbe (EU) 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20. 12. 2013.), organizacije proizvođača vina, udruženja dvaju ili više proizvođača ili sektorske organizacije.

Minimalni iznos potpore po projektu je 5.000 EUR.

Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi:

a) 1.500.000 eura za mikro, mala i srednja poduzeća

b) 750.000 eura za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura

c) 550.000 eura za poduzeća sa 750 i više zaposlenih ili prometom od 200 milijuna eura i više.

Potpora odnosno financijska pomoć Unije u vidu intenziteta potpore iznosi:

a) 50 % prihvatljivih troškova za mikro, mala i srednja poduzeća

b) 25 % od prihvatljivih troškova za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura

c) 24 % prihvatljivih troškova za poduzeća sa 750 i više zaposlenih ili prometom od 200 milijuna eura i više.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu za intervenciju 58.1.b.01. – Ulaganja je od 22. siječnja 2024. od 12:00 sati do 01. ožujka 2024. do 12:00 sati, piše Slobodna Dalmacija.

Objava ULAGANJA I POTICAJI Vinarima i vinogradarima koji su upisani u Vinogradarski registar pet tisuća € pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Grožđe je u Istri gotovo dvostruko skuplje u odnosu na lani. Unatoč tomu obitelj Nikol Banko rasprodala ga je i prije nego što je ubrano. Ovisno o sorti i načinu branja za kilogram postiže cijene od eura pa do eura i 60 centi.

– Oni koji žele posebnu robu su unaprijed godinu dana rezerviraju, dogovorimo određene količine i to se u hodu određuju termini berbe sukladno parametrima – rekla je Banko.

Fiorenzo Paulić dio će grožđa preraditi, a viškove prodati. Cijene još nije formirao, no misli da bi s cijenom od euro i pol za kilogram malvazije pokrio troškove.

– Ja ne znam niti izračunat koliko je naraslo od zaštitnih sredstava, umjetnih goriva i sve radna snaga, od svega toga – kazao je Paulić.

Potražnja je rekordna pa su i takve cijene. Što za vinogradarstvo nije loše.

– Kako bismo imali svake godine sve više vinograda i sve više površina, a to putem cijene možemo postići – istaknuo je za Dnevnik HTV-a Luka Rossi, predsjednik vinara i vinogradara Istre.

Visoke cijene u Dalmaciji

U Dalmaciji cijene još i veće, kilogram se prodaje i po 3 i pol eura. Zbog bolesti, kiša i tuče, grožđa je malo na tržištu.

– Ove godine pogotovo bile sorte su tražene i ljudi ne pitaju kolika je cijena, samo je bitno da ga ima. Niti ne pitaju za sortu – rekao je Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin.

Na istoku zemlje uz grožđe sve je traženiji mošt. Ove će se godine litra prodavati za euro i 80. Kupaca ima.

– Uglavnom su to hobi vinari iz sjeverozapadne Hrvatske koji za svoje potrebe koriste taj mošt i prerađuju ga u vino za vlastite potrebe – objasnio je Mijo Čorić.

Unatoč rekordnim cijenama potražnja za grožđem je velika jer je uz sve češće vremenske nepogode u Hrvatskoj svake godine i sve manje nasada. Stoga je nužno potaknuti vinogradare na širenje vinograda.

Objava CIJENE SKAČU U NEBO Interes za otkup grožđa je velik, u Dalmaciji cijene više nego u Istri pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako doznaje Dubrovački vjesnik, 163 vinogradara iz općine Pojezerje podnijela su zahtjeve za naknadu štete od prirodne nepogode u svibnju ali nitko nije dobio niti jedne kune zbog propusta općinskog povjerenstva koje nije na vrijeme unijelo prijave u registar šteta.

Naime, Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda nije prihvatilo prijave iz Pojezerja jer su pristigle izvan zakonskog roka. Poljoprivrednici iz Pojezerja ostali su tako bez novčane odštete od prirodnih nepogoda iako ih je sredinom svibnja pogodila katastrofalna poplava.

Nemaju pravo na žalbu jer je Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda odbilo zahtjev općine Pojezerje da im produži rok unosa podataka u registar šteta. Situaciju na terenu bi mogla spasiti samo dobra cijena grožđa jer ako je manji urod po zakonima ponude i potražnje cijena bi trebala biti veća. Ali ni to nitko ne garantira jer uvozno grožđe iz Makedonije vrlo brzo preplavi domaće tržnice, obori cijenu i poremeti prodaju grožđa.

Objava POČINJE TRGAČINA ALI..Peronospora obrala jezerske vinograde, nema grožđa ni naknade štete od države pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Tek je prošla vinska omotnica, za razdoblje od 2019. do 2023., polučila puni rezultat i izazvala željeni interes korisnika. Na godišnjoj razini je konačno pristizalo i više zahtjeva od raspoloživog ukupnog godišnjeg iznosa od 10,4 milijuna eura.

Takav trend očekuje se i za novu vinsku omotnicu, za novo četverogodišnje razdoblje (2023-2027.), za čiji je sadržaj upravo u tijeku javna rasprava. Sudeći prema tvrdnjama regionalnih udruga vinara i vinogradara, većih reakcija na prijedlog raspodjele sredstava, oko kojega su bili pozvani u resorno ministarstvo poljoprivrede i prije objave prijedloga dokumenta, neće biti, jer financijski iznosi i namjena ostaju isti, a prijedlozi za korekcije sustava bodovanja koje su imali već su inkorporirane.

“Želja je da se više valorizira angažman mladih, te ulazak visokoobrazovanih u proizvodnju, kao i eko proizvodnja, te da se što više stavi u korelaciju odnos vinogradarstva i vinarstva”, ističe Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinara Hrvatske gospodarske komore.

S ovom vinskom omotnicom, naime, u prvi plan izbija i problematika koja je sve izraženija u Hrvatskoj, a to je slabljenje interesa za ovu proizvodnju, ili preciznije, kako bi to kratko sažela ministrica poljoprivrede Marija Vučković, “ne pada broj vinara, već vinogradara”.

18 tisuća hektara iznose površine pod vinovom lozom, najmanje u povijesti

Svi misle da vinarstvo i turizam idu ruku pod ruku, što je i logično, a i raste kvaliteta i jednog i drugog hrvatskog proizvoda, no nemalo iznenađuje podatak da u jakim turističkim krajevima vidno opada broj vinogradarskih površina.

“Prvi put su vinogradarske površine pale ispod 18 tisuća hektara”, kaže Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica.

Apsurdan je upravo slučaj da se pojavljuju nove i raste broj vinarija na obali, no i da tamo pada interes za uzgoj grožđa zbog toga što su mogući drugi, jednostavniji izvori prihoda od mukotrpnog rada u vinogradu. Posljedica je, kaže Panenić, da nedostaje sirovine i počinje ju se sve više uvoziti.

Ovogodišnja berba i pored toga je delikatna tema za sve u vinogradarstvu i vinarstvu, jer štete zbog nedavnih tuča i nevremena koje je obilježilo ovu godinu su značajne, procjene su da će prinos biti manji oko 30 posto. O kvaliteti grožđa svoje će tek reći enolozi, iako su prve berbe grožđa za šampanjac, kako kaže Panenić, dobile pozitivne ocjene, no pitanje je cijena grožđa koje će zbog svega sigurno biti više.

Zbog turističke sezone potrebe za vinom na hrvatskom tržištu značajno rastu u tom dijelu godine, zbog čega je i intenzivan uvoz. No, promjene u vinogradarstvu i vinarstvu prolaze i druge zemlje.

Upravo svjedočimo da u Francuskoj, poznatoj vinskoj zemlji, prolaze kroz velike promjene navika, posebice među mladima koji preferiraju pivo, a, kažu, sve je teže i proizvesti grožđe u ovim ekstremnim klimatskim uvjetima. Stoga je tamošnja vlada posegnula za mjerama financiranja iskorjenjivanja vinove loze.

1,5 milijuna eura iznosit će maksimalna potpora prilikom ulaganja

Pratiti trendove
Plaća se po 6000 eura po hektaru iskrčenih nasada. Panenić kaže kako kod nas ništa od toga još nije slučaj, te da su promjene preferencija potrošača u Francuskoj dijelom vezane i uz sve veću potrošnju svježih vina, kakva mi imamo prvenstveno na kontinentu, dok teška, taninska vina specifična za Francusku gube na popularnosti. Luksuzna, vrhunska vina ne gube interes i kupce.

“Dobro je pratiti te trendove i paziti što se događa, no kod nas za sada glavni izazov predstavlja manjak sirovine. Zbog toga su i važne potpore za zanavljanje vinograda”, ističe Panenić. U novoj vinskoj omotnici, raspoloživih 10-ak milijuna eura godišnje usmjeravat će se za četiri namjene – restrukturiranje i konverziju vinograda, ulaganja, informiranje i promidžbu.

Za restrukturiranje i konverziju, što obuhvaća aktivnosti od zamjene sorte i premještanja vinograda na drugu lokaciju do uređivanja terasa i potpornih struktura vinograda, maksimalni je iznos potpore po projektu predviđen na 550 tisuća eura, a potpora može iznositi 75% prihvatljivih troškova restrukturiranja i konverzije. Kod strmih padina i terase u zonama u kojima je nagib veći od 40% financiranje može rasti do 80% troškova.

Francuzi okreću leđa vinu

U Francuskoj, poznatoj vinskoj zemlji, prolaze kroz velike promjene navika, posebice među mladima koji preferiraju pivo.

Objava Nitko neće u vinograde: Što donosi dokument koji je izazvao veliki interes proizvođača vina? pojavila se prvi puta na Klik Medija.