O Marijinom životu poslije Duhova nemamo svetopisamskih potvrda. Što nam ne govori Sveto pismo, kazuje nam crkvena Predaja. Prema toj predaji, Marija je nakon Isusove smrti proživjela na zemlji još dvadeset i pet godina te je umrla u dobi od sedamdeset i dvije. Jedno je vrijeme boravila u Jeruzalemu, a zatim je sa svetim Ivanom apostolom, kojemu ju je povjerio sam Isus s križa, pošla u Efez. Vrijeme je provodila u razmatranju i molitvi te bila majkom prvoj kršćanskoj zajednici. Deset je godina tako provela u Efezu, a zatim se vratila u Jeruzalem te je s velikom vjerom i pobožnošću obišla sva mjesta vezana uz zemaljski život i smrt njezina Sina. Potom se vratila u Efez. Silno se željela pridružiti svome Sinu, te joj je on poslao anđela koji joj je predskazao blagu smrt. Prije smrti htjela je još jednom vidjeti sve apostole te su se oni okupili oko nje. Prisutan nije bio samo Toma. Nakon tri dana došao je i Toma i poželio vidjeti barem Marijino tijelo. Otvorivši grob, našli su ga praznim, te su osjetili divan miris i čuli anđeosku pjesmu, shvativši da je Marija dušom i tijelom u nebu. Današnji se blagdan prvi put javlja u Jeruzalemu u petom stoljeću. U šestom stoljeću slavi se već u cijelo Istočnom Rimskom Carstvu pod nazivom Usnuće Blažene Djevice Marije. Rimski kršćani slave blagdan na isti dan još od sredine sedmog stoljeća ali pod drugim nazivom. Od osmog stoljeća spominje se već pod današnjim imenom, Uznesenje Blažene Djevice Marije.

Dogmu o Marijinom uznesenju na nebo službeno je proglasio papa Pio XII. 1. studenoga 1950. On ovu dogmu usko povezuje s dogmom o uskrsnuću tijela, jer se svi nadamo i vjerujemo da ćemo jednom dušom i tijelom uskrsnuti na vječni život. Marijino uznesenje u nebo zahvala je njezina Sina za svu ljubav koju mu je za života iskazala. Ona, koju za života nije dotakla nikakva ljaga grijeha, i u smrti je oslobođena raspadljivosti te uznesena u nebesku slavu kao Majka Sina Božjega. Ova svetkovina u nas je poznata kao Velika Gospa, te se nebrojeni vjernici upućuju u mnoga naša marijanska svetišta, moleći Marijin zagovor.

Objava VELIKA GOSPA Brojni vjernici danas hodočaste Majci Božjoj pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Za nezaboravnu atmosferu pobrinut će se Fortis band, a ulaz je slobodan za sve.

Organizatori pozivaju sve mještane, prijatelje i goste da se okupe, zaplešu i uživaju u večeri o kojoj se priča i koja uvijek ostane u lijepom sjećanju.

Objava VIDIMO SE NA GUVNU! Tradicionalni ples povodom Velike Gospe na Šarić Strugi pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema vjeri katoličke crkve Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom, a nauk o njenom uznesenju proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali.

U Hrvatskoj postoje brojna marijanska svetišta koja okupljaju velik broj hodočasnika posebno na ovaj dan, a jedno od najpoznatijih svakako je Marija Bistrica.

Župa Uznesenja BDM Dusina – Veliki Prolog proslavit će svetkovinu Velike Gospe misama u 5, 6, 7, 8, 9.30 i 18 sati. Svečanu misu s procesijom u 9.30 predvodit će rektor zagrebačke katedrale mons. Zlatko Koren. Pjevat će pjevači župe Dusina.

Blagdan Velike gospe župe u Makarskoj obilježit će misnim slavljima i procesijom u Svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu. Mise u Vepricu održat će se u 7, 9, 11 i 20 sati. U Župi sv. Marka mise će se održati u 7 i 20 sati.

Objava VELIKA GOSPA Katolička crkva slavi uznesenje Marijino, svečano u marijanskim svetištima pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Veliki broj vjernika iz Vrgorske krajine, susjedne zapadne Hercegovine i doline Neretve dolazi na trodnevnice koje organizira Župa Uznesenje BDM Dusina-Veliki Prolog, a posebno od ranog jutra na sam blagdan kad se“ rijeke ljudi“ slijevaju starom Napolonovom cestom sa svih strana, neki od njih i bosi pješače kilometrima.

Velikom Prologu i pogledu s njega koji „puca“ na dva polja Rastok i Jezero, divio se i austrijski car Franjo Josip koji je tu prolazio 1875.godine.

Pored svete mise s procesijom, održava se već desetljećima i tradicionalni sajam, gdje se prodaje domaći luk, kapula, motike, dršci, kosori, sačure, krtoli… sve što svaka kuća treba i mora imati, ali i nezaobilazna je dobra pečena janjetina i kozletina.

Prema nekim procjenama više od 200 kozlina i janjaca platilo je glavom tijekom „derneka“ koji je ove godine zasjao u starom ruhu i punom sjaju.

Kroz Veliki Prolog u tri dana oko Velike Gospe prođe nekoliko tisuća ljudi, a narod ovog kraja voli svoju majku Mariju, koja je simbol poniznosti i pobožnosti, ali i opstanka hrvatskog naroda.

Tijekom blagdana Velike Gospe, pristižu brojni hodačasnici iz Hercegovine i doline Neretve kako bi ispunili svoje zavjete i nazočili euharistijskom slavlju. Odrazilo se to i na posjetu tradicionalnom sajmu koji se održava pored župne crkve, svi su tu mogli nešto pronaći za sebe. Drago nam je vidjeti da se, unatoč svim izazovima, uspijeva održati taj sajam koji ima dugu i bogatu tradiciju.

Objava VELIKA GOSPA U VELIKOM PROLOGU Sveta misa, procesija, tradicionalni sajam i nezaobilazna janjetina i kozletina pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije blagdan je koji se obilježava 15. kolovoza, a katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Svetkovina Velike Gospe slavi se u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Na današnji Velika Gospa svetkuje se u mnogim marijanskim svetištima. Najpoznatija među njima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Brojni vjernici tijekom noći i jutra, organizirano ili samostalno, hodočaste u marijanska svetišta.

Objava Danas je blagdan Velike Gospe pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ove godine će nas u zabavu uvesti mladi zagrebački kantautor Matija Cvek, a nakon veličanstvenog vatrometa na pozornicu će stati kraljica zabave Maja Šuput!

Kao i svake godine očekuje vas bogata lutrija, a karte možete kupiti na ulazu po cijeni od 7 eura.

Objava PROSLAVA VELIKE GOSPE U TRPNJU Zabavljat će vas Maja Šuput i Matija Cvek pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, (1700). godine, u narodu zvana i crkvom Velike Gospe, na brdu Obličevac, i ove godine biti će središte misnih slavlja uoči i na sam blagdan Velike Gospe.

Subota 12.08.’23 – 19 sati
Nedjelja 13.08.’23. – 19 sati
Ponedjeljak 14.08.’23. – 19 sati
Utorak na sam blagdan Velike Gospe mise su u 5, 7 i 10 sati!

Dođite u što većem broju slaviti Majku svih nas!

Župa Baćina i Plina-Stablina

Objava PROSLAVA VELIKE GOSPE NA OBLIČEVCU Pogledajte raspored misnih slavlja uoči i na sam blagdan Velike Gospe pojavila se prvi puta na Klik Medija.