Hrvatska je zauzela dno ljestvice kada je riječ o omjeru mirovine i životnih troškova. Istraživanje agencije Data Pulse obuhvatilo je 27 članica Europske unije, ali i Srbiju i Crnu Goru, što nas nije spasilo od posljednjeg mjesta na tablici. Tamo smo stigli s podatkom kako hrvatska mirovina pokriva samo 60 posto troškova, što znači da umirovljenicima nedostaje još 40 posto sredstava da bi preživjeli mjesec, prenosi Mirovina.hr.

Premda se često ističe kako su slovenske mirovine veće, Slovenija se smjestila odmah iza Hrvatske s 39 posto sredstava koja od mirovine fale za život, dok je Mađarska na 38 posto minusa. Srbija i Crna Gora su, za usporedbu, na 25 posto minusa, dok je prosjek Europske unije 20 posto sredstava koja nedostaju za podmirenje mjesečnih troškova od mirovine.

Na vrhu je pak Rumunjska u kojoj umirovljenicima još i ostane 21 posto sredstava kada sve podmire, a slijedi Češka s 18 posto plusa. Poljska je u plusu četiri posto, a Španjolska tri posto, dok umirovljenici svih ostalih zemalja imaju negativnu bilancu.

Podaci za 2023. godinu, na kojima je bazirano istraživanje agencije Data pulse, tako pokazuju da umirovljenik u Hrvatskoj dobije godišnje 5.600 eura mirovine, dok prosječni trošak iznosi 9.300 eura. S druge strane, rumunjski umirovljenik prima oko 5.800 eura bruto, ali mu je za život potrebno oko 4.800 eura.

Mirovine u međuvremenu porasle za 109 eura

Čak 90 posto umirovljenika u Hrvatskoj, kao i u Mađarskoj, Bugarskoj i Srbiji, živi u svojoj nekretnini, dok ih je samo 10 posto u najmu. U zemljama poput Njemačke, Austrije i Nizozemske je pak više onih koji žive u najmu, nego u vlastitim nekretninama. Zbog toga su troškovi stanovanja u Hrvatskoj većini umirovljenika znatno niži nego njihovim vršnjacima u zapadnoeuropskim zemljama. Tako iznos mirovine ne igra ulogu sam po sebi, kao primjerice u Luksemburgu, gdje umirovljenici godišnje dobiju više od 34.000 eura, ali za život trebaju preko 50.000 eura.

Možda Hrvatska ne bi bila posljednja na tablici da su se gledali podaci iz 2024. ili 2025. godine, kada bilježimo rekordan rast mirovina i plaća u zemlji. Prosječna mirovina prema općim propisima krajem 2023. godine iznosila je 452 eura, a krajem 2025. godine 561 euro, dakle više od stotinu eura razlike, ali povećani su i troškovi života uz godišnju stopu inflacije od preko tri posto.

Objava Umirovljenici u Hrvatskoj jedva preživljavaju pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Mirovine se penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, neovisno o dužini staža. To znači, ako je netko otišao u mirovinu pet godina ranije, koliko je maksimalno moguće, mirovina mu je niža za 12 posto.

U prosincu, s isplatom u siječnju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) evidentirao je 212.868 korisnika prijevremene starosne mirovine, od kojih je više žena – 114.440, s trenutačnom prosječnom dobi od 70 godina i 11 mjeseci.

Statistika tako pokazuje da će više od polovice ukupnog broja prijevremenih umirovljenika, odnosno njih 118.717, odmah prvi ostvariti novo pravo na ukidanje penalizacije s obzirom na to da su već u prosincu imali 70 ili više godina, piše tportal.hr

Prema procjenama, ističe HZMO, očekuje se da će u 2026. godini pravo na ukidanje penalizacije ostvariti 127.000 korisnika prijevremene starosne mirovine.

Za provedbu mjere oko 79,8 milijuna eura

Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu otići s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a od 1. siječnja 2030. izjednačit će se uvjeti za žene i muškarce.

Naime, za žene još uvijek traje prijelazno razdoblje tijekom kojeg se propisana dob i staž povećavaju za tri mjeseca svake godine, pa je tako ove godine uvjet za prijevremenu mirovinu za žene 59 godina starosti i 34 godine staža.

Lani su osobe koje su odlazile u prijevremenu mirovinu u prosjeku imale 60 godina i osam mjeseci, a prosječan staž 37 godina i osam mjeseci.

Dug staž jedan je od razloga zbog kojeg se građani odlučuju prijevremeno umiroviti, a statistika pokazuje da korisnici prijevremene mirovine u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosne mirovine, koji je trenutačno na 35 godina.

No, iako su duže radili, mirovine su im u prosjeku manje. Naime, prijevremeni umirovljenici u prosjeku primaju oko 573 eura mirovine, dok je prosječna mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina na razini od oko 689 eura.

Onima koji su se ranije umirovili, ukidanje penalizacije nakon navršene 70. godine tako će donijeti povećanje mirovina u prosjeku na razini od oko 57 eura.

Za provedbu te mjere u 2026. država će izdvojiti dodatnih oko 79,8 milijuna eura.

Isplata uvećanih mirovina i prije kraja zakonskog roka

U formalnom smislu, za sve koji su otišli u prijevremenu mirovinu i zbog toga su penalizirani, odnosno polazni faktor im je manji od 1,0, penalizacija se ukida od prvog dana idućeg mjeseca u kojem su navršili 70 godina života.

Ako su navršili 70 prije 1. siječnja 2026., kada je ovaj dio odredbi ZOMO-a stupio na snagu, HZMO će im odrediti mirovinu bez penalizacije automatski, odnosno po službenoj dužnosti i bez donošenja rješenja.

HZMO će nove mirovine odrediti najkasnije do kraja ožujka ove godine, no isplata uvećanih mirovina planira se i ranije od zakonski definiranog roka, najavili su, a o čemu će pravovremeno informirati javnost.

Navedeno se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, kao i na korisnike mirovine ostvarene prema posebnom propisu.

Objava NOVI ZAKON Dobra vijest za starije od 70: Tisućama stiže veća mirovina pojavila se prvi puta na Klik Medija.

No dok umirovljenici koji rade pola radnog vremena zadržavaju svoju mirovinu u punom iznosu, uz puno radno vrijeme imaju pravo na isplatu samo pola mjesečne mirovine.

Nakon što je ljetos umirovljenicima zakonski omogućen i rad u punom radnom vremenu, koji je stupio na snagu s 1. siječnja, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) procijenili su da će ove godine tu mogućnost koristiti 8.811 korisnika mirovina starijih od 65 godina. Također su procijenili da će broj korisnika mirovina koji rade na pola radnog vremena ili na puno radno vrijeme do 2028. godine narasti na 53 tisuće.

Radi tek 2,1 posto umirovljenika

Prema zadnjim raspoloživim podacima HZMO-a, onima za studeni prošle godine, od ukupno 1.753.125 umirovljenika radilo je (do pola radnog vremena) njih 37.642 što je tek 2,1 posto. A od tih 37 tisuća umirovljenika koji rade, najviše ih je u trgovini na malo – 5.982.

Stoga se N1 raspitao u najvećim trgovačkim lancima u Hrvatskoj kakav je interes za takav model rada umirovljenika i koliko ih koristi tu mogućnost od 1. siječnja. Pitanja su uputili svim većim trgovačkim lancima no odgovore su dobili iz četiri: Konzuma, Spara, Kauflanda i Studenca.

Iz Lidla, Tommyja, Plodina, KTC-a i NTL-a nisu dobili odgovore do objave ovog teksta. U Lidlu su, podsjetimo, ljetos kazali da kod njih u cijeloj Hrvatskoj radi tek jedan jedini umirovljenik.

Zasad nema upita, vjeruju da će ga biti

U Konzumu su sada rekli da kod njih trenutačno radi gotovo dvije stotine umirovljenika.

“Svi su zaposleni na pola radnog vremena i to najčešće na radnom mjestu prodavača u našim prodavaonicama. Zasad nemamo upita za zapošljavanjem na puno radno vrijeme”, kažu.

U Sparu su podsjetili kako su prvi u sektoru trgovine u Hrvatskoj, još 2019. godine, pokrenuli program zapošljavanja umirovljenika iznimno cijeneći njihovo iskustvo i znanje.

“Trenutno u SPAR i Interspar trgovinama radi oko 150 umirovljenika, većinom na radnim mjestima prodavača, dok manji dio radi kao pomoćni radnici, najčešće u modelu rada od četiri sata dnevno”, odgovorili su dijelom na naše pitanje ne navodeći točan broj onih koji rade puno radno vrijeme.

No zato ističu da su njihova iskustva sa zapošljavanjem umirovljenika vrlo pozitivna.

“Pozdravljamo novu zakonsku mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme. Vjerujemo da će interes za ovu opciju tijekom godine rasti te ćemo, kao i dosad, nastojati ponuditi fleksibilne modele rada, prilagođene individualnim potrebama, kao i mogućnost zaposlenja u trgovinama u blizini njihova doma”, odgovorili su iz SPAR-a, piše N1.

“Nije zabilježen veći interes”

U Studencu je trenutno zaposleno 98 umirovljenika, većinom angažiranih na poslovima prodavača i skladišnih radnika. No i ondje zasad nema interesa za rad u punom radnom vremenu.

“Od 1. siječnja nijedan umirovljenik u Studencu nije započeo rad na puno radno vrijeme te i dalje rade na pola radnog vremena kao i do sada. Također, zasad nije zabilježen veći interes za rad u punom radnom vremenu, no ukoliko se takav interes pojavi i ukoliko umirovljenici koji ga iskazuju zadovoljavaju uvjete za cjelodnevni rad, rado ćemo tu mogućnost uvažiti”, kažu.

Isto je i u Kauflandu.

“U trgovinama Kauflanda trenutno je zaposleno jedanaest umirovljenika koji uglavnom rade na poslovima čišćenja i u prodaji, a zaposleni su na pola radnog vremena te nismo zaprimili zahtjeve za puno radno vrijeme”, odgovorili su nam otamo.

Pola radnog vremena taman, više od toga je stresno

Nakon što je lani na snagu stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je od 1. siječnja omogućio i rad umirovljenika na puno radno vrijeme, predsjednica Sinidkata trgovine Hrvatske (STH) Zlatica Štulić bila je skeptična oko većeg interesa umirovljenika za taj model jer se u trgovinama, kako je rekla, radi “puno i stresno”. Zasad se pokazuje da je bila u pravu.

“Rad u trgovini je dosta intenzivan i kad je netko već otišao u starosnu mirovinu izmoren u toj djelatnosti, pola radnog vremena otprilike je ono što se čini najoptimalnijim”, kazala je.

Objava OMOGUĆENO OD 1. SIJEČNJA Koliko su umirovljenici zainteresirani raditi puno radno vrijeme? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Hrvatska ima oko 206 tisuća korisnika obiteljskih i 152 tisuće primatelja invalidskih mirovina. Nije poznato koliko je umirovljenika ostvarilo pravo na beneficirani staž tijekom radnog vijeka, no pravo na takav staž trenutačno ostvaruje oko 37 tisuća zaposlenih koji rade na poslovima s posebno teškim uvjetima rada i to na 43 radna mjesta te 12 zanimanja u općem sustavu i još deset po posebnim propisima.

Koji će im se staž uzeti u obzir, ako su primatelji obiteljske, invalidske mirovine ili im je priznat beneficirani staž?

Najkraći odgovor za sve umirovljenike bio bi da će se trajni dodatak na mirovinu računati prema mirovinskom stažu koji je korišten za izračun same mirovine – bez obzira na to o kojoj se vrsti mirovine radi: je li to starosna, obiteljska, invalidska ili mirovina po posebnim propisima. – Udovica sam s 35 godina staža, ali sad primam mirovinu muža koji je imao 40 godina staža jer mi je to povoljnije.

Kad su u pitanju korisnici naslijeđenih obiteljskih mirovina, udovice ili udovci, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odgovara da će se njima dodatak određivati prema mirovinskom stažu na temelju kojeg im je određena mirovina umrlog korisnika, odnosno na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika. – Pravo članova obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu izvodi se iz prava umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine, ističu u HZMO-u.

Primateljima invalidskih mirovina u ukupni će se staž uključiti godine koliko je radio, ali i pridodani staž ako su izgubili radnu sposobnost prije 60. godine života. To je takozvani fiktivni staž koji simulira koliko bi osoba još radila da nije invalid.

Prema odredbi članka 36. ZOMO-a, korisniku invalidske mirovine dodaje se pridodani staž u propisanom omjeru ako je potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti nastupio do navršene 60. godine života te je u tom slučaju visina mirovine tog korisnika određena na temelju mirovinskog staža za određivanje mirovine u koji je uračunat pridodani staž. Stoga i za ovu kategoriju korisnika vrijedi pravilo da će se godišnji dodatak računati na temelju mirovinskog staža prema kojem je određena mirovina, pojasnili su u HZMO-u.

Beneficirani staž kakav imaju rudari, vatrogasci, baletani, pomorci itd. računa se u povećanom trajanju, što znači da će i uvećani staž utjecati na visinu dodatka koja će se isplatiti.

Što se tiče posebnih propisa, HZMO naglašava da će se ukupni staž izvlačiti iz rješenja o mirovini “uvažavajući specifičnosti svakog posebnog propisa pri priznanju prava na mirovinu ili određivanju mirovine, a koji svaki za sebe svojim odredbama propisuje uvjete za ostvarivanje prava i elemente za izračun mirovine”.

Prevedeno, ako je zakonom za neku skupinu propisano da im se za izračun mirovine priznaje 40 godina staža, što je i najčešće kod braniteljskih, policijskih ili vojnih mirovina, tada će se i dodatak obračunati propisanih 40 godina, a ne stvarnom stažu. Ako je stvarni staž veći od propisanog, primjerice 44 godine, dodatak će se računati prema većem broju godina.

Mirovine državnih dužnosnika (saborski zastupnici, ministri, suci Ustavnog suda, itd.) regulirane su drugim propisima: Zakonom o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, Zakonom o sudovima, Zakonom o državnim službenicima, i sl. U njima se obično izričito ne propisuje da im se mirovina računa kao da imaju 40 godina staža, nego se primjenjuju posebne formule i povoljniji uvjeti (npr. uvećani osobni bodovi ili posebne osnovice).

Autor: Ljubica Gatarić / VL

Objava Umirovljenici ovaj mjesec dobivaju trajni godišnji dodatak, donosimo najvažnije informacije koje trebaju znati pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Da nema ove naše kave, ostale bismo doma, gledale televiziju, zatvorene u četiri zida,” kaže Seka, dok uzima gutljaj iz svoje šalice.

“Ovo nam je i društvo, i terapija, i razonoda.”

Njihovo prijateljstvo i ritual jutarnje kave traje godinama, a energija kojom zrače otkriva duh koji ne priznaje godine. Uvijek dotjerane, s osmijehom i šarmom, pokazatelj su da stil i druženje nemaju rok trajanja.

“Ploče su grad umirovljenika, ali to nije ništa loše. Nama ova klima odgovara, sve nam je blizu i ugodno je za život,” kaže Anđa.

Sve tri su se u Ploče doselile prije više od pola stoljeća, ali više ne govore o tom gradu kao o mjestu u kojem žive, one ga zovu svojim domom.

Dok pričaju o svakodnevnici, prisjećaju se i kakve su Ploče bile nekada.

“Bilo je više ljudi, više mladosti po ulicama. Radilo se puno, luka je vrvila, a često se odlazilo na ples. Danas je tiše, ali i dalje ima onaj svoj šarm,” dodaje Marija.

Njihova svakodnevna druženja nisu samo navika ona su i način da ostanu aktivne, prisutne, povezane. Kažu da nikada ne preskaču jutarnju kavu osim vikendom, jer tada svaka ima svoje male obaveze, ali već u ponedjeljak ujutro, tu su, kao po dogovoru, bez poziva.

Za kraj, uz smijeh i posljednje gutljaje kave, složno poručuju:

“Možda jesmo u mirovini, ali život nije stao. Svaki dan je prilika za razgovor, za osmijeh i za dobru kavu!”

Život se, kažu, ne mjeri godinama, nego trenucima. A Anđa, Seka i Marija svakim svojim jutarnjim susretom dokazuju upravo to.

Autor: Eleonora Doboš

Objava Tri dame, tri priče, jedna tradicija – Jutarnja kava koja prkosi vremenu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Iako u Vladi još traju rasprave o tome kolika će biti osnovica za izračun tog godišnjeg dodatka – koji, zapravo, zamjenjuje sve dosadašnje dodatke koje je Vlada isplaćivala umirovljenicima u pandemiji korone i inflacijskoj krizi – a u javnosti se spominju različite opcije, od minimalnih 5 eura do maksimalnih 15 eura, najizglednija je opcija da ta osnovica iznosi između 7 i 8 eura, doznajemo od više sugovornika koji sudjeluju u razgovorima, piše Jutarnji.

U prosjeku bi, kako doznaje Jutarnji, to moglo iznositi malo više od 200 eura za 1,2 milijuna umirovljenika.

Objava PRVI PUT Dobra vijest za oko 1,2 milijuna umirovljenika: pred Božić dolazi 13. mirovina, evo koliko će iznositi pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz novosti – novu formulu za usklađivanje mirovina u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. Uvodi se i isplata trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, kolokvijalno nazvana 13. mirovina. Taj dodatak veže se  uz godine staža, a iznos koji će Vlada utvrditi u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža.

Majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje se staž od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, što je povećanje otprilike tri posto po djetetu.

Ukida se penalizacija

Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-tak eura.

Umirovljenicima se omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima se omogućava stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada.

Korisnicima invalidskih mirovina omogućava se rad do tri i pol sata dnevno, čime se izjednačavaju s hrvatskim braniteljima umirovljenim prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji već imaju tu mogućnost.

Uvažavajući značaj i ulogu posebnih kategorija osiguranika – roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja i osoba koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim invalidima, dodatno im se omogućuje ostvarivanje pola mirovine s navršenih 65 godina života, uz zadržavanje statusa.

Bonifikacija za kasnije umirovljenje

Kako bi se one koji one koji to mogu i žele potaknulo na dulji ostanak u svijetu rada zakonom se redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tako da je to vezano isključivo uz starosnu dob, a ne uz navršeni mirovinski staž.

Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti oko tri posto te u invalidske mirovine koje će rasti prosječno 75 eura.

Prihvaćen je vladin amandman kojim se omogućava 12 mjeseci dodatnog staža tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina prilikom ostvarivanja prava na mirovinu.

Nezadovoljstvo SDP-a

Nezadovoljstvo što nije prihvaćen amandman SDP-a da se pri usklađivanju mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog iznosa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj, SDP-ova Sabina Glasovac ustvrdila je kako je Vlada – iako je nominalno dizala mirovine, ‘urušila umirovljenički standard‘ u prethodnih desetak godina s posebnim naglaskom na inflatorne godine.

Za razliku od nje, HDZ-ova Majda Burić pozdravila je predloženi vladin amandman i zakon istaknuvši kako se njime stvaraju preduvjeti da prosječna sveukupna mirovina do 2028. godine bude 800 eura, a što je predviđeno programom HDZ-a i Vlade.

Burić je istaknula i da se amandmanom dodatno vrednuje doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koje su značajan dio vremena posvetile skrbi o drugoj osobi te se želi potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje i danas ih je oko 2000.

Zakon stupa na snagu 1. srpnja

Vladin amandman pozdravila je i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) jer je u njemu djelomično prihvaćen i dio amandmana Mostovog Ante Kujundžića.

Sabor nije podržao prijedlog zaključka SDP-a koji je tražio da se vlada zaduži u zakonodavstvu promjeni i poboljša model usklađivanje mirovine tako da se za usklađivanje mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH.

Odbijen je i prijedlog zaključka Kluba nezavisnih zastupnika kojim bi se vlada zadužila da prilikom izrade budućih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju razmotri mogućnost zakonskog uređenja prema kojem bi se u staž osiguranja za određivanje mirovine dodano vrijeme koje su korisnici mirovine proveli na studiju. Novi Zakon na snagu stupa 1. srpnja ove godine.

Objava Umirovljenici, spremite se! Od 1. srpnja stiže više novca na račun! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prosječni dodatak oko 150 eura?

To znači da će, ako se gleda prosječan staž u Hrvatskoj od 31 godine, godišnji dodatak prosječno biti oko 150 eura, što bi mjesečno na mirovinu dodalo oko 12.5 eura. Godišnji dodatak od 150 eura iznosio bi tek tridesetak posto prosječne mirovine svih umirovljenika.

“U tijeku je izrada novog Zakona o mirovinskom osiguranju, ovih dana će biti u javnom savjetovanju. Novi zakon predviđa jednogodišnji dodatak koji čini umnožak mirovinskog staža i iznosa koji će svake godine odrediti Vlada Republike Hrvatske.

Imamo već otprije stavove Ustavnog suda koji kažu da mirovinski sustav može isplatiti onoliko koliko ekonomija dozvoljava”, objašnjava Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prenosi RTL.

Objava Umirovljenicima stiže trajni godišnji dodatak na mirovinu. Mjesečno oko 12,5 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Spomenutim pravilnikom reguliran je način jednokratne isplate 20 posto ukupne mirovinske štednje osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima. Izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koje su stupile na snagu početkom ove godine podignut je prag za jednokratnu isplatu s 15 na 20 posto ukupnog iznosa s računa u drugom stupu.

To znači da novi umirovljenici, osobe koje u mirovinu odlaze od ove godine, imaju pravo na isplatu čak jedne petine svoje mirovine odjednom, piše tportal.

Iako takav model isplate može znatno podići prihode umirovljeničkog kućanstva i barem nakratko osigurati pristojne financijske mogućnosti, treba reći kako dugoročno on znači manju mirovinu, jer se tijekom izračuna ukupne mirovine, bez obzira prima li osoba mirovinu iz prvog i drugog stupa ili sredstva iz drugog prebacuje u prvi stup, u obzir uzima samo preostali iznos, bez već isplaćenih 20 posto iz drugog stupa.

Pravilnikom je predviđeno da mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD), tijelo koje je zaduženo za kontrolu transakcija iz mirovinskih fondova, razmjenjuje podatke o isplati s Registrom osiguranika (REGOS), otkriva Mirovina.hr. MOD je, naime, dužan prije sklapanja ugovora o jednokratnoj novčanoj isplati od REGOS-a dobiti posebni obrazac u kojem se navode podaci o osiguraniku, odnosno budućem umirovljeniku.

Posebno su bitne informacije o tome je li osiguranik stekao pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu osnovnu mirovinu, datum ostvarivanja tog prava, ali i datum rješenja o ostvarenju prava na mirovinu kojeg izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Bitno je navesti i je li osiguranik ostvario pravo na jednokratnu isplatu od 20 posto iz mirovinskog fonda. Ovdje postoji jedan trik. Naime, osnovna mirovina, odnosno mirovina iz prvog stupa, ne smije biti manja od najniže mirovine, kako bi osiguranik imao pravo na jednokratnu isplatu, piše tportal.

Zanimljivo, ova je opcija vrlo popularna, jer su gotovo svi osiguranici koji primaju mirovinu iz oba stupa, a riječ je o gotovo 19.600 osoba, zatražili jednokratnu isplatu. Lani, dok je ona iznosila 15 posto ukupnog salda s računa u mirovinskom fondu, prosječna isplaćena svota bila je oko 5000 eura.

Vrijedi reći kako ovoj skupini umirovljenika mirovina iz prvog stupa iznosi u prosjeku oko 765 eura, dok iz drugog dobivaju još oko 100 eura. Iako je to znatno više od prosječnih 571,46 eura, treba reći kako se radi o posljedici vrlo visokih plaća, ali i iznadprosječnog radnog staža. Broj onih koji primaju kombiniranu mirovinu iz oba stupa je i dalje relativno malen, ali taj trend se polako mijenja, pogotovo jer jednokratna uplata od 20 posto ukupnih sredstava stečenih u mirovinskom fondu, mnoge privlači na ovu opciju.

Objava NOVI PRAVILNIK Znate li da novi umirovljenici mogu odjednom dobiti i pet tisuća eura? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ispred Matice umirovljenika Neretva Metković sve je pozdravio  predsjednik Ilko Talajić te su najstarijim članicama gđi. Javorki Parmać, gđi Anki Raič i gđi. Ani Beidenegl podijeljene prigodne zahvalnice.

Potom su se umirovljenicima obratili predsjednik Matice umirovljenika Ploče Luka Vlahović i predsjednik Matice umirovljenika Lumbarda Igor Kršinić. Svečani ručak je protekao u veselom ozračju uz glazbu i ples.

Svim umirovljenicama na kraju svečanog ručka njihovi predsjednici podijelili su ruže čestitavši im Međunarodni dan žena.

Tekst i foto: Stanislav Soldo/Slobodna dalmacija

Objava BILO JE VESELO Pogledajte kako su neretvanski i korčulanski umirovljenici proslavili Dan žena. Pjesma, ples i dobra zabava pojavila se prvi puta na Klik Medija.