Suradnja dviju institucija svakako se smatra važnim korakom u povećanju dostupnosti suvremene i visokokvalitetne onkološke zdravstvene skrbi u Hrvatskoj jer je UPMC Hillman Cancer Center Hrvatska dio UPMC-a, neprofitne bolničke mreže, koja je, pak, dio jednog od najvećih i najuglednijih zdravstvenih sustava u SAD-u sa sjedištem u Pittsburghu, što znači da su hrvatskim pacijentima na raspolaganju znanje i tehnologija jednake onima koje se primjenjuju u SAD-u.

Također, sukladno američkim standardima, pacijenti će u Centru sve terapije za karcinom primati u Dnevnoj bolnici.

Inicijator dolaska UPMC Hillman Cancer Centera u Hrvatsku profesor je Dragan Primorac, a Centar je smješten pri Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Riječ je o najvećoj američkoj investiciji u hrvatski zdravstveni sustav, a samo je u prvoj fazi realizacije ovog projekta izravno iz SAD-a uloženo 20 milijuna dolara.

Joel Nelson, izvršni potpredsjednik i klinički direktor UPMC-a te predsjednik UPMC-a International, rekao je kako velika vrijednost investicije „odražava povjerenje u hrvatski zdravstveni sustav i Nacionalni strateški okvir borbe protiv raka do 2030. godine“.

Recimo da je UPMC, kako je Jutarnji već pisao, jedan od najvećih američkih akademskih zdravstvenih sustava s više od 100.000 zaposlenih koji rade u četrdesetak bolnica i 75 onkoloških centara u četiri zemlje te s godišnjim proračunom od oko 30 milijardi dolara. Zabočki centar zapošljava tridesetak osoba, redom stručnih i dokazanih medicinskih djelatnika, bilo da je riječ o liječnicima, medicinskim sestrama ili tehničarima. Neki su od njih u UPMC prešli iz drugih hrvatskih bolnica, a zanimljivo je da je Centar uspio „vratiti“ u Hrvatsku neke od kadrova koji su iselili iz zemlje i dio radnog staža proveli u inozemstvu.

Trenutačno se u UPMC Hillman Cancer Centeru u SAD-u provodi 450 kliničkih studija, uključujući i one u posljednjoj fazi realizacije, a koje su potpomognute od strane američkog Nacionalnog instituta za rak (NCI) te NCI National Clinical Trials Network.

Udruge pacijenata zadovoljne su potpisanim ugovorom o mogućnosti liječenja preko uputnice HZZO-a. Nives Moricz, predsjednica Udruge P.I.N.K. Life, naglasila je kako ova udruga „nastavlja raditi na lobiranju za prava pacijenata i osiguravanju da sve onkološke usluge budu dostupne na uputnicu HZZO-a, kako bi svi pacijenti u Hrvatskoj imali jednaku mogućnost kvalitetnog liječenja“.

Kako piše Jutarnji, konferenciji za medije te obilasku bolnice nazočili su i brojni uzvanici, među kojima i predstavnici Veleposlanstva SAD-a, a iz Amerike su, uz Elizabeth Wilde i prof. dr. Nelsona, stigli i direktor Klinike za radijacijsku onkologiju UPMC Hillman Cancer Centera, prof. dr. Heath Skinner.

Objava U Hrvatsku stiže revolucija u liječenju raka: od 2026. napredni onkološki zahvati dostupni i preko uputnice HZZO-a pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Vrijedan je više od 3 milijuna eura, ali za liječenje onkoloških pacijenata nemjerljivo važan.

“Mi smo ovaj tjedan krenuli s radom s najmodernijim radioterapijskim uređajem koji ima mogućnost i stereotaksije. Što to znači, da ćemo biti puno bolji u liječenju onkoloških pacijenata, da ćemo ciljano moći isporučivati puno veće doze zračenja uz poštedu okolnoga tkiva”, objasnila je Ivana Mikolašević, predstojnica Klinike za tumore.

Dnevno radioterapiju obavi oko 100 pacijenata. Dosad su imali dva uređaja koja su zbog starosti za otpis. Bili su u strahu da pacijenti ne ostanu bez terapije pa je i za vodstvo bolnice ovo emotivan trenutak.

“I tada smo zamolili ministra ako bude moguće, a riječ je vrlo složenim postupcima dobavljanja takve opreme, da dobijemo prvi radioterapijski novi aparat iz ove ogromne financijske nabave upravo iz razloga jer imamo najstarije aparate”, rekao je Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka.
“Ja bih rekao malo pjesnički da smo sanjali ovaj uređaj i jako je lijepo kada se snovi ostvare. Baš emocije danas rade, ja bi tako rekao”, poručio je Ratko Salamon, predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Rijeka.

Uz ovaj, Rijeka će ih dobiti još dva. Po pet će ih stići u KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice. Četiri odlaze u Split, tri u Osijek, a dobit će ga i jedna opća bolnica – ona u Zadru. Ovo je najveće ulaganje u onkološku opremu u javnom zdravstvu.

“Ukupna vrijednost nabave za svih 21 akceleratora je 85 milijuna eura uz 9 CT simulatora i četiri brahiterapijska uređaja. Reći ću da je nabavni proces bio izrazito kompleksan, riječ je, naglasit ću, o europskim sredstvima i od početka smo svjesni da će se sve gledati dvostrukim povećalom, stoga smo htjeli biti transparentni”, rekao je Vili Beroš, ministar zdravstva.

Cijeli proces nije tekao glatko, bilo je i žalbi, ali je Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave odbila žalbu. Provodi li Ured Europskog javnog tužitelja ikakve izvide u ovom slučaju, nisu potvrdili – jer kako nam odgovaraju, slučajevi na kojima rade su tajni.

“Ovaj program oporavka i otpornosti dio je provedbe mehanizma EU unutar kojeg Hrvatska ima 10 milijardi eura, od toga 340 milijuna eura za zdravstvo, dakle radi se o doista značajnim financijskim sredstvima za zdravstvo”, rekla je Zrinka Ujević, voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Izgradit će se i 8 novih bunkera u kojima će biti smješteni. Problematizirao se i manjak stručnjaka koji će na njima raditi. Osim specijalista radioterapije na njima rade i djelatnici Zavoda za medicinsku fiziku.

“Mi moramo relativno brzo usvojiti sve te napredne radioterapijske tehnike. Dobro nam je krenulo, kolege su bili na edukacijama, idu još, tako da zapravo sad to počinjemo uvoditi polako sve zajedno”, objasnio je Milan Radojčić, pročelnik Zavoda za radioterapiju.

Svi uređaji trebali bi biti isporučeni do kraja 2025. godine, a pacijentima je najvažnije da se na njih što manje čeka.

Objava Uređaj koji precizno uništava tumore, vrijedan tri milijuna eura, krenuo s radom: “Jako je lijepo kada se snovi ostvare” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

O kakvom se otkriću radi ispričao nam je sam prof. Terzić, ne krijući ovoga puta ponos iako je riječ o vrlo samozatajnom znanstvniku. Štoviše, uvjeren je da je ovaj rad jedan od njegovih kapitalnijih u dosadašnjoj znanstvenoj karijeri pa kaže da ga posvećuje svojim voljenim roditeljma – Jakovu i Nadi Zlati.

Ispričajte nam kako se razvijala ideja o istraživanju baš raka mokraćnog mjehura?

– Ključni istraživači na ovom radu smo bili dr.sc. Blanka Milić Roje, koja je na ovom projektu radila četiri godine doktorata te dvije poslijedoktorata i ja. Istraživali smo ulogu bakterija u nastanku raka mokraćnog mjehura jer rak mokraćnog mjehura može uzrokovati infekcijom s parazitom Schistosoma haematobium, a kao lijek za te tumore koristi se infekcija drugim mikrobom – bacilom Calmette-Guerin (BCG). Stoga smo pretpostavili da bakterije imaju važnu ulogu u nastanku tih tumora. Odlučio sam se istraživati tumore mokraćnog mjehura jer su relativno neistraženi, rjeđi nego neki drugi zbog čega su manje zanimljivi znanstvenicima u najboljim svjetskim institucijama poput Harvarda ili Oxforda.

Niste pri tome imali “kompleks” malog labosa koji kreće u ozbiljan projekt!?

– Naravno da ne. Kada pošaljemo rad na ocjenu u časopis nemamo popusta zbog toga što dolazimo iz Splita. Ocjenjivači, odnosno recenzenti traže sve što im padne na pamet i što smatraju potrebnim i ne zanima ih imate li vi potrebne instrumente, koliko pokus košta i radi li na istraživanju jedan student u Splitu ili laboratorij od 10 ljudi u izvrsnom okruženju.

Miševima zaustavljen rak mjehura

Na ovom radu ste počeli prije nekoliko godina i već objavili neke članke!?

– Istraživanja mokraćnog mjehura smo počeli anlizirajući razlike u bakterijskom sastavu urina osoba s rakom mjehura i zdravih osoba, te smo nalaze objavili prije nekoliko godina u časopisu Scientific Reports te nam je ta studija dobro prihvaćena. Paralelno s time, pokrenuli smo istraživanja tumora mjehura na miševima koristeći međunarodno uhodane protokole. Protokoli se oslanja na korištenje nitrozamina, tj. spojeva koji su prisutni u duhanskom dimu i suhomesnatim proizvodima.

I kako je završila provjera na miševima?

– Odlučili smo provjeriti što će biti s miševima kada reduciramo mikrobiotu antibioticima. Na naše iznenađenje, kada smo uklonili bakterije broj tumora pao je za 80 posto! Kao doktoru, bilo mi je fantastično vidjeti da nekom manipulacijom, u ovom slučaju davanjem antibiotika miševima, možemo spriječiti razvoj raka mjehura.

Poslije smo pokazali da kada uklonimo bakterije onda prestane konverzija nitrozamina BBN u još opasniji spoj BCPN, pa zbog toga nema ni tumora. Otkrili smo koje bakterije vrše tu pretvorbu. Pokazali smo da i ljudi imaju bakterije koje mogu stvarati taj opasniji nitrozamin, te da svi nemamo isti potencijal te konverzije. Neki ljudi ne stvaraju ništa opasnog nitrozamina, neki malo, a neki nešto više.

Ako se pokaže da to ima kliničke posljedice na razvoj tumora onda bi mjerenje stupnja konverzije za svakoga od nas ili ciljano uništavanje bakterija koje vrše tu konverziju imalo smisla i vjerojatno jednog dana zaživilo u praksi. No, do toga je dug put, koji bi, većim ulaganjem u znanost, mogao biti znatno kraći. Mislim da je zbog novootkrivenog mehanizma kancerogeneze i kliničkog potencijala otkrića rad i prihvaćen za objavu u časopisu “Nature”, u jednom od najprestižnijih znanstvenih časopisa na svijetu.

Koliko je važno objaviti članak u Nature-u?

– Britanski Nature (uz američki “Science”) je najprestižniji znanstveni časopis na svijetu. Ti časopisi objavljuju znanstvena otkrića iz svih znanosti ako su ta otkrića važna. Tako tamo možete pronaći radove iz fizike, astronomije, kemije, društvenih znanosti te naravno biologije i biomedicine. Na primjer, u tom je časopisu objavljena struktura molekule DNA, po mnogima, najvažnije otkriće 20. stoljeća, koje je autorima otkrića, James Watsonu i Francis Cricku, donijelo Nobelovu nagradu.

Možda će vaše čitatelje iznenaditi da se kvaliteta časopisa mjeri njihovim čimbenikom odjeka (engl. impact factor). To je mjera koja pokazuje koliko se radovi iz nekog časopisa navode u naknadnim radovima, pa ako je otkriće važnije, to ga se više navodi. Većina znanstvenih radova u Republici Hrvatskoj objavljuje se u časopisima čiji je čimbenik odjeka do 5. Po mojoj procjeni malo ih je između 5 i 10, a preko deset u jednoj godini ih je svega nekoliko, a preko 20 ih je naravno još i manje.

U ovoj godini impact factor za Nature je 50,5, a za Science 44,7. Neke znanosti poput matematike ili tehničkih znanosti uglavnom objavljuju u “svojim” časopisima čiji je čimbenik niži, ali, kao što sam kazao, svaka struka može ući u Nature ili Science. Stoga bi vi novinari, kada vas kontaktiraju znanstvenici s viješću o otkriću prvo trebali pitati: koliki je impact factor časopisa u kojem ste objavili svoje otkriće, tako bi ste odmah znali je li rad u kategoriji tisuća sličnih koji se godišnje objave u RH ili među njih nekoliko, piše Slobodna Dalmacija.

Objava SENZACIJA U SPLITU! Svjetski podvig splitskih znanstvenika, otkrili su kako nastaje rak mokraćnog mjehura, testiraju lijek! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema službenom registru, te su godine bile 663 osoba s novootkrivenom zloćudnom novotvorinom odnosno 372 osobe muškog spola i 291 ženskog. Grube stope incidencije imaju uzlazni trend za oba spola, objavio je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Najčešća sijela raka kod osoba muškog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su prostata (18 posto), debelo crijevo i rektum (17,7 posto) te bronh i pluća (15,9 posto). Najčešća sijela raka kod osoba ženskog spola su dojka (32 posto), bronh i pluća (11 posto) te debelo crijevo i rektum (10,7 posto).

U 2020. godini, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji umrle su 333 osobe od novotvorina, prosječno jedna osoba dnevno. U ukupnom broju umrlih, novotvorine se nalaze na drugom mjestu iza bolesti srca i krvnih žila.

Vodeće sijelo raka u uzrocima smrti među malignim bolestima kod muškaraca i žena je rak bronha i pluća.

“Danas se, zahvaljući tehnološkom napretku i znanstvenom doprinosu, određena sijela raka mogu otkriti u lokaliziranom stadiju što znači uspješnije liječenje pa i izlječenje oboljeloga. Tako je, npr., rano otkrivanje raka omogućeno kroz provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva koji se provode u Hrvatskoj, ali i drugim redovitim preventivnim pregledima kao što su redoviti ginekološki pregledi i PAPA-testiranje, pregledi madeža na koži.

Međutim, osobe koje imaju povećani rizik za nastanak određenog raka moraju posebno skrbiti za svoje zdravlje i ranije početi s preventivnim pregledima. Odgovornost za zdravlje, pa tako i za rano otkrivanje bolesti, ima svaki pojedinac kao i zajednica u cjelini. Tek nakon toga mogu se očekivati bolji zdravstveni ishodi i zdravija populacija”, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.

U subotu, 4. veljače, obilježen je Svjetski dan prevencije raka. Liječnici Zavoda objavili su niz zanimljivih podataka. Kako navode, pušenje ja najveći pojedinačni uzrok nastanka različitih sijela raka, kao što su rak pluća, usne šupljine, grkljana, jetre, gušterače, dojke, mokraćnog mjehura, bubrega ili debelog crijeva. Odgovorno je za jednu četvrtinu smrtnih slučajeva zbog svih zloćudnih bolesti. Oko 70 posto slučajeva raka pluća može se pripisati samo pušenju.

Debljina i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu biti odgovorni za 20 do 30 posto različitih sijela raka: raka dojke u postmenopauzi, endometrija maternice, debelog crijeva, bubrega ili jednjaka. Virus hepatitisa B ili C poznati su uzrok raka jetre, humani papilomavirus raka grlića maternice, a bakterija helicobacter pylori povećava rizik za rak želuca.

Objava UZLAZNI TREND U Dubrovačko-neretvanskoj županiji od raka u prosjeku umire jedna osoba dnevno pojavila se prvi puta na Klik Medija.