Kako piše Večernji list, njegova mjesečna neto primanja kreću se između 1700 i 2000 eura, pritom nema trošak stanarine, a automobil koristi rijetko. Ipak, unatoč tim olakotnim okolnostima, tvrdi da na kraju mjeseca ne uspijeva zadržati niti jedan euro. Posebno ga frustrira činjenica da je, kako sam kaže, dobro upoznat s teorijom upravljanja osobnim financijama, od vođenja evidencije troškova do planiranja budžeta – no u praksi mu ništa od toga ne daje rezultate.

“Doslovno imam osjećaj da novac curi, ali ne na neke očite gluposti”, napisao je, pritom moleći druge korisnike za konkretan savjet koji bi mu pomogao uvesti financijsku disciplinu. Kao glavne razloge takvog stanja istaknuo je troškove koje mnogi smatraju neizbježnima. Riječ je prije svega o izdacima za kvalitetnu prehranu, meso, ribu, voće i povrće, ali i o vrlo aktivnom društvenom životu. “Često počastim, kave, cigarete, pića, izlasci… stalno su neke svadbe, rođendani, krštenja, a ne živim u mjestu odakle jesam pa me i to izuje”, požalio se.

Reakcije ostalih korisnika bile su brze, izravne i prilično podijeljene. Dok su pojedini pokazali razumijevanje i naglasili kako je iznos od 2000 eura danas tek dovoljan za pristojan život, većina komentara bila je znatno oštrija. “Prestani jebeno častit ljude stalno”, poručio mu je jedan korisnik, dok je drugi sažeo situaciju starom poslovicom: “Ti si još jedan koji bi i da prdne i da stisne. E da te obavijestim, neće da može”.

Kao jedan od ključnih uzroka problema istaknuta je i društvena norma velikodušnosti, često prisutna u regionalnom kontekstu. Autor objave pokušao je objasniti svoju poziciju riječima: “U Hrvatskoj je sramota donijeti nekome manje od 150 eura u koverti. Nema stolice ispod 100 eura”, no brojni su mu poručili da je nužno postaviti osobne granice.

Savjeti su varirali od umjerenih do radikalnijih. Neki su preporučili vrlo konkretne metode, poput ograničavanja gotovine koju nosi na druženja, dok su drugi zagovarali značajno smanjenje izlazaka i češće okupljanje u kućnoj atmosferi. Iako je sam autor zamolio da mu se ne ponavlja savjet o vođenju evidencije troškova, upravo je to bio najčešći prijedlog. Mnogi su mu sugerirali korištenje specijaliziranih aplikacija kako bi stekao jasniji uvid u to gdje mu novac zapravo odlazi – euro po euro.

Ova osobna ispovijest zapravo otvara širu sliku ekonomskih okolnosti u Hrvatskoj. Iznos od 2000 eura, koji značajno nadmašuje prosječnu plaću (1511 eura u siječnju 2026.), više ne predstavlja jamstvo financijske stabilnosti. U uvjetima kontinuiranog rasta cijena, osobito hrane i usluga, te inflacije koja je u ožujku 2026. dosegnula 4,8 posto, realna vrijednost prihoda sve je manja.

Dio problema leži i u psihološkom obrascu ponašanja. Stručnjaci iz područja bihevioralne ekonomije ističu kako ljudi često preferiraju trenutačno zadovoljstvo u odnosu na dugoročnu financijsku sigurnost. Društveni pritisak i potreba za prihvaćanjem dodatno potiču potrošnju, osobito u sredinama gdje su druženja i velikodušnost duboko ukorijenjene vrijednosti.

Objava Hrvat s plaćom od 2000 eura na kraju mjeseca nema ništa: ‘Znam sva pravila, ali novac samo curi’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Takva je situacija jednog zdravtsvenog djelatnika koji razmišlja o povratku u domovinu pa je na popularnoj platformi zamolio za savjet:

“Ekipa koja živi u Hrvatskoj u najmu stana s plaćom 1300-1700 eura, kakva vam je raspodjela troškova? S obzirom na to da sam zdravstveni djelatnik i namjeravam se vratiti iz inozemstva za nekoliko godina, želim vidjeti realno stanje stvari, hvala!”, napisao je on na Redditu.

Ovo je dio odgovora koje je dobio:

“Nas dvoje, plaće sve skupa cca 3.000 eura neto kad se sve zbroji i oduzme.

700 eura najam

550 eura hrana i režije (+/- 50)

To je to od zajedničkih troškova, ostatak ide kako nan paše – kava, slatko, izlasci, hobiji, itd. Svakome zasebno.

Troškove goriva i cestarine ja plaćam iz svog dijela jer ja jedini vozim. Izađe bit će otprilike 150 eura mjesečno.

Trudimo se štedjeti što je više moguće. Ja san prošlu godinu iz svog dijela sa strane stavio 7.000 eura. Za sad to ide u račun na banci koji će služiti kao crni fond (10.000 eura). Nakon toga ulaganje u ETF fondove”;

“Ne znam koliko ti je ovdje realno. Bio je neki post gdje su pisali koliko troše na hranu. Evo, mene je šokiralo… Da dvoje na hranu troši više od 500 eura, mi smo peteročlana obitelj pa smo tu negdje. Pa imaš teretane, manikure, pedikure, nekom to spada pod osnovno, netko svaki mjesec mora dati 100-200 eura na odjeću, netko ne”;

“Nas je dvoje u kućanstvu, potrošimo cca 500 eura mjesečno na hranu + bazične kućne potrepštine. Jedemo raznoliko, meso, riba, voće/povrće, za dosta stvari pratimo akcije i sniženja, ali ne vidim kako bismo se mogli spustiti debelo ispod tog iznosa, osim da živimo na tjestenini, mljevenom, carskom itd”;

“1400 eura plaća. Troškovi: 300-400 eura hrana, 200 eura režije, 200 eura štednja, 150 eura gorivo, 100 eura igrice/ odjeća/ nešto treće. Tu su i pokloni za rođendane, blagdane itd.

Znači ne ostane mi skoro ništa. Ako nemaš 2.000 eura, po meni u Hrvatskoj si samo jedan običan dio sustava koji radi, jede, spava. Rob sustava. Je*o te ovakav život”;

“Ako si solo u većem gradu, teže je. I razlika je što bi obavljao jer ako radiš dežurstva i smjene i slično nabiješ plaću, ali zaboraviš život”;

“Koji grad? Nije isto vratiti se u Zagreb ili Split, Osijek… Netko u Osijeku plaća najam 350 eura, netko u Zagrebu 800 eura, a žive u stanu iste veličine”;

“1500 eura plaća. Stan 450, režije 60-150 (plin po zimi udarno, 50 m2), hrana 200-400 (ovisi je li gozba ili lagano), kredit 150, gorivo 100, ostali troškovi 100, ali na kraju se to sve potroši, teško da se nešto uštedi”, dio je savjeta iz vlastitog iskustva koje su dali korisnici Reddita zdravstvenom djelatniku koji bi se kao podstanar vratio u Hrvatsku.

Objava Kako s plaćom od 1300 do 1700 eura preživjeti kao podstanar? Uz sve troškove, teško pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Inflacija u Hrvatskoj u siječnju bila je najviša u eurozoni. S visokim cijenama prosječan hrvatski građanin bori se već dugo, piše Dnevnik.hr.

“Mislim da su ljudi mađioničari jer je neobjašnjivo kako mogu živjeti cijeli mjesec”, rekao je Mak iz Zagreba.

“U dućanu ne možeš bez 50 eura”, kaže prolaznica.

“Primarni prihodi nisu dovoljni, imam prihode i iz drugih izvora. Nasreću muž zarađuje više pa se time pokrivamo”, rekla je Eva iz Dubrovnika.

Kad se stave svi troškovi na papir, koliko novca ostane prosječnom hrvatskom građaninu?

Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1.340 eura, a medijalna plaća na niovu Hrvatske je 1.160 eura. To znači da polovica građana u Hrvatskoj ima plaću nižu od 1.160 eura.

Računica za četveročlanu obitelj u Zagrebu s prosječnom plaćom od 1.500 eura i dvoje zaposlenih u prosijeku izgleda ovako: za hranu će mjesečno izdvojiti 956 eura, režije su 260 eura, ako je dijete u vrtiću ili školi to je 400 eura, a troškovi za auto (osiguranje, gorivo…) isto oko 400 eura. Sve skupa to izađe oko 2.500 eura – bez troškova najamnine. S najamninom, troškovi prelaze ukupne prihode.

U susjednoj BiH situacija nije ništa bolja. Prosječna plaća je oko 500 eura dok su troškovi veći od 1.500 eura.

Usporedbe radi, u Ljubljani je prosječna plaća 1.586 eura dok su mjesečni troškovi za četveročlanu obitelj u prosijeku 2.690 eura. U Beču je prosječna plaća 2.586 eura dok su mjesečni troškovi za četveročlanu obitelj u prosijeku 3.114 eura. Za te obitelji, budžet je u plusu, piše Dalmacija danas.

Objava Da se pokriju osnovni životni troškovi četveročlanoj obitelj je potrebno 2500 eura mjesečno. Bez troškova stanovanja pojavila se prvi puta na Klik Medija.