Prema tim podacima, prosječna veleprodajna cijena odojaka u domaćoj mesnoj industriji u rujnu je iznosila 6,13 eura za kilogram, što je gotovo 50 posto više nego lani u rujnu. To znači da biste za odojak od 25 kilograma u maloprodaji trebali izdvojiti čak 190 eura!

Kilogram pancete u rujnu je u mesnoj industriji stajao 11,50 eura što je 19 posto više nego isti mjesec lani. Slanina hamburger pak stajala je 6,91 euro, što je više za 15 posto. S portala Danica.hr napominju kako je riječ o veleprodajnim cijenama, bez pdv-a.

Svinjski but bez kostiju ovog je rujna, prema podacima mesnih tvrtki iz Hrvatske, u prosjeku stajao 5,20 eura za kilogram. To je 15,6 posto više nego u rujnu prošle godine.

Da stvar bude gora, zbog pojave afričke svinjske kuge očekuju se nestašice svinjskog mesa u idućim mjesecima u Hrvatskoj, a to, posljedično, može dovesti do novog rasta cijena.

Objava Svinjetina došla skuplja od janjetine?! Kilogram odojka košta 50 posto više nego lani, poskupila i panceta pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Lani smo kupovali po 27 kuna, a sad je 45 kuna prasetina. To je jako puno otišlo gore, gotovo sto posto”, kaže Adam iz Osijeka.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena svinjetine u srpnju u odnosu na srpanj prošle godine u prosjeku je viša za 18,8 posto.

Iz Croatiastočara upozoravaju na tržišnu cijenu svinjskih polovica. S 2,46 eura po kilogramu cijena im je u samo mjesec dana skočila 4 posto, a na godišnjoj razini čak 43 posto.

Na osječkoj tržnici traže se manji komadi. Svinjski but koji je ekipa Dnevnika Nove TV ovdje snimila prije pet godina koštao je 27 kuna i 90 lipa. Danas je 46 kuna i 49 lipa. A bit će još skuplje.

“Ja sa svojih 500 eura neću si moći to priuštiti”, dodaje Adam.

Cijena svinjetine raste zato što raste u Europi, odakle je uvozimo, a uvozimo je zato što nemamo dovoljno vlastitih svinja. Niti prazni svinjci nakon pojave afričke svinjske kuge to neće promijeniti nabolje, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bešić Đukarić.

I Hrvatska i Europa bilježe pad proizvodnje, afrička svinjska kuga samo je dio problema, ali će prema procjenama uzeti još 20 posto proizvodnje. U općini Bošnjaci svinja gotovo više nema.

“Možda je ostalo još 200 komada, eutanazirano ih je oko 2000”, rekao je Andrija Juzbašić, načelnik Općine Bošnjaci.

Ugrožena je i prerada. Bez svinjskog mesa nema ni domaćih kobasica, kulena.

“Scenarij je crn da ne može biti crnji”, kaže proizvođač suhomesnatih proizvoda Dragan Modic.

Ministarstvo poljoprivrede najavljuje odvoz zdravih svinja s ugroženog područja u klaonice.

“Rekli su da bi oni najesen, ako ne bude svinjske kuge u Osječko-baranjskoj županiji i u nekim drugim županijama, mogli dobaviti sirovinu, odnosno svinje za svoj OPG i tu proizvesti”, kaže Juzbašić.

Modic dodaje: “Sve te polutke moraju ići na termičku obradu zbog straha od virusa.” A termički obrađeno meso ne može postati kulen.

“Mi moramo dobiti dozvolu za proizvodnju kulina i naših domaćih trajnih proizvoda”, rekao je Modic.

U protivnom tržište će ostati i bez tih proizvoda, a kad nečeg nema, cijena leti u nebo. Spas za potrošače svih vrsta svinjskog mesa je u rastu proizvodnje, ali broj svinja i dalje pada, prenosi portal Dnevnik.hr

Objava SVINJETINA POSTALA LUKSUZ Najpopularnije meso u Hrvatskoj nikad nije bilo skuplje pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Jelu Vrhovac, koja u mesnici radi više od 30 godina, više ništa ne može iznenaditi pa ni cijena svinjetine:

“Prije nekih 22 godine živa svinjetina bila je 18 kuna kilogram, otprilike isto kao janjetina.”

Kilogram svježeg odojka u trgovini bi još malo i mogao dostići i cijenu kilograma teletine, piše Danas.

Proizvođači svinja kažu da je situacija izvan kontrole što pokazuje cijena svinjske polovice na burzi.

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac objašnjava kakvo je stanje: “Europa je projicirala cijenu svinjetine na 1,60-1,70 po kilogramu za 10 budućih godina. To je bilo prije dvije godine. Danas? Cijena je 2,50 eura. To govori koliko je to izmaklo kontroli.”

Zbog ekoloških i ekonomskih razloga, Europa je smanjila proizvodnju svinjetine što se odmah osjetilo i u Hrvatskoj koja proizvodi samo pola svojih potreba.

Igor Mikulić viši je stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu HGK županijske komore u Osijeku te kaže: “Broj krmača je najbolji pokazatelj svinjogojske proizvodnje u nekoj zemlji, a u Hrvatskoj imamo prilično porazne rezultate.”

Tako smo 2010. imali 136 tisuća krmača, a do kraja 2022. godine njihov broj je pao na 70 tisuća.

Poljoprivrednik Stanko Zdravčević dodatno otkriva koliko je sve tužno: “U svim selima u Slavoniji nikad nije bilo pojmljivo u povijesti da ne možete naći prase.”

Geopolitička događanja, rast cijena energenata, ali i stočne hrane, utjecali su na tržište smanjenjem broja svinja i povećanjem njihove cijene.

Igor Mikulić dodaje: “Teško je za očekivati da može cijena svinjskog mesa biti niža.”

Poljoprivrednici najavljuju da će kilogram prasetine biti još skuplji. Poljoprivrednik Stanko Zdravčević dodaje: “Još malo će se on mjeriti s kilogramom zlata i sa zlatom plaćati jer ga jednostavno nećete moći naći.”

Proizvođači svinja rješenje vide u poticanju domaće proizvodnje. Kuterovac kaže koje je rješenje: “Da proizvedemo barem 2 milijuna svinja i da možemo osigurati našim građanima hranu.”

A dok cijene svinjetine rastu stiže i još jedna loša vijest – potvrđena su 4 nova slučaja afričke svinjske kuge na gospodarstvima u Općini Drenovci, piše Danas.

Objava Cijena svinjetine uz bok teletini: ‘Mjerit će se i zlatom jer je neće biti!’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.