Iz Ministarstva unutarnjih poslova ističu da su izmjene ponajprije rezultat usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ali i konkretnih poteškoća u provedbi postojećeg zakona.

Voditeljica Službe za strane radnike MUP-a Anita Mandić navodi da je ključni poticaj bila europska direktiva o jedinstvenom postupku izdavanja dozvola.

‘S izmjenama se krenulo zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ali i zbog problema u primjeni zakona’, rekla je gostujući na HRT-u.

Dodaje da izmjene obuhvaćaju ne samo pitanje radne snage, nego i širi migracijski okvir, uključujući pakt o migracijama i azilu.

Fleksibilnije dozvole i veća prava

Novi zakon donosi niz promjena za strane radnike. Omogućuje se promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada, umjesto dosadašnjih godinu dana. Produžuje se i razdoblje u kojem radnik može biti nezaposlen – na tri ili šest mjeseci, ovisno o prethodnom stažu.

Uvodi se i obveza osnovnog znanja hrvatskog jezika (razina A1), dok se studentima omogućuje boravak do tri godine. Sezonske dozvole mogle bi vrijediti do tri godine, uz rad do devet mjeseci godišnje.

Mijenjaju se i uvjeti za poslodavce: umjesto dosadašnjeg mjesečnog prometa od 10.000 eura, uvodi se godišnji prag – 100.000 eura za pravne osobe i 40.000 eura za fizičke osobe.

Poslodavci: napredak uz ozbiljne rezerve

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca za ugostiteljstvo i turizam Natali Komen Bujas ocjenjuje da su predložene izmjene blaže od prošlogodišnjih, koje su, kako kaže, stvorile niz poteškoća.

‘Prošlogodišnje izmjene donijele su puno izazova, posebno zbog uvjeta minimalnog prometa’, istaknula je.

Pozitivno ocjenjuje uvođenje trogodišnje sezonske dozvole, jer će, kako navodi, olakšati povratak radnika bez ponovnih administrativnih procedura.

Ipak, upozorava na produljenje rokova za izdavanje dozvola. ‘Produženje roka na 90 dana za nas je zabrinjavajuće jer otežava planiranje i pravovremeno zapošljavanje’, rekla je.

Sindikati: ovisnost o poslodavcu ostaje

Sindikati, međutim, smatraju da ključni problem nije riješen. Višnja Katalinić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorava da strani radnici i dalje ostaju snažno vezani uz poslodavca.

‘Zakon i dalje ne rješava strukturnu ovisnost stranog radnika o poslodavcu’, poručila je. Navodi da zahtjev za dozvolu podnosi poslodavac, dok radnici često nemaju uvid u vlastiti status.

‘Događa se da radnik misli da mu je zahtjev podnesen, radi, a na kraju sazna da je ilegalno u Hrvatskoj’, upozorila je.

Takve situacije, dodaje, mogu rezultirati prisilnim odlaskom radnika koji su se već integrirali.

Sporna i obveza jezika

Katalinić problematizira i obvezu polaganja ispita iz hrvatskog jezika. ‘Ovo nije samo učenje jezika, nego obveza polaganja ispita. Ako ga ne položi, radnik mora napustiti Hrvatsku’, istaknula je.

Prema sindikatima, takva odredba mogla bi povećati fluktuaciju radne snage.

Iz MUP-a odgovaraju da novi rok od 90 dana predstavlja gornju granicu, a ne pravilo. ‘To je najdulji rok, ne znači da će svaki postupak trajati toliko dugo’, naglasila je Mandić.

Dodaje da dosadašnji rok od 15 dana nije bio realan zbog složenosti postupka.

‘Nije problem u volji, nego u urednosti zahtjeva i opsegu provjera’, rekla je.

Istaknula je i da radnici imaju mogućnost provjere statusa, osobno ili putem upita, uz potvrdu identiteta.

Objava Velike promjene za strane radnike: Bez znanja jezika nema ostanka pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Radnici iz Bosne i Hercegovine traženi su u Hrvatskoj jer imaju dobre radne navike i brže dobivaju radne dozvole.

“Radnici iz BiH su poželjni iz više razloga: govore hrvatski jezik, imaju sličan mentalitet, kulturu i stil života te dobre radne navike i organizaciju posla. Pokazali su se vrijednim, pouzdanim i snalažljivim, a često imaju i određene obiteljske veze u Hrvatskoj”, rekao je Marko Špiranović iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore, prenosi Hercegovina.info

Dodao je kako je sezonsko zapošljavanje stranih radnika posebno izraženo u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, ali i u poljoprivredi i šumarstvu.

“U 2025. godini izdano je 20.083 dozvole za sezonsko zapošljavanje, što je 15,3 posto više nego 2024. godine, kada je izdano 17.423 dozvole. Kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine, u djelatnosti turizma i ugostiteljstva u 2025. godini izdano je 3.559 pozitivnih mišljenja, što čini 18,2 posto svih takvih mišljenja”, kaže Špiranović.

Prema povratnim informacijama s terena, napominje, hrvatski poslodavci su zadovoljni radnicima iz BiH. Također, postupak ishođenja radnih dozvola za njih je jednostavniji jer u pravilu imaju urednu dokumentaciju pa radne dozvole dobivaju brže.

Upitan o uvjetima rada i plaćama, kazao je kako poslodavci većinom nude organizirani smještaj i barem jedan obrok dnevno.

“Što se tiče plaća, o tome nema dostupnih podataka jer je to u pravilu dogovor između poslodavca i radnika. Prosječna je neto plaća u Hrvatskoj 1.494 eura u prosincu 2025. godine, što predstavlja rast od 9,8 posto na godišnjoj razini”, naglašava Špiranović.

Prema prikazanim potrebama za radnicima u 2025. godini, najtraženija zanimanja u Hrvatskoj su: prodavač/prodavačica (14.945), medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege (14.254), čistač/čistačica (12.522), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (8.815) te konobar/konobarica – 8.579.

“Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenika, a 40 posto da će im trebati isto kao 2025. godine, odnosno procjena je poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu će im trebati do 5.000 sezonskih radnika više”, potvrdili su ranije Feni iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kažu da očekuju nastavak trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada, što će se kompenzirati pojačanim zapošljavanjem djelatnika iz regije (+1 % u odnosu na 2025.) te djelatnika iz Filipina (+4 %).

Među pet djelatnosti s najvećim brojem izdanih dozvola turizam je zabilježio najmanji pad i time je također prvi puta sektor turizma došao na 1., mjesto po broju izdanih radnih dozvola. Ukupno je 2025. u svim djelatnostima najviše zaposleno radnika iz Bosne i Hercegovine (32 tisuće), Srbije (24 tisuće), Sjeverne Makedonije (12 tisuća), Nepala (31 tisuća), Indije (15 tisuća) te Filipina (18 tisuća) čiji je broj značajno narastao u odnosu na 2024. godinu (+ 20%).

Objava Bez stranih radnika nema sezone: Najtraženiji radnici iz BiH pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Rezultati upućuju na nastavak trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada. Uz zadržavanje postojećeg broja stranih radnika, poslodavci planiraju manjak kompenzirati zapošljavanjem radnika iz regije, kojih se očekuje jedan posto više, te radnika iz Filipina, čiji bi se broj mogao povećati za 4 posto. Istodobno se očekuje smanjenje zapošljavanja državljana Indije i Nepala.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatska je lani stranim radnicima izdala oko 170.000 radnih dozvola, što je oko 36.000 ili 17 posto manje nego 2024. godine, i prvi put u posljednjih pet godina da je taj broj smanjen. U turizmu i ugostiteljstvu izdano je oko 53.000 radnih dozvola, oko 6 posto manje nego godinu ranije.

Turizam se ponovno vratio na prvo mjesto po broju izdanih dozvola, dok je građevinski sektor zabilježio pad — s 75.000 dozvola u 2024. na nešto manje od 53.000.

Gledano po državama, najviše dozvola izdano je radnicima iz Bosne i Hercegovine (oko 32.000), Nepala (oko 32.000) i Srbije (oko 24.000). Filipini su na četvrtom mjestu s blizu 18.000 dozvola, što je rast od 20 posto, dok je za državljane Indije izdano oko 15.400 dozvola, 25 posto manje nego prethodne godine.

U HUP-u navode kako sektor turizma posljednjih godina bilježi kontinuirani rast plaća. U najvećim turističkim kompanijama primanja su u posljednje dvije godine porasla za 25 posto, dok su troškovi rada u 2025. porasli za 11 posto u odnosu na 2024., a poslovni prihodi za 7,8 posto. Poslodavci uz plaće nude i dodatne beneficije poput smještaja i prehrane.

Sindikati, međutim, upozoravaju na smanjenje udjela domaće radne snage te na male razlike u plaćama između jednostavnijih i složenijih poslova. Predsjednik STUH-a Eduard Andrić ističe kako se u nekim slučajevima razlika u plaći svodi na 100 do 200 eura, što djeluje destimulirajuće za kvalificiranije radnike. Navodi i da se sobaricama u Austriji, uz osiguran smještaj i hranu, nudi plaća od 2.300 eura mjesečno.

Više detalja dostupno je na portalu Novog lista.

Objava Turizmu će trebati čak 5.000 više sezonaca nego lani. Kako motivirati domaće radnike? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Od dana kad ste aplicirali stranog radnika vi ste dobili od burze rada pozitivno mišljenje ili negativno mišljenje u roku od tri do pet dana. Sad se to uvećalo za jedno mjesec dva. Čeka se samo pozitivno mišljenje od burze rada. I onda kad dobijete pozitivno mišljenje, onda radnu dozvolu čekate tri mjeseca. Znači danas je uvoz stranog radnika šest do devet mjeseci da uopće dođe u Republiku Hrvatsku”, objašnjava za net.hr Ivan Crnov, suvlasnik agencije za uvoz stranih radnika.

Radne dozvole sada se izdaju na tri godine, ali država zato sve oštrije kontrolira, pa tako minimalni promet po transakcijskom obračunu sada mora biti 10 tisuća eura i više, obavezne su zadužnice, a više ni tvrtka koja se odmah otvori ne može uvoziti strane radnike, već tek kad prođe godinu dana. Prema podacima Ministarstva rada, kod 11 agencija uočen je rad na crno i imaju zabranu uvoza.

Oni koji su ozbiljni – nemaju problema

“Kada gledamo razdoblje prije i poslije radnih dozvola, godinu na godinu, 60 posto je manje upisa novih agencija. Budući da smo jednostavno postrožili dio uvjeta – oni koji ozbiljno obavljaju tu djelatnost nemaju tih problema, međutim 50 posto manje je zahtjeva koji dolaze od agencija”, objasnio je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada. Ministar Božinović prekjučer je poručio kako je trenutačno 101.300 stranih radnika u Hrvatskoj. Osim BiH i Srbije – Nepal, Filiipini i Indija standardno su pri vrhu.

Davor Štern počasni konzul Filipina je već 30 godina. Kad je počeo bilo ih je 17, sad ih je 17 tisuća.

“Nisu za građevinu, nisu za teške poslove, oni su više vični radu sa rukama i glavom, odlični su u hotelijerstvu i turizmu, i jaka grana gdje su poznato – pomorci, za nas bi mogli biti interesantni kao ljudi koji će raditi u sustavu socijalne skrbi za stare ljude i osobe s posebnim potrebama, ali za to treba znati hrvatski jezik”, kaže Štern. A upravo hrvatski jezik će uskoro biti obvezan! U ustanovi “Vaš Kod” prošlo je 300 stranih radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša, Pakistana, Uzbekistana koji su dobili uvjerenje.

“Najteže je ovima koji su tek došli u Hrvatsku – sami glagoli, akcenti. Ovi koji su cijelo vrijeme u Hrvatskoj, u uhu imaju hrvatski jezik pa im ide lakše, ali treba ih motivirati. Uglavnom zadovoljni smo samim zalaganjem i pristupom stranih radnika u Hrvatskoj”, rekao je Hrvoje Matuš, suvlasnik ustanove za obrazovanje.

Za osnovno sporazumijevanje na hrvatskom jeziku – početnu razinu i svakodnevno snalaženje, što je 300 riječi – potrebno je najmanje od 3 do 6 mjeseci.

Objava Stižu stroža pravila za strane radnike, svi će trebati znati hrvatski jezik pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ministar Šušnjar istaknuo je kako će nova prkasa doprinjeti što manjem uvozu radnika, budući da je namjera Vlade usmjeravanje djece u obrazovanje za obrtnička zanimanja, kako bi što kvalitetnije odgovorila potrebama tržišta rada. U tom cilju, 56 milijuna eura namijenjeno je poticanju gospodarskih subjekata koji će provoditi program, a za usavršavanje mentora koji će učiti školarce milijun eura.

Objavljen je i prvi poziv, vrijedan 13,2 milijuna eura, koji pokriva troškove naukovanja za protekle dvije školske godine. Ova sredstva osiguravaju sveobuhvatnu podršku, uključujući nagrade učenicima, naknade mentorima te pokrivanje troškova opreme za kvalitetnu praksu u obrtima i poduzećima. Time se osigurava usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada i suvremenih tehnologija.

Ministarstvo gospodarstva objavilo je Javni poziv „Naukovanje za obrtnička zanimanja“ za školske godine 2022./2023. i 2023./2024. Ovaj poziv dio je projekta „Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu“ (ref. br. SF.2.4.05.03.0001), koji se financira iz Europskog socijalnog fonda plus.

Poziv je namijenjen licenciranim gospodarskim subjektima – obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama – koji su spremni primiti učenike na naukovanje i aktivno sudjelovati u njihovom stručnom osposobljavanju kroz rad u stvarnom okruženju. Time se učenicima omogućuje stjecanje praktičnih znanja i vještina, dok se poslodavcima osigurava financijska podrška za njihov angažman.

Javni poziv provodi se sukladno Programu „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“ za razdoblje od 2025. do 2029. godine. Ukupan iznos koji je predviđen za dodjelu potpora male vrijednosti iznosi 55.800.000 eura, od čega 85% dolazi iz Europskog socijalnog fonda plus.

Prvi poziv u sklopu ovog Programa vrijedan je 13.272.270 eura. U njemu su detaljno opisani ciljevi, uvjeti prijave, potrebna dokumentacija i način dodjele potpora male vrijednosti.

Za školsku godinu 2022./2023. jedinični trošak po učeniku iznosi 3.727,62 eura, dok za školsku godinu 2023./2024. iznosi 4.171,32 eura. U ove iznose uključeni su trošak nagrade učeniku, trošak naknade mentoru te trošak opreme, strojeva, sitnog inventara i potrošnog materijala koji se koristi isključivo za potrebe učenika na naukovanju.

Prijave se zaprimaju od 24. srpnja do 31. listopada 2025. godine.

Svi zainteresirani obrti, trgovačka društva i zadruge detaljne informacije i dokumentaciju mogu pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva na sljedećoj poveznici: https://mingo.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-7371/javni-pozivi-i-natjecaji-ministarstva/otvoreni-javni-pozivi-i-natjecaji/7390

Pozivaju se svi koji ispunjavaju uvjete da se uključe u ovaj program, iskoriste dostupna sredstva i pruže priliku mladima da kroz naukovanje razviju znanja i vještine potrebne za rad u obrtničkim zanimanjima.

Objava MANJE UVOZNE RADNE SNAGE Država će obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama plaćati školsku praksu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Medicinske sestre s Filipina?

– Opća bolnica Dubrovnik je prvi put ove godine, zbog kroničnog nedostatka pomoćnog osoblja, kuhar i pomoćnih radnika, provela postupak nabave usluge posredovanja pri zapošljavanju za strane radnike. Među odabranim kandidatima su četiri pomoćna radnika u kuhinji i dva kuhara. U tijeku su pripremne radnje za ishođenje dozvola za boravak i rad u Republici Hrvatskoj, nakon čega će se zasnovati radni odnos – kažu iz Uprave OB Dubrovnik.

Ova zdravstvena ustanova godinama posluje unatoč kroničnom nedostatku liječnika specijalista, medicinskih sestara i tehničara te pomoćnog nezdravstvenog osoblja. Postupak zapošljavanja stranaca liječnika i medicinskih sestara daleko je složeniji nego za pomoćno osoblje. Natječaji za zapošljavanje medicinskih sestara stalno se ponavljaju. Posljednjem se tražilo 13 radnika za te poslove. Za taj zahtjevan i odgovoran posao ne javljaju se ni mladi nakon završetka petogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. I ove godine, Medicinska škola u Dubrovniku upisuje 48 učenika u obrazovnom programu za medicinske sestre u tehničare opće njege.

– U ovoj školskoj godini, 11 učenika je zainteresirano za rad u Općoj bolnici Dubrovnik, a prošle godine, nakon završetka škole, četiri medicinske sestre su se zaposlile u Općoj bolnici Dubrovnik – kažu iz bolničke uprave.

Pritom napominju kako je prošle godine bio samo jedan, a ove godine su dva razreda maturanata.

S obzirom na uvjete komore i provjeru radnih kvalifikacija, koliko je realno zapošljavanje medicinskih sestara iz trećih zemalja?

– Jako mala je mogućnost, jer priznanje inozemnih kvalifikacija provodi nadležna komora. Postupak je dugotrajan i skup, a u Republici Hrvatskoj nije moć rad bez ishođenja odobrenja za rad nadležne komore – odgovaraju.

Uvoz neminovnost

Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, pak, kaže kako je uvoz radne snage neminovnost koja nas čeka u budućnosti.

– Komora kontinuirano upozorava na ozbiljan nedostatak medicinskih sestara u Hrvatskoj, jer samo u bolničkom sustavu nedostaje ih četiri tisuće. Predložili smo konkretne mjere za poboljšanje stanja, uključujući povećanje upisnih kvota za školovanje sestara te vrednovanje visoke stručne spreme na radnim mjestima koja to zahtijevaju. Medicinske sestre iz trećih zemalja trebaju proći odgovarajući postupak priznavanja kvalifikacija kako bi se osigurala njihova stručnost i usklađenost s hrvatskim standardima. Također, potrebno je osigurati uvjete za njihovu integraciju u radnu sredinu, uključujući kompleksnu jezičnu prilagodbu koja je iznimno važna zbog jezične barijere koja je prisutna kod radne snage iz trećih zemalja – upozorava Gazić, prenosi Dubrovački vjesnik.

Poručuje da se ovisnost o uvozu strane radne snage može umanjiti donošenjem dugoročne strategije za obrazovanje i zadržavanje domaćih kadrova.

Objava Strani radnici i u Dubrovačkoj bolnici. Jesu li sljedeće medicinske sestre s Filipina? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Koji su razlozi za potragu za gotovo četvrtinom manje radnika nego uoči prošle sezone, je li to zbog manjeg obima posla ili činjenice da su se mnogi radnici od lani zadržali na istim poslovima, Dubrovački vjesnik pitao je Nikolinu Trojić, predsjednicu Županijske komore Dubrovnik:

– Jedan od razloga svakako jest zadržavanje prošlosezonske radne snage. Brojni poslodavci plaćaju radnike i zimi kad ne rade, kako bi osigurali njihovu lojalnost u sezoni. Međutim, činjenica je da odavno nema te mase ljudi na Zavodu koji su stvarno nezaposleni. Ostao je tek mali udio ljudi koji posao traže preko Zavoda. Oni koji su kvalitetni brzo se zaposle, a onda ostaje dio onih dugotrajno nezaposlenih koji imaju problem s kompetencijama ili zdravstvene prirode. Kod nas u gradu je ta stopa nezaposlenosti skoro na razini ‘dobrovoljne nezaposlenosti‘ od 5 do 6 posto. Naime, u ekonomiji se stopa nezaposlenosti od 5 do 6 posto tretira kao dobrovoljna nezaposlenost – pojasnila je Trojić.

PONUĐENI UVJETI

– To znači da je na našem prostoru vrlo mali broj ljudi koji ne mogu samostalno pronaći posao. Ne mogu generalizirati pa reći da nema nezaposlenosti jer naše područje ima i različite uvjete. Primjerice, u Neretvi je drugačije nego u Dubrovniku ili na Korčuli. U Dubrovniku su, naravno, svi angažirani kroz turizam ili prateće sektore. Tko god želi raditi, ima mogućnost zaposlenja. Pod kojim uvjetima, to je druga stvar, dalo bi se raspravljati. Poslodavci, osim toga, već unaprijed ‘pikiraju‘ radnike i s njima dogovore posao prije sezone, pa takvi ljudi uopće ne stignu do Zavoda. Iz godine u godinu je manje poslodavaca koji traže zaposlenike preko Zavoda za zapošljavanje zato što je ‘bazen‘ ljudi koji su bili slobodni u nas davno presušio. Da imamo dovoljno radnika, Zavod bi bilježio nezaposlene stručne kadrove koje možemo zaposliti. Nemamo dovoljno vlastitog kadra, a i jedan dio ljudi zbog iznimno rastućih troškova života ne želi raditi po ponuđenim uvjetima, pa se stoga i uvozi veći broj strane radne snage – istaknula je predsjednica Županijske komore Dubrovnik.

Nedostaje li stoga kvalificirane radne snage?

– Apsolutno. Kod nas je situacija takva da moramo pristajati na sve, bili kvalificirani ili ne. Jednostavno nema dovoljno kvalificiranih zaposlenika, a gospodarstvo iz godine u godinu raste. Pristajemo i na radnike koji nisu kvalificirani. To narušava kvalitetu usluge, ali to je naša stvarnost. Ne događa se to samo kod nas. Na cijelom Zapadu je degradirana razina kvalitete usluge jer sve manje ljudi želi raditi te poslove, a uslužni sektor svugdje raste. Činjenica je i da se sve manje mladih na Zapadu želi školovati za takva zanimanja.

Je li ove godine manja potražnja za stranim radnicima?

– Nije i ne može biti jer gospodarstvo raste, zbog čega potražnja za stranom radnom snagom mora biti veća. Ako je manja, znači da smo u problemu jer gospodarstvo stagnira. Nemamo dovoljno svojih kapaciteta za sve potrebe. Ovo što gledamo na Zavodu je odraz situacije našeg života – sve je manje ljudi koji su nezaposleni i prijavljeni na Zavodu. Iako ima iznimaka, činjenica je da ljudi koji završe školu nađu posao prije nego se uopće prijave na Zavod za zapošljavanje – pojasnila je na kraju Nikolina Trojić.

NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA

Dubrovački vjesnik poslao je upit i u dubrovačku podružnicu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazloženje zašto se u siječnju ove godine tražilo 23 posto manje radnika nego lani u isto doba?

– Da, za rad na području Dubrovačko-neretvanske županije u siječnju 2025., poslodavci su ukupno putem HZZ-a tražili 1.681 radnika, što je 23 posto manje u odnosu na siječanj 2024. godine. Ovaj pad ne čudi jer je lani zabilježen rekordan broj u potražnji radnika za taj mjesec (2.186 radnika). Gledajući nekoliko godina unatrag, postepeno se iz godine u godinu povećava potražnja za radnicima u DNŽ, a 2024. je bila rekordna – odgovorili su.

Naglasili su da je za ovu, 2025. godinu još rano prognozirati koliko će radnika nedostajati poslodavcima i kojih profila. Što se tiče stranih radnika, HZZ ima podatke o ukupnom broju zahtjeva za mišljenjem za izdavanje radne dozvole strancima. U 2024. godini ih je bilo pozitivno riješeno preko 10.000. Do sada je u 2025. godini HZZ – Područni ured Dubrovnik zaprimio 3.000 zahtjeva za mišljenje za izdavanje radne dozvole strancima, istaknuli su.

Najtraženija zanimanja na području dubrovačkog HZZ-a su, već tradicionalno, konobari, zemaljske domaćice, prodavači, kuhari, medicinske sestre, čistači, inženjeri građevine i recepcioneri.

Objava IMA POSLA TKO HOĆE RADIT Potražnja za sezoncima je manja za četvrtinu, sve manje ljudi je na zavodu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Ima nas još. Neki su s Filipina, također. Neki su iz Kolumbije, a imamo i jednog kolegu iz Argentine”, objašnjava Sangam s Filipina.

Na pitanje je li zadovoljan plaćom Argentinac Francisco odmahuje rukom i sliježe ramenima.

Što i ne čudi. Godinama prije radio je u Irskoj i zaradio je više. Uskoro se tamo i vraća. Ima kolege iz Kolumbije pa se lakše sporazumijevaju, jer mu engleski nije jača strana.

I Maritonya je stigla s drugog kraja svijeta, a ekipu Dnevnika Nove TV dočekala je s osmijehom.

“Trenutačno renoviram kuću i od svoje plaće svakog mjeseca mogu ostaviti novca za to. I tako mogu pomoći svojoj obitelji”, rekla je Filipinka.

Svojim obiteljima teško pomažu Vrgorčani.

“Dosta ljudi ide prema moru, traže sezonske poslove. Tu ima i gradska uprava, tko se može zaposlit – može. Tko ne može, traži dalje i to je to”, rekao je Ante Rešetar iz Vrgorca.

Jedni odlaze, drugi dolaze, a treći su pronašli idealan balans.

“Živim 11 godina vani, trenutno sam otvorio neki posao koji funkcionira na sezonskoj razini. Pokušavam provesti što više vremena tu”, kaže Marino Vujčić koji šest mjeseci živi u Vrgorcu, a šest mjeseci u inozemstvu.

Kaže da je kod kuće najljepše. Ali ne i najlakše.

“Prilike za mlade nisu baš velike ni s faksom ni bez njega. Jedino tko voli može ostat ovdje i to je to”, smatra Duje.

Sudeći po odgovorima, vole i Nepalci i Argentinci, a i Filipinci… Ipak, trend zabrinjava jer prati lošu demografsku sliku koja je na istraživanje navela i ravnatelja osnovne škole.

“To su ljudi koji ne pripadaju našem kulturnom krugu, ajmo tako reći. Teže se adaptiraju na situaciju koja je, no činjenica je da su nama potrebni kao državi”, kaže ravnatelj OŠ Vrgorac Krešimir Kuran.

Međutim, čini se kako su se adaptirali. A neki planiraju i ostati.

“Oni su prilično povučeni, drže se te svoje zajednice. Dikad ih negdi vidiš, ali nije da oni sad nešto izlaze i vani, ali ok. Ja i radim s njih par tako da mogu reć pozitivno mišljenje”, podijelio je Ante Rešetar.

“Ovdje sam već pet mjeseci. Planiram ovdje ostati još dugo”, rekla je Maritonya kroz smijeh.

Objava Od Kolumbije preko Filipina do Vrgorca: Domaći sve više odlaze, a strani dolaze pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Uzimaju nam poslove i ne poštuju naše običaje, glavni je strah. Čak i obrazovani studenti imaju rezerve.

“Ne smeta me, ali me donekle i smeta. – Zašto te smeta? – Mislim da smo svi mi malo kulturofobni”, iskrena je studentica Marija.

“Nek budu, nek žive ljudi. I oni moraju živjeti. Ko i mi. Nek žive, nek rade”, kaže Mario iz Zagreba.

“Pa iskreno, škakljiva je dosta tema, ne smeta mi, ali mislim da predstavlja prijetnju za budućnost. U kom smislu? Zato što dolazi ih još više i više i mislim da trebamo postaviti neku granicu, brojčanu!”, kaže studentica Lucija, prenosi Net.hr.

Strah od nepoznatog već je tu. Prvo istraživanje provedeno na 500 ispitanika pokazalo je da gotovo svaki četvrti Hrvat misli da će nam stranci oduzeti poslove. Podjednaki broj strahuje da će povećati razinu kriminala, a svaki treći se boji da će ugroziti naše vrijednosti i socijali sustav.

Zanimljiva je podjela i po političkim stavovima: 80 posto lijevih birača smatra da nam stranci ne uzimaju poslove, 55 posto desnih smatra da uzimaju, objašnjava koautor istraživanja s Hrvatskih studija.

“Ono što je drugačije i nepoznato, uvijek postoji veliki prostor za razne manipulacije koje određeni političari, pogotovo danas u predizborno vrijeme mogu iskorištavati za svoje određene populističke poruke da skupe određene političke poene za ulazak u Sabor”, objašnjava suautor istraživanja Ivan Balabanić s Fakulteta hrvatskih studija.

A što o svemu kažu oni koji su fokus istraživanja?

Sam i Bikash Nepalci su kojima se Zagreb sviđa. Lijepo im je ovdje, ali stvari se, kažu, mijenjaju. Pričaju nam kako su napadi sve češći, prijetnje učestale, čak i pištoljima.

Osjećate li se sigurno u Hrvatskoj?

“Nekad sam se osjećao sigurno, ali više ne.”

Stvarno?

“Da. Puno stvari se događa dostavljačima. Pogotovo u Dubravi po noći”, iskren je Sam iz Nepala.

Bikash ima i poruku za sve koji smatraju da su stranci u Hrvatsku došli otimati poslove.

“Ako žele raditi poslove koje mi radimo, neka ih rade. Nitko ih ne sprečava. Mislim da mnogi Hrvati žele samo uživati, ležati i da im novac kapa, a to nije moguće. Morate raditi”, poručuje Bikash iz Nepala.

Morala bi nešto raditi i država. Preko sto tisuća stranaca druge vjere, rase i kulture treba uklopiti u društvo. Najavljivao se novi zakon, ali je Sabor raspušten. Problem je i smještaj, pohlepni poslodavci trpaju ih kao sardine u male prostore i getoiziraju.

“Tek postoje prijedlozi što bi se trebalo raditi, nije postavljen aktivni sustav, migranti su više-manje prepušteni sami sebi”, kritičan je Ivan Balabanić.

Nešto bi trebali naučiti i od zapadnoeuropskih zemalja koje u je davno stigao veliki broj stranaca, no mi kao društvo i dalje spavamo. I sve ih češće tučemo…

“Daj sebe zamisli na njihovom mjestu, dođeš u stranu zemlju pa te netko maltretira bez veze. Nek rade”, kaže Marijan iz Zagreba.

Ipak jedan problem treba pod hitno riješiti. U turističkoj zemlji u kojoj velik dio stranaca radi u uslužnim djelatnostima – važno je uvesti obvezno učenja jezika.

“Nemreš se njima ni sporazumijeti ni niš. Ja npr. ne znam engleski, netko zna, al i oni mogu, al ja ne mogu niš, moram objašnjavati njima ko da sma ko zna kaj”, iskren je Mario iz Zagreba.

“Treba li učenje hrvatskog biti obvezno za sve koji dolaze u Hrvatsku? Da, mislim da bi bilo dobro. Ako znate osnove jezika zemlje u kojoj radite, možete razgovarati s ljudima i upoznati ih”, kaže Bikash iz Nepala.

Nepalci, Filipinci i Indijci postali su dio našeg društva. S tim baš nije sretna trećina Hrvata. Ako zanemarimo ovo upozorenje, rezultati sljedećeg istraživanja mogli bi biti još porazniji.

Izvor: Hercegovački portal

Objava Nepalci Hrvatima: “Mi vam ne otimamo poslove, nitko vas ne spriječava da radite” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, čije je Ministarstvo i nositelj ovog zakona, objasnio je kako nemamo propisane uvjete smještaja ni za hrvatske radnike u Republici Hrvatskoj. Međutim, ako netko nudi smještaj da bi strane radnike privukao u Hrvatsku, Ministarstvo će imati uvid u taj podatak, a Inspektorat će biti zadužen za kontrolu.

– Točne gabarite za smještaj radnika donijet će MUP i Ministarstvo rada na temelju uvjeta smještaja propisanih za sezonske radnike – rekao je Božinović, donosi Jutarnji list

Poslodavci koji radnicima osiguravaju smještaj dužni su priložiti dokaz da je on primjeren kao uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad, i to zbog primjera negativne prakse koje je ministar nazvao nehumanima.

U Zakonu o strancima, koji se sljedećih 15 dana nalazi na javnom savjetovanju, navodi se kako smještaj za strane radnike mora biti primjeren, ali samo ako ga osigurava poslodavac.

U prijevodu, potpiše li ugovor koji ne uključuje stavku smještaja, i dalje može doći u Hrvatsku i stanovati u četiri kvadrata, spavati u krevetu na kat i dijeliti kupaonicu s deset ljudi.

Ako poslodavac ne prijavi stranog radnika, završava na crnoj listi i bit će mu onemogućeno daljnje zapošljavanje stranaca. Neprijavljenim radnicima smatraju se svi koji nisu na vrijeme prijavljeni ili nisu evidentirani u sustavu, a i taj zadatak pada na leđa Državnog inspektorata koji će morati utvrditi tko je u prekršaju.

– Crna lista bit će jedan od preduvjeta za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kad se budu predavali zahtjevi za izdavanje radnih dozvola za strance. Pravilnik, koji će biti uskoro objavljen, propisuje kazne koje su drastično veće ako poslodavac ponovi prekršaj – rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić čije je Ministarstvo sudjelovalo u pisanju izmjena.

Novim zakonom trebalo bi se stati na kraj otvaranju novih tvrtki i agencija za zapošljavanje stranih radnika tako što će se postrožiti uvjeti za dobivanje pozitivnog mišljenja HZZ-a. Bit će potrebno dostaviti dokaze o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bilo obavezno.

Također će biti ograničeno podnošenje zahtjeva ovisno o veličini poslodavca, odnosno poduzeće koje ima 50 zaposlenih može podnijeti maksimalno 50 zahtjeva za stranu radnu snagu. Pratit će se i promet na računu poslodavca, pa tako pravna osoba mora ostvariti promet od 10.000 eura mjesečno, a fizička osoba 15.000 eura u šest mjeseci.

– Postojeći omjer od četiri strana radnika na jednog domaćeg kod tržišta testa rada zamjenjuje se omjerom od jedan prema šest, a za deficitarna zanimanja primjenjivat će se pravilo jedan naprema 12 – rekao je Piletić.

Usklađivanje s direktivama Europske unije

Kako bi se zakon uskladio s direktivama Europske unije o plavoj karti, ona će od stupanja novog zakona na snagu vrijediti 48 mjeseci, za razliku od prijašnja 24 mjeseca. Cilj je ove stavke zakona zapošljavanje visokokvalificiranih državljana trećih zemalja.

Novost je i izdavanje plave karte osobama koje svoje vještine dokazuju radnim iskustvom u ICT sektoru, a njima je također omogućena fleksibilnija promjena poslodavca. Usklađivanjem s direktivom o sezonskim radnicima, oni će svoje dozvole dobivati na devet mjeseci, umjesto kao dosad na pola godine. Rok izdavanja dozvola za digitalne nomade također je produljen s 12 na 18 mjeseci.

Promjene koje bi trebale olakšati administrativne procese su svakako produljenje dozvola za boravak i rad za strane radnike s jedne na tri godine te olakšane promjene zanimanja i poslodavca. Kao mjera zaštite stranih radnika, uvodi se dopušteno vrijeme nezaposlenosti nakon isteka ugovora.

– U roku od 60 dana radnik koji ima važeću dozvolu može pronaći novog poslodavca bez da se ponavlja cijeli postupak koji je prilično kompliciran i uključuje velik broj državnih tijela i puno rada – objašnjava Božinović.

Zakonom je uveden i institut zadužnica za osiguranje povratka stranih radnika iz zemalja s viznim sustavom. Zbog odustajanja poslodavaca nakon što radnik stigne u Hrvatsku, povratak radnika bio je prepušten državnim institucijama.

Kako financijski teret vraćanja stranog radnika u njegovu zemlju ne bi padao na državni proračun, izdaje se zadužnica u iznosu jedne bruto plaće koja se aktivira ako radnik ne počne s radom. Odnosno, neozbiljni poslodavci, koji ne zaposle stranog radnika kojeg su pozvali u zemlju, morat će snositi troškove njegova puta kući.

Kroz sustav vaučera HZZ-a počet će i tečajevi učenja hrvatskog jezika kojim će se strani radnici integrirati i u društvo, a ne samo na tržište rada. Takvu praksu pozdravio je sindikalist Krešimir Sever, dajući ilustrativni primjer zašto je učenje jezika izrazito bitno i iz aspekta sigurnosti na radu.

– Zamislimo situaciju u kojoj domaći radnik stranom viče “pada greda”, a ovaj se nasmije jer zapravo uopće ne zna što znači to dok ga ta greda ne poklopi. Možda je ovo malo karikirana usporedba, ali govori o tome kako je nužno da se za strane radnike organizira učenje hrvatskog jezika – rekao je Sever.

Objava MIJENJA SE ZAKON Strani radnici zaštićeniji, posebice oko uvjeta smještaja, a poslodavce koji krše pravila čekaju visoke kazne pojavila se prvi puta na Klik Medija.