U objavi na društvenim mrežama Jelenić poručuje kako prosvjed ima za cilj upozoriti na, kako tvrdi, štetne posljedice američke vojne politike i uključivanje Hrvatske u globalne sukobe. Kritizira odluke vlasti o dolasku nosača, navodeći da o takvim pitanjima treba postojati šira javna rasprava i odluka Sabora.

U objavi iznosi i niz teških optužbi na račun SAD-a, povezujući prisutnost nosača s vojnim operacijama na Bliskom istoku te upozorava na moguće sigurnosne, ekološke i gospodarske posljedice, uključujući utjecaj na turizam i cijene energenata.

Ističe kako prosvjed nije usmjeren protiv američkih građana, već protiv “vojne mašinerije”, uz poruku “USA GO HOME” koju, kako navodi, treba shvatiti simbolično – kao poziv na prestanak ratne politike.

Građane poziva da se pridruže prosvjedu, naglašavajući važnost javnog izražavanja stavova i sudjelovanja u društvenim pitanjima.

Objava U Splitu se organizira prosvjed protiv američkog nosača aviona pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Župan Blaženko Boban istaknuo je važnost kontinuirane suradnje i koordinacije među svim razinama zdravstvenog sustava.

– Sastanak je trajao preko dva sata i bio je iznimno kvalitetan, ali ono što je najvažnije je da periodično nastavljamo s ovakvim aktivnostima. Cijeli zdravstveni sektor SDŽ je bio prisutan sastanku, svi su imali svoje teme za poboljšanje rada sustava, ali imali smo primarnu temu, a to je koordinacija na nacionalnoj razini između svih segmenata.

Boban je naglasio i potrebu za dodatnim mobilnim timovima na području županije.

– Mi raspolažemo jednom trećinom obale i nama su potrebne turističke ambulante u većoj mjeri negoli nekim drugim lokalnim zajednicama ili regionalnim sredinama. Zbog toga mi je posebno drago što nas je ministrica razumjela i dala podršku u realizaciji tih stvari.

Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta govorio je o konkretnim koracima u jačanju zdravstvene infrastrukture, posebno u segmentu primarne zdravstvene zaštite i palijativne skrbi.

-Nekoliko je bitnih tema. Što se tiče primarne zdravstvene zaštite, Grad Split je osigurao nove prostore na području Pujanki i na Sirobuji za otvaranje novih ordinacija čime će se poboljšati primarna zdravstvena usluga u gradu Splitu. Grad surađuje i na unaprjeđenju palijativne skrbi. Mentalno zdravlje je jedno od gorućih pitanja. Zaključak je da se sve to treba objediniti i da nema parcijalnih rješenja već kroz obrazovanje, socijalu i zdravstvo sve objediniti.

Šuta je također naglasio podršku ministrice projektu nove bolnice te istaknuo ulogu grada u određivanju lokacije.

-Zadatak Grada Splita je osigurati lokaciju. Sjeverni dio grada Splita je alternativa koja nam se pruža. S nama je bio i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje i resorna pročelnica. Naš zadatak je da definiramo točnu lokaciju i da se krene s pripremom projektno – tehničke dokumentacije. KBC je područje kojem gravitira milijun stanovnika i zaslužuje jedan novi iskorak, novu bolnicu. Uvjeren sam da ćemo u ovoj godinu iznaći rješenje odnosno točno definirati lokaciju nakon svih ovih analiza koje se već provode i izvijestiti javnost te krenuti u pripremu projektno – tehničke dokumentacije.

Ravnatelj KBC-a Split Krešimir Dolić potvrdio je kako je sastanak bio sadržajan i usmjeren na ključne izazove zdravstvenog sustava u regiji.

– Upoznali smo ministricu i njene suradnike o specifičnostima pružanja zdravstvene zaštite u našoj županiji, govoreći o KBC-u kao stožernoj zdravstvenoj ustanovi i van granica naše županije. U zadnjih pet godina ministarstvo i Vlada su uloži u splitski KBC gotovo 60 milijuna eura u kontekstu unaprjeđenja skrbi, kupovine opreme, uređenja prostora, ali smo istaknuli da su zbog opterećenosti našeg KBC-a potrebe velike. Tako se brže troše prostori i oprema, ali i naši kadrovi. Ministrica je glasnica dobrih vijesti, dala nam je punu potporu ona osobno, ministarstvo, ali i Vlada RH na čelu s premijerom u kontekstu naših realnih potreba za novom bolnicom. To je nasušna potreba cijele regije. Kad govorimo o novom KBC-u, ne govorimo samo o splitskom području, nego o cijeloj regiji koja gravitira, a to je gotovo milijun stanovnika. Na nama je da u suradnji s lokalnom samoupravom iznađemo rješenje za lokaciju da bismo mogli krenuti u sve pripremne radnje koje tako veliki projekt zahtijeva.

Ministrica Hrstić naglasila je kako je ovaj sastanak bio jedinstven po tome što su svi ključni dionici bili okupljeni na jednom mjestu, te je posebno istaknula važnost razvoja palijativne skrbi, prenosi Dalmacijanews.hr

– Zdravstvo kao takvo postoji ako svi kotačići u zdravstvenom sustavu dobro rade. Postoje dijelovi SDŽ koji imaju manji broj stanovnika te će dobro doći mobilna ambulanta. Prva će na teren u travnju, a nakon toga i druga i treća. Dozvolite mi da pohvalim i rad na razini primarne zdravstvene zaštite.

Govoreći o budućnosti zdravstvenog sustava, ministrica je naglasila potrebu dugoročnog planiranja i podršku države izgradnji nove bolnice.

– Brzina izmjene i kvalitete pružanja zdravstvene usluge se u zadnjih deset godina promijenila kako se nije promijenila u zadnjih 30 godina. Planiranje novog KBC-a nije planiranje za danas nego za idućih pet do deset godina. Molim i ravnatelja i struku za izradu pravog idejnog plana, pravu lokaciju, a na nama je osigurati financijska sredstva. Potrebna je nova bolnica jer se radi na dvije lokacije i jer se značajno promijenilo pružanje zdravstvene usluge.

Objava Nije šala, Split ide prema izgradnji nove bolnice pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Zadranka Leona Šalov živi u studentskom domu “Franjo Tuđman”. I smatra se sretnicom, piše HRT.

– Za brucoše je čak najlakše, a za sljedeće godine je dosta teško. Tu je jako bitan prosjek na fakultetu i ako nemamo neki lošiji, ajmo reći, socioekonomski status, zapravo je dosta teško dobit dom, kaže Leona Šalov, studentica komunikacije i medija, Zadar.

I sve je teže. Za jedno od 1170 mjesta prošle godine natjecala su se dva i pol studenta. Mnogi će bez jeftinog smještaja u domu ostati i ove godine.

– Mi moramo znati da 6000 studenata koji studiraju na sveučilištu u Splitu je trenutno po studentskim stanovima i da studenti dijele isto tržište kao i turisti. I to zapravo najveći problem. Studente stanodavci izbacuju iz stanova pred početak sezone, upozorio je Jerko Šarić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu.

Velik je problem i cijena najma.

– Imam dosta prijatelja iz Knina koji su u najmu u stanovima, ali preskupo im je i ne isplati im se baš. Ne mogu platiti, a teško im je upasti u dom, kaže Marinela Bošnjak, studentica, Knin.

Da bi se alarmantno stanje ublažilo, uskoro na kampusu počinje gradnja novog studentskog doma. Postupak je započeo rektor Dragan Ljutić još u prvom mandatu, a arhitekt je Dario Gabrić. Gradit će se južno od postojećeg, imat će 700 kreveta.

– Radi se o objektu koji ima devet katova, devet etaža i dvije podzemne etaže, sa 140 parkirališnih mjesta. Ukupno je u pitanju 22 000 kvadrata i zaista se radi o jednom ogromnom objektu, rekao je Nikola Koceić- Bilan, prorektor za studente, nastavu i poslovanje Sveučilišta u Splitu, piše HRT.

Koji će podignuti studentski standard i financirati se većinom – europskim novcem.

– U pitanju je financiranje od 36 milijuna eura. Predviđeni troškovi ovog doma su ipak nešto veći. Mi očekujemo snažnu potporu, kao i uvijek, naše Vlade i lokalne zajednice, dodao je Koceić Bilan.

Trebat će namaknuti još petnaestak milijuna, jer je plan dom otvoriti do lipnja 2028., kada je Split domaćin Europskih sveučilišnih igara.

Objava Split dobiva novi studentski dom sa 700 kreveta pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Policija osigurava mjesto događaja i obaviješteno je nadležno državno odvjetništvo – izvijestili su iz PU splitsko-dalmatinske.

Slobodna Dalmacija doznaje da se tragedija dogodila u podrumu Koteksova nebodera, a riječ je o 49-godišnjem radniku.

Novinari Slobodne Dalmacije na mjesto nesreće u Zvonimirovoj ulici stigli su nešto iza 15:30 sati, a ulaz u podrum Koteksova nebodera bio je zabranjen. Prostor su osiguravali policijski službenici dok su unutar objekta boravili inspektori koji provode očevid.

Vatrogasci su upravo završavali svoj dio intervencije te su se povlačili s terena. Kratko su poručili kako u ovoj fazi postupanja ne mogu davati nikakve komentare.

Događajem su potreseni radnici iz Koteksa, koji tvrde kako su uvjeti u podrumskim prostorijama izrazito loši i potencijalno opasni. Kako navode, u takav prostor nikada ne bi ulazili bez odgovarajuće zaštitne opreme i osiguranja.

– Dolje je sve staro, zahrđalo i nesigurno. Bez ozbiljnog osiguranja nitko normalan ne bi ulazio u takav prostor, rekao je jedan od radnika.

Novinarima je prišao i jedan Splićanin, predstavio se kao Alen:

– Nekidan sam prolazio kraj Koteksa i vidio kako izvlače šut kroz rupu na obližnjem parkingu, a koja vodi do podruma. Provirio sam i vidio da je duboka barem šest metara. Pomislio sam, Bože samo da se nešto loše ne dogodi… I evo, piše Slobodna Dalmacija.

Objava TRAGEDIJA U Splitu na radnika pala ventilacija, poginuo je na mjestu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Veliki prostor između kupališnog kompleksa Žnjan i buduće šetnice Duilovo-Stobreč posljednji je neiskorišteni dio splitske obale. Tu se planira graditi luka u kojoj će većina vezova biti namijenjena građanima. Predviđeni su i brojni javni sadržaji poput velikog akvarija pa će taj projekt biti skuplji i od samoga Žnjana.

Objava Akvarij od 12 tisuća kvadrata kao središnji projekt nove luke na splitskoj obali pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Nakon uspješnog pokretanja linije Dubrovnik – New York, United je odlučio proširiti svoju prisutnost u Hrvatskoj i uključiti Split kao novu transatlantsku destinaciju iz svoje baze u zračnoj luci Newark.

Letovi tri puta tjedno

Prema dostupnim informacijama, United Airlines planira letjeti na relaciji Split – Newark tri puta tjedno – srijedom, petkom i nedjeljom s polaskom iz Splita u 10:00 sati i dolaskom u Newark u 14:05 po lokalnom vremenu.

Povratni letovi iz Newarka za Split bit će utorkom, četvrtkom i subotom u 17:00 sati, a dolazak u Split predviđen je sljedećeg jutra u 07:45.

Linija će biti aktivna od proljeća do početka rujna 2026. godine.

Prvi širokotrupni avion u redovnom prometu

Na ovoj će ruti letjeti Boeing 767-300ER, što je dodatni povijesni iskorak za Zračnu luku Split. Riječ je o prvom redovnom širokotrupnom zrakoplovu koji će prometovati iz Splita prema prekooceanskom odredištu.

Zrakoplov je opremljen s više razina udobnosti:

Polaris poslovna klasa, Premium Plus, Economy Plus i Economy, što putnicima nudi širok raspon opcija tijekom leta koji traje nešto više od 10 sati.

Karte već u prodaji: cijene od 712 eura

Karte su već dostupne na službenim stranicama United Airlinesa. Najpovoljnije povratne karte za svibanjske letove 2026. godine trenutačno se mogu pronaći po cijeni od oko 832 američka dolara, odnosno približno 712 eura.

Ta cijena odnosi se na Basic Economy klasu, koja uključuje samo ručnu prtljagu i ne omogućuje odabir sjedala.

Cijena standardne ekonomske klase iznosi oko 990 dolara (približno 847 eura), dok je karta s mogućnošću povrata novca oko 1270 dolara (oko 1086 eura).

Kako se približava ljetna sezona, cijene rastu, pa u nekim terminima dosežu i do 1296 dolara (oko 1108 eura).

United potvrdio Split kao novu destinaciju

United Airlines je dolazak u Split službeno potvrdio i putem društvenih mreža, gdje je Split uvršten među nove europske destinacije za ljeto 2026., uz talijanski Bari, španjolski Santiago de Compostela i škotski Glasgow.

Time je Split postao dio širenja mreže letova iz Newarka, jednog od glavnih čvorišta United Airlinesa za europske i interkontinentalne rute.

Uvođenje izravne linije između Splita i Sjedinjenih Država predstavlja veliki iskorak za splitski i dalmatinski turizam. Američko tržište jedno je od najbrže rastućih za Hrvatsku, a izravni letovi znatno olakšavaju dolazak gostiju s druge strane Atlantika.

Osim turizma, ova linija otvara i nove mogućnosti za poslovna putovanja, dijasporu te jaču povezanost Splita s globalnim zrakoplovnim prometom.

Ako se interes putnika pokaže jakim, nije isključeno da bi linija u budućnosti mogla postati i dugoročna, piše Dalmacija Danas.

Objava Iz Splita izravno u New York: United Airlines pokreće povijesnu liniju, karte već u prodaji pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije događaju je nazočila pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.

Manifestacija je i ove godine okupila brojne Neretvane i njihove prijatelje, a kroz bogat program predstavljene su kulturne, prirodne i gastronomske posebnosti doline Neretve, čime Društvo Neretvana u Splitu nastavlja svoju važnu ulogu u promicanju tradicije i identiteta ovog kraja.

Objava Pročelnica Marević na 9. Noći Neretvana u Splitu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić istaknuo je kako ovo nije samo korak prema otvaranju jednog studija, već temelj stvaranja cijelog edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Splitu.

– Neće biti samo logopedija, u procesu smo stvaranja edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i stvaranja vlastitih kadrova. Donosili smo autonomno odluke na našim sveučilištima, poštujući kompletnu proceduru koja nije bila laka, i došli na kraju do rezultata. Logopedija će biti smještena u centru Splita, u Hrvojevoj ulici, na istočnom izlazu Dioklecijanove palače – rekao je rektor splitskog Sveučilišta dr. Dragan Ljutić.

Dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić naglasio je važnost trenutka: pokretanja fakulteta logopedije u gradu Splitu, a gradonačelnik Splita Tomislav Šuta istaknuo je kako je potpisivanje sporazuma važan korak za razvoj grada i njegova sveučilišta.

– Jučer smo svečano potpisali sporazum između Grada Splita i Sveučilišta u Splitu, čime smo jasno pokazali naš stav i dugoročni cilj. Grad Split će aktivno sudjelovati u ovom projektu te sufinancirati uređenje prostora u Hrvojevoj ulici za potrebe studija logopedije. Još u predizborno vrijeme obećao sam da ću se boriti da Split dobije ovaj studij. Kao gradonačelnik učinio sam sve što je bilo u mojoj moći, u razgovorima s resornim ministrom i nadležnim institucijama, kako bi glas Splita bio prepoznat – rekao je Šuta.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban naglasio je kako pokretanje studija logopedije ima iznimnu važnost za cijelu županiju i njezine stanovnike.

– Ovo je povijesni trenutak, ne samo za grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, već prije svega za naše Sveučilište. Istina je da ove godine studij logopedije započinje kao nastavni kolegij u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, ali za nas je najvažnije ono što treba našim ljudima na terenu, a to su logopedi. Mi u Županiji to najbolje znamo kroz rad našeg Centra za rehabilitaciju, Doma zdravlja, “Maestrala”, ustanove “Slava Raškaj” i brojnih udruga koje već godinama ukazuju na veliku potrebu za stručnjacima ovog profila.

Pokretanje studija logopedije u Splitu donosi ogromno značenje ne samo za buduće generacije, nego i za mlade koji danas žele studirati logopediju, a do sada si nisu mogli priuštiti odlazak u Zagreb ili druge gradove. Sada i oni imaju priliku školovati se u svom gradu, u svojoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to u području koje je od presudne važnosti za društvo – rekao je župan.

Udruge koje se svakodnevno bave djecom i mladima s teškoćama posebno ističu važnost otvaranja studija logopedije u Splitu. Meri Butirić, predsjednica udruge “Dyxy”, koja skrbi o djeci i mladima s teškoćama u čitanju, pisanju i učenju, naglašava da logopeda kronično nedostaje i da su oni nužni za kvalitetan razvoj djece. Udruga već godinama sudjeluje kao nastavna baza studentima i budućim učiteljima, no ističe da to nije dovoljno te da bi studenti trebali imati i kolegije kroz koje bi se detaljnije upoznali s poteškoćama i načinima njihova rješavanja.

Na važnost novog studija ukazala je i Dijana Aničić, predsjednica udruge “Anđeli”, koja okuplja djecu s najtežim invaliditetom.

Upozorava kako se na prvi pregled čeka mjesecima, a i kada se dogodi, rehabilitacija je često nedostatna i neredovita. Smatra da je pokretanje studija logopedije tek početak te da Split treba širiti edukacijsko-rehabilitacijski program i omogućiti obrazovanje i drugih stručnjaka, poput radnih terapeuta i defektologa. Prema njihovim riječima, stručnjaci ovakvog profila nisu samo važni, nego prijeko potrebni ako želimo djeci osigurati pravodobnu podršku i kvalitetniji život.

Za studij logopedije u Splitu već u prvoj godini vladao je velik interes – prijavilo se više od 80 kandidata, a primljeno je njih 25. To pokazuje da je riječ o iznimno traženom smjeru koji odgovara stvarnim potrebama zajednice. Prema podacima, u Zagrebu radi oko 50 posto svih logopeda u Hrvatskoj, dok ih je u Splitu svega 10 posto, kako je istaknuo rektor Ljutić, što jasno ukazuje na neravnomjernu raspodjelu stručnjaka i potrebu da se logopedski kadar obrazuje i u Dalmaciji.

Nastavu za sada izvode profesori s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a dio kolegija vezanih uz medicinu pokrivat će i stručnjaci iz tog područja.

Cjeloviti planovi

Studij je zasad zamišljen kao trogodišnji preddiplomski, no planovi su usmjereni prema cjelovitom petogodišnjem programu, bilo kroz model preddiplomskog i diplomskog studija, bilo kroz integrirani studij.

Pokretanje logopedije u Splitu podržao je i Grad Split, koji je sa Sveučilištem potpisao sporazum o suradnji te osigurao financijsku potporu za uređenje prostora. Time je napravljen prvi korak prema stvaranju edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, koji bi dugoročno trebao osigurati dovoljan broj stručnjaka za cijelu regiju.

Među prvim studenticama logopedije u Splitu našle su se i one koje su u ovom studiju prepoznale priliku da se bave onim što zaista vole. Njihove priče pokazuju koliko je ovaj smjer bio potreban mladima u Dalmaciji.

Eni Beslić, koja je prije pohađala učiteljski studij Sveučilišta u Splitu, kaže:

– Studentica sam prve godine logopedije u Splitu. Oduvijek sam znala da se time želim baviti. Želim pomagati ljudima da ostvare svoje snove. U obitelji imam logopede, ali i slučajeve gdje je pomoć logopeda bila potrebna.

Valerija Klićinović, studentica iz Postira na Braču, dodaje:

– Studentica sam prve godine dislociranog ERF-ova studija logopedije u Splitu. Odlučila sam se za logopediju jer ona spaja sve ono što najviše volim – medicinske aspekte, psihologiju, a posebno me privlači njezina povezanost s glasom. Kako se bavim glazbom, ovo je područje u kojem mogu to i primijeniti. Ranije sam upisala logopediju u Zadru, a kada je stigla vijest da se studij otvara u Splitu, mojoj sreći nije bilo kraja – kazala je Valerija, prenosi Slobodna Dalmacija.

Foto: Sveučilište u Splitu

Objava Split dobio studij logopedije – povijesni iskorak za obrazovanje i rehabilitaciju u Dalmaciji pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Od pretrpljenih ozljeda psić je uginuo, a protiv djevojke će policija, kad bude puštena sa psihijatrije, provesti kriminalističko istraživanje. Nije nam poznato što je izazvalo ovakvo brutalno i bezobzirno ponašanje mlade djevojke čiju je “ludost” maltezer platio glavom.

Za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora do dvije godine zatvora, prenosi Slobodna Dalmacija.

Objava Užas u Splitu; rastrojena 23-godišnjakinja bacila svog psića s 4. kata zgrade, uginuo je. pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Karta je objavljena na popularnoj stranici Brilliant Maps, poznatoj po vizualno atraktivnim i često provokativnim prikazima društvenih i kulturnih pojava. Takve mape nastaju kombinacijom online anketa, društvenih medija, komentara korisnika Reddita i drugih foruma, uz dozu humora i ironije.

Čega se srame Hrvati?

Za Hrvatsku je odabran Split. Naizgled paradoksalno, budući da je riječ o jednom od najposjećenijih i najatraktivnijih gradova na Jadranu, no autori su pojasnili razloge zašto bi dio Hrvata mogao osjećati sram ili nelagodu kada se spomene ovaj grad.

Split se posljednjih godina suočava s rapidnom turistifikacijom, stambenom krizom zbog pretvaranja stanova u apartmane, prekomjernim noćnim bukom, ali i učestalim ispadima huliganizma i lokalnog nacionalizma koji bacaju sjenu na njegovu mediteransku vedrinu.

Kritike se često upućuju i na (ne)uređenost gradske uprave, prometni kaos, te povremeno netrpeljiv stav prema turistima koji ipak gradu donose ogromne prihode, piše Index.

A što kažu susjedi?

Zanimljivo je i usporediti kako su sramotu definirale zemlje u našem susjedstvu:

• Slovenija – Maribor: nekad industrijski centar, danas grad koji mnogi percipiraju kao “sjenku Ljubljane”.
• Bosna i Hercegovina – Gornja Maoča: selo s negativnom reputacijom povezano s ekstremizmom.
• Srbija – nema konkretan grad, već je “sram” generaliziran na razini cijele zemlje, što bi moglo odražavati unutarnju podjelu mišljenja.
• Mađarska – Debrecen: grad koji se doživljava kao industrijski, bez jačeg kulturnog identiteta u odnosu na Budimpeštu.
• Crna Gora i Makedonija – nisu navedene, no lako je zamisliti da bi se slični kriteriji mogli primijeniti i tamo: kombinacija ekonomskih problema i kulturnih rivalstava.

Šire europske tendencije

Karta pokazuje nekoliko zanimljivih obrazaca:

• Industrijski gradovi (npr. Charleroi u Belgiji, Ludwigshafen u Njemačkoj) često nose stigmu zbog zagađenja i ekonomske stagnacije.
• Glavni gradovi nisu pošteđeni: Madrid, Atena i Bratislava percipirani su negativno zbog prenapučenosti, političkih napetosti ili “nedostatka šarma”.
• Turistički pritisci kao u Splitu ili Lisabonu često izazivaju lokalni bijes unatoč ekonomskoj koristi.
• Kriminal i ekstremizam – Malmö, Vaslui ili Narva asociraju se na probleme integracije i siromaštva.

Valja naglasiti da ovakve mape nisu znanstvene studije, već odraz toga kako u nekom trenutku “diše” neka zemlja.

Koji je vama najgori grad u zemlji? Ocijenite ih od 1-5 (s tim da 5 označava “veoma se sramim”, a 1 “nimalo se ne sramim”). Neke smo nepravedno izostavili pa ih spomenite u komentarima, ako smatrate da zaslužuju spomen.

Objava NE, NISU PLOČE Nećete vjerovati kojeg se grada Hrvatska srami pojavila se prvi puta na Klik Medija.