Krajem prošle godine ministarstvo je najavilo da će Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera ograničiti broj izostanaka učenika s nastave koje im bez liječničke ispričnice mogu opravdati roditelji. Na snazi je pravilo da to mogu do tri uzastopna dana, i to neograničeno puta tijekom školske godine. U praksi to znači da učenici mogu svaki tjedan izostati do tri dana, ako im roditelji to opravdaju.

Masovno se zlorabi

Mnogi nastavnici se žale da roditelji zloupotrebljavaju ovu mogućnost, pa se na javnom savjetovanju kritiziralo što je ministarstvo na kraju odustalo od prvobitne namjere. Neki su išli tako daleko da su čak predlagali kazne za roditelje koji neopravdano šalju ispričnice, tvrdeći da se mnogi roditelji služe ovim kako bi im dijete izbjeglo test ili ispitivanje predviđeno za taj dan, piše Dubrovački vjesnik.

– Potrebno je Pravilnikom definirati broj isprika roditelja po obrazovnom razdoblju, jer pojedini učenici i roditelji iskorištavaju mogućnost opravdavanja izostanaka učenika više dana više puta u polugodištu (praktički učenici mogu svaki tjedan izostati od jedan do tri dana) – bio je jedan od komentara.

– Predlažem da se u Pravilnik unese da roditelj može najviše dvaput tijekom svakog polugodišta opravdati izostanak svog djeteta u trajanju do tri radna dana – glasio je drugi konkretan prijedlog.

Na prijedlog Ministarstva da se izostanak učenika zbog izražavanja nezadovoljstva i protesta ne može opravdati, bilo je puno više onih koji su bili protiv:

– Ne slažem se. Ako sam ja kao roditelj odgovoran za dijete, onda je i moja volja hoću li ga pustiti u park, na nogometnu utakmicu ili u školu prema vlastitoj procjeni trenutne situacije. Povjerenje u sustav obrazovanja je narušeno i dok god se to povjerenje ponovo ne uspostavi, ne vidim razloga zašto bih kao roditelj gurao svoje dijete ‘kao gusku u magli‘ u školu, jer eto dobit će neopravdani izostanak, a ja nadzor ZSS. Ovaj stavak je samo rješavanje posljedice, a ne uzroka. Kao što je već i napisano u drugim komentarima, kada sustav zakaže, tek akcijom roditelja (izostanak djeteta iz škole) su se uzroci počeli rješavati. Za mene kao roditelja je to apsolutno legitiman opravdan način kao krajnja mjera za uspostavu narušenog povjerenja u sustav.

– Protivim se dodavanju stavka 7. u članak 4., kojim se propisuje da Škola i pedagoške mjere ponekad nisu dovoljne kod rješavanja nekih problema u ponašanju djece kao što smo svjedočili iz više situacija tijekom godina. Roditelji su tu odigrali značajnu ulogu da se neke stvari promijene. Međutim, ne slažem se s člankom 4. st. 3 u kojem roditelji mogu neograničeno puta opravdati izostanak djeteta tijekom godine. Ovu stavku je potrebno ograničiti na dva puta po polugodištu jer se masovno zlorabi – bio je jedan komentara.

– Djeca ne dolaze na prve satove i roditelji to opravdavaju gotovo svaki dan, ista stvar se događa kada trebaju predati rad ili pisati ispit. Smatram da to nije u interesu djeteta i uči ih da ne snose nikakvu odgovornost za svoje ponašanje. Statistika povećanih izostanaka učenika govori u prilog prijedlogu da se ograniči broj opravdavanja izostanaka bez liječničke ispričnice. Izostanci koje opravdavaju roditelji nerijetko su upitne opravdanosti što je u konačnici na štetu učenika – komentiralo se na javnom savjetovanju, a jedan je prijedlog posebno ‘podigao prašinu‘. Bio je to prijedlog o 10 eura kazne po jednom školskom satu s kojega je učenik izostao da bi izbjegao ispit ili usmeno odgovaranje. Ako bi iz istog razloga izostao cijeli dan, naplatilo bi se od 50 do 80 eura, ovisno o broju sati nastave. Kako bi se to provelo u praksi, teško je i nagađati jer tko bi bio taj koji bi provjeravao zdravstveni status učenika i njegov utjecaj na roditelja da ga oslobodi odgovornosti?

A tu su i roditelji koji stoje pri mišljenju da sve treba ostati kako jest:

– Slažem se da roditelj može više puta godišnje opravdati izostanak svojeg djeteta. Naime, smatram da, kako neki predlažu, nije dovoljno omogućiti roditelju da opravda izostanak dva puta do tri dana jer za virozu, probavne tegobe ili kakvu drugu kraću bolest zasigurno nije dobro da roditelj (ili stariji učenik sam) mora zbog toga ići k liječniku, često u prepunu čekaonicu gdje će se možda dodatno zaraziti i kad će oduzeti vrijeme nekomu tko je teže bolestan. Također, bilo bi neprihvatljivo da zbog menstrualnih tegoba učenica roditelj (ili sama djevojka) mora ići k liječniku po ispričnicu. Argument da roditelj (ili punoljetan učenik) može nazvati liječnika ili za ispričnicu zamoliti mailom, ne može biti kvalitetno rješenje, jer će to obiteljski liječnik najčešće i učiniti, stoga se problem ispričavanja izostanaka ne rješava, nego se preusmjerava na liječnika, a u konačnici broj će izostanaka ostati jednak kao dosad, odnosno formaliziranje opravdavanje izostanaka neće uroditi manjim brojem izostanaka.

Nadalje, učenici koji često izostaju zbog zaista opravdanih razloga, bit će u situaciji da dolaze bolesni na nastavu ako nemaju priliku posjetiti svojeg liječnika zbog dvodnevne ili trodnevne viroze ili zbog jednodnevnih tegoba ako njihovi liječnici ne budu spremni komunicirati telefonom ili mailom. Imajte na umu da ne mogu svi učenici, kad su bolesni ili u bolovima, posjetiti liječnika, što zbog udaljenosti ili zbog toga što bi im vožnja javnim prijevozom bila nemoguća (npr. proljev, temperatura, bolovi i sl.).

Roditelji rade, stoga neće moći uvijek biti u mogućnosti voziti dijete k liječniku jer ga, primjerice, boli trbuh. Ako učenik učestalo izostaje i ako razrednik uoči da su ti izostanci takvi da postoji bojazan da izostaju bez vidljivog razloga, škola može sazvati timsku sjednicu Povjerenstva za procjenu psihofizičkog stanja učenika, čiji je član, između ostaloga, i školski liječnik te uputiti roditelja na stručnu pomoć, obradu te ga uputiti i savjetovati što učiniti ako dijete izbjegava nastavu, a nakon toga, ako se pokaže da dijete izostaje bez razloga koji bi bio medicinski uvjetovan, mogu se poduzeti ostale mjere s uključivanjem centara za socijalnu skrb i ostalih čimbenika odgoja i obrazovanja.

Zaključak je dala jedna dubrovačka mama, kojoj su rasprave o ispričnicama, pored toliko većih problema, smiješne:

– Još dok sam ja išla u školu govorilo se o reformi školstva. Evo, moja djeca došla do srednje škole i još se nije dogodila cjelovita reforma. Pomaka nema ili su minimalni, djecu i danas, u doba Googla, opterećuju silom Božjom podataka, daleko smo od modernog sustava obrazovanja, tako da su mi priče o ispričnicama o kojima slušamo mjesecima, smiješne. Pored toliko problema u školstvu! Uvijek je bilo i bit će izbjegavanja ispita, a prijedlog o novčanom kažnjavaju mi zvuči kao ironija, a ne ozbiljan prijedlog. Koja bi to školska policija provjeravala koja je ispričnica neopravdana? Iako, u nedostatku pameti, izgleda da je rješenje za sve naše probleme kazna – naglasila je na kraju, prenosi Dubrovački vjesnik.

Objava „Ako sam odgovoran za dijete, ja odlučujem hoće li u školu“ – roditelji protiv ograničavanja ispričnica pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari (Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju) ističe da se odnos države prema nastavnicima temeljito promijenio.

– Nekada je, loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi, dok se danas roditelji često sukobljavaju s nastavnicima i posežu za inspekcijama, naveo je.

Naglašava trend opadanja nastavničkog autoriteta.

– Kad sam ja počeo prije 35 godina raditi, kada si imao onaj plavi papirnati imenik, imao si svoj autoritet kada si ušao u razred, poručuje.

Smatra da je sustav stvoren tako da se nezadovoljstvo roditelja pod svaku cijenu mora izbjeći, pri čemu nastavnik ostaje nezaštićen i kriv već samim dolaskom inspekcije.

Sličan trend primjećuje i Danijel Tomašić, profesor hrvatskog jezika i filozofije u Gornjogradskoj gimnaziji.

Upozorava da učenici danas dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i nerazvijenim radnim navikama.

– Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija, jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda, ističe.

Roditeljski pritisak dodatno pojačava strah od inspekcije, koja, prema njegovu iskustvu, uvijek može pronaći proceduralnu pogrešku.

– Činjenica je da ako inspekcija dođe, oni će vam sigurno nešto naći. Zato što su naši pravilnici, odnosno svi dokumenti po kojima mi trebamo raditi, to je gomila papira, pravilnika i dodataka. To je administrativna šuma koju ti jako teško možeš navigirati, rekao je.

Kraj autoriteta učitelja i rast pritiska roditelja

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da ni odlični učenici nekada nisu imali isključivo petice te da je ocjena bila realna mjera znanja.

– Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila, navela je.

Navodi kako je sveprisutna glorifikacija izvrsnosti u društvu.

– Nekako mi se čini da je cijelo društvo počelo cijeniti samo one najbolje. Ako pogledate društvene mreže, ako pogledate televiziju, svi su najljepši, svi su najbolji, svi su posebni, a to jednostavno nije tako, kazala je.

Upozorava da takav pristup dugoročno stvara društvo bez kvalitetnih majstora i stručnjaka, jer se izvrsnost zamjenjuje iluzijom uspjeha.

Profesorica engleskog jezika Ana Majnarić naglašava da petice sve češće ne odražavaju znanje, nego roditeljski pritisak.

Ističe kako je svaka ocjena ispod petice povod za dolazak roditelja u školu, često s ciljem promjene ocjene, a ne pomoći djetetu.

– Nastavnici su  postali “životinje za odstrel” te se sustav administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih, poručuje. Mi smo zamjenjivi, a ja sam, jedina dodirna točka prosječnog Hrvata s državnim aparatom, kazala je.

Apostrofira kako je situacija svakim danom sve gora.

– Situacija je iz dana u dan sve gora i gora i vama vaša diploma zapravo ničem ne služi “jer roditelji su ti koji su diplomirali te predmete” i roditelji su ti koji praktički upisuju petice svojoj djeci u dnevnike, navodi.

Perfekcionizam kao nova školska norma

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava na ozbiljne posljedice takvog sustava na mentalno zdravlje djece.

– Petica, više nije ocjena nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta sve češće dolaze izvrsni učenici s izraženim perfekcionizmom, tjeskobom i osjećajem da nisu dovoljno dobri, pa čak i s oblicima samoozljeđivanja zbog “neuspjeha” poput četvorke, navodi.

Posebno ističe da pritisak proizlazi iz šireg društvenog konteksta koji glorificira savršenstvo i stalno traži “najbolju verziju sebe”.

Objašnjavajući promjene u roditeljskom pristupu i društvenim pritiscima, psihologinja Nataša Jokić Begić ističe porast individualne kulture.

– Nove generacije roditelja zaštićuju svoju djecu, ali radi se o širem društvenom konceptu. Ušli smo, baš kao i cijeli svijet, u vrlo individualističku kulturu u kojem roditelj sto puta čuje rečenica “ti si odgovoran za svoju djecu”. Međutim, s druge strane, ne dajemo mu vremena da se bavi svojom djecom, pojašnjava.

Osvrnula se i na dodatne suvremene pritiske današnjeg roditeljstva.

– Stalno nam se poručuje da budemo kvalitetni roditelji, da vodimo brigu o svom djetetu. Dolazi do toga da roditelj previše strepi nad djetetom, navela je.

Povratak povjerenja u struku i realnije vrednovanje znanja

Sugovornici se slažu da se odgovornost ne može svesti samo na roditelje ili školu, nego da je riječ o začaranom krugu u kojem država, obrazovni sustav, mediji i društvene vrijednosti zajednički stvaraju nerealna očekivanja.

Djeca u tom procesu postaju najveće žrtve. Umjesto da školu doživljavaju kao prostor rasta, pogrešaka i učenja, ona im postaje poligon za dokazivanje savršenstva.

Roditelji pritom uglavnom ne djeluju iz loše namjere, nego iz straha. Straha da će njihovo dijete “zaostati”, da neće upisati željenu školu ili da će biti obilježeno jednom lošijom ocjenom.

No pretjerana zaštita i stalno interveniranje, kako ističu sugovornici, dugoročno djecu lišavaju najvažnijih životnih lekcija – odgovornosti, suočavanja s neuspjehom i samostalnosti.

Ipak, poručuju da nade ima – uz povratak povjerenja u struku, realnije vrednovanje znanja i jasnu poruku da školski uspjeh nije isto što i sreća u životu.

Objava Zemlja odlikaša: Petice bez težine, znanje bez oslonca pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dubrovačko-neretvanska županija i ove se  godine pobrinula za sve učenike osnovnih škola kojima je osnivač na način da je u svom Proračunu osigurala sredstva za financiranje radnih materijala učenika od 1. do 8. razreda  u svih 25 osnovnih škola, i to u iznosu od 450 tisuća eura.

Radni materijali, koji su na ovaj način osigurani svim našim osnovnoškolcima, su radne bilježnice za sve redovne i izborne predmete, uključujući i radni materijal za izvođenje vježbi i praktičnog rada iz tehničke kulture te geografski atlas. Geografski atlas nabavlja se svake godine iznova samo za učenike 5. razreda jer se isti upotrebljava sve do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.

Podsjećamo da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih sredstvima Državnog proračuna financira nabavu udžbenike za obvezne i izborne nastavne predmete.

Objava Županija i ove godine financira radne materijale za sve učenike osnovnih škola kojima je osnivač pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prosvjetna je inspekcija naredila školi da poništi zaključnu ocjenu iz geografije zbog, kako su utvrdili, nepravilnosti u radu učiteljice, a učenica je upućena na popravne ispite iz hrvatskog i matematike. Ispit iz matematike, kao što je Jutarnji pisao, nije položila, a u petak ujutro nije uspjela dobiti niti prolaznu ocjenu iz testa hrvatskog jezika, potvrđuju u školi.

Ravnateljica škole (podaci poznati redakciji Jutarnjeg lista) ovih se dana snažno založila za učiteljicu geografije i ukazala na nelogičnosti u postupanju Agencije za odgoj i obrazovanje te prosvjetne inspekcije. Za Jutarnji tvrdi da se na popravnom ispitu iz hrvatskog maksimalno išlo u korist djeteta. Činili su to priznavajući joj i polovične odgovore.

– Učenica nažalost nije zadovoljila niti minimum, dobila je nedovoljan. Učiteljica joj je priznavala bodove na polovične odgovore, no nije uspjela izvući dvojku, kaže ravnateljica.

Po zakonu, učenica bi trebala pasti razred, no u školi priznaju kako niti sada, dva tjedna prije početka nove nastavne godine, ne znaju konačan ishod.

– Još uvijek smo nigdje. Može doći inspekcija, poništiti ispite, naložiti dopunski rad i tako sve ispočetka, objašnjavaju u školi.

Inspekcija poništila zaključenu jedinicu

Podsjetimo, zaključnu ocjenu negativan iz geografije poništila je početkom kolovoza hitnom mjerom prosvjetna inspekcija temeljem mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje, odnosno provedenog stručno-pedagoškog nadzora. Međutim, ravnateljica upozorava kako nadzor nije obavljen u školi, niti je savjetnica Agencije tražila očitovanje ravnateljice i učiteljice koja je zaključila spornu negativnu ocjenu. Prethodno, u školu su zbog drugih učitelja u više navrata dolazili savjetnici Agencije, nudeći učiteljima stručnu pomoć, no u ovome slučaju savjetnica nije bila u školi.

– S prijašnjim stručno-pedagoškim nadzorima sve je prolazilo u redu, savjetnici bi dolazili u školu i razgovarali s učiteljima u cilju poboljšanja rada, a u ovome nas slučaju najviše boli što je naredba o poništenju ocjene iz geografije donesena na temelju tri dokumenta koje je savjetnica Agencije tražila da joj pošaljem mailom. Dakle, bez ikakvih posjeta, razgovora, barem i onih putem Zooma, kaže ravnateljica.

Kako stoji u rješenju prosvjetne inspekcije od 2. kolovoza, u čijem smo posjedu, zaključna ocjena iz geografije nije sukladna zakonskim aktima (Zakon o odgoju i obrazovanju, Pravilnik o ocjenjivanju). Jedan od razloga njezina poništenja jest što je učiteljica zadatke iz radne bilježnice sumativno vrednovala dvjema negativnim ocjenama. Drugi je što škola nije organizirala dopunsku nastavu iz geografije. Zbog toga su savjetnica Agencije iz Zagreba i inspektorica iz područne službe Split zaključile da su u radu učiteljice utvrđene nepravilnosti.

U školi su zgroženi takvim načinom poništenja ocjene te se pitaju ima li smisla uopće ocjenjivati učenike ako učiteljevu ocjenu inspekcija ruši na način koji joj se prohtje.

Budući da uprava škole ne zna kako postupiti nakon što je učenica pala i drugi popravni ispit, a nisu u mogućnosti unijeti te ocjene u e-Dnevnik, sada pokušavaju stupiti u kontakt s nadležnima u Ministarstvu kako bi dobili naputak.

Napokon se oglasila Agencija za odgoj i obrazovanje

O slučaju koji je zainteresirao prosvjetnu javnost napokon se oglasila i nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje, a u njemu su naveli kako je sva odgovornost u ovome slučaju na školi i učiteljici. Pitaju, među ostalim, što je škola poduzimala tijekom cijele nastavne godine.

Odgovor Agencije prenosimo u cijelosti:

„Agencija za odgoj i obrazovanje zaprimila je u nadležno postupanje podnesak Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Split, 26. lipnja 2024., žalbu na ocjenu povjerenstva iz nastavnog predmeta Geografija.

Temeljem navedenog viša savjetnica Agencije koja je obavljala stručno-pedagoški nadzor zatražila je od v. d. ravnateljice škole pedagošku dokumentaciju i evidenciju, uvid u e-Dnevnik, pisane provjere, kriterije vrednovanja za nastavni predmet Geografija, Statut škole, izvješće i zapisnik nakon održanog predmetnog ispita iz geografije, podatke o odgojno-obrazovnom radniku, radni staž, dokaz o stručnom usavršavanju učiteljice i tjedno zaduženje učiteljice.

Stručno-pedagoški nadzor obavljen je na daljinu zbog završene nastavne godine i žurnosti samoga postupka.

Temeljem provedbe stručno-pedagoškog nadzora utvrđeno je sljedeće:

Navedeni podnesak odnosio se isključivo na predmet Geografija, broj negativnih ocjena u predmetu Geografija te stručno-pedagoški rad. Učenica je polaznica odjela 5. razreda koji pohađaju još tri učenika. Razredni odjel ima sveukupno 4 učenika te je neshvatljivo da učiteljica nije uspjela dovesti učenicu do pozitivne ocjene tijekom drugog polugodišta. Što je škola i stručna služba poduzela tijekom cijele nastavne godine, a prvenstveno tijekom drugog polugodišta? Problem se uvijek događa na kraju te se prozivaju Agencija za odgoj i obrazovanje i nadležno Ministarstvo koje donosi odluku na mjere stručno-pedagoškog nadzora sukladno Zakonu o prosvjetnoj inspekciji. U ovom slučaju sva odgovornost pripada radu učiteljice i stručne službe te v.d. ravnateljice škole.

Učenica je imala opravdanih zdravstvenih izostanaka u školi tijekom nastavne godine.

Pregledom dokumentacije e-Dnevnika utvrđeno je 12 ocjena od kojih su tri pozitivne (vrlo dobar, dobar i dovoljan).

Nakon bolesti i povratkom u školu učenica bi na satu geografije dobila negativne ocjene iz domaćih zadaća i pisanih provjera. Izostalo je formativno vrednovanje i sustavno praćenje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svrhu učenja i provjere postignute razine ostvarenosti ishoda učenice u školskoj godini 2023./2024. Izostalo je ponavljanje nastavnih cjelina prije pisanih provjera.

Zaključuje se kako učiteljica nije pratila i ocjenjivala učenicu sukladno Pravilniku o načinima postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi i Kurikulumu nastavnog predmeta Geografija. Sukladno navedenom Pravilniku i Kurikulumu potrebno je kontinuirano formativno vrednovati učenike (vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje), a koje ne rezultira sumativnim ocjenama te pratiti ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda. Učiteljica geografije tijekom školske godine nije formativno pratila učenicu i tri ostala učenika u razrednom odjelu sukladno propisanim zakonskim aktima. Majka učenice žalila se na zaključnu ocjenu iz Geografije te je učenici omogućen predmetni ispit od 121 boda u trajanju od 30 minuta.

U otvorenom pismu učiteljske grupe Školske zbornice iznosi se niz netočnih navoda: „nefleksibilnost u ocjenjivanju“, „nerad, neznanje i nesposobnost učiteljice“, „posebne prilagodbe i rješenja“, „personalizirani ispit“, „poklanjati ocjene bez ikakvih kriterija“, koje viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje nije izrekla i napisala u stručno-pedagoškom nalazu. Kako bismo ubuduće izbjegli ometanje kolega na godišnjim odmorima molimo učitelje da se odnose odgovorno, profesionalno i stručno prema radu i svakom učeniku u školi, poštuju zakonom propisano obvezno stručno usavršavanje, na nivou škole djeluju suradnički tijekom cijele školske godine, poduzimaju sve mjere u cilju zaštite i prava, interesa i dobrobiti učenika i kolega te svoju odgovornost za neuspjeh učenika ne prebacuju na institucije“, stoji u odgovoru Agencije, prenosi Jutarnji list.

Objava CIRKUS U ŠKOLI Učenica pala razred, inspekcija poništila negativne ocjene u radu učiteljice utvrđene nepravilnosti pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Na slučaj kojega smatraju u najmanju ruku nepravednim upozorili su iz Školske zbornice otvorenim pismom ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu i djelatnicima ministarstva, piše Jutarnji.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine ministre, poštovani djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih,

s nevjericom i ogorčenjem svjedočimo događajima koji su se nedavno odvili u jednoj od naših škola gdje je postupanje prosvjetne inspekcije dovelo do ozbiljne kompromitacije rada i dostojanstva naših kolega.

Posebno želimo istaknuti skandalozno ponašanje savjetnice iz Agencije za odgoj i obrazovanje koja je, na temelju skeniranih dokumenata, poništila zaključnu ocjenu učeniku petog razreda pritom optužujući našu kolegicu za nerad, neznanje i nesposobnost.

Kronologija događaja samo dodatno pojačava apsurdnost i nepravednost cijele situacije.

Učenik koji je tijekom cijele nastavne godine dobio 12 ocjena od kojih su samo dvije bile pozitivne na kraju školske godine bio je ocijenjen nedovoljnim uspjehom. Međutim, savjetnica iz Zagreba bez ikakvog osobnog uvida u rad učenika, na temelju skeniranih pisanih provjera i kriterija vrednovanja, odlučila je poništiti zaključnu ocjenu. U svom nalazu savjetnica je našu kolegicu prozvala za “nefleksibilnost” u ocjenjivanju sugerirajući da kriterije treba prilagoditi interesima i sposobnostima učenika unatoč tome što učenik nije imao nikakve posebne prilagodbe ili rješenje.

Kao da to nije dovoljno, prosvjetna inspektorica koja je na temelju tog nalaza izdala Rješenje o poništavanju ocjene dodatno je zbunila situaciju svojim protuzakonitim uputama. Naime, inspektorica je telefonskim putem naložila školi da organizira dopunski rad za učenika dok se u samom Rješenju i kasnijem emailu nije usudila napisati takvu obvezu.

Kada su kolege u skladu s naputkom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih organizirali popravne ispite, inspektorica ih je ponovno telefonski obavijestila da je organizacija dopunskog rada obvezna prijeteći ponovnim poništavanjem ocjene ako se to ne učini.

Ovo neujednačeno, protuzakonito i proturječno postupanje nadležnih tijela ne samo da zbunjuje naše kolege već i dovodi do apsurdnih situacija u kojima su nastavnici prisiljeni birati između poštivanja propisa i ispunjavanja nerealnih zahtjeva. Kako možemo pouzdano raditi svoj posao kada se pravila i upute mijenjaju ovisno o tome tko nas nazove i kada, a što je još gore, takve upute se ne usude staviti u pisanu formu?

Ovim putem zahtijevamo jasne i nedvosmislene upute od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje će štititi prava i dostojanstvo nastavnika te osigurati da se ovakve situacije više ne ponavljaju. Također, tražimo da se preispita rad prosvjetne inspekcije i savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje kako bismo osigurali da se ovakve nepravedne odluke ne ponavljaju.

Molimo jasan odgovor na pitanje jesmo li dužni za svakog pojedinačnog učenika izrađivati posebni „personalizirani“ ispit s ciljem da svaki učenik na kraju godine ima pozitivnu ocjenu bez obzira na stečeno znanje i stupanj usvojenosti nastavnih ishoda.

Ili prevedeno: trebamo li sukladno uputi Agencije za odgoj i obrazovanje samo poklanjati ocjene bez bilo kakvih kriterija!?

Učitelji zaslužuju poštovanje, podršku i jasnoću u svom radu, a ne stalne prijetnje, optužbe i poniženja. Vrijeme je da stanete uz nas i osigurate da naš rad bude prepoznat i cijenjen, a ne obeshrabren i ponižen.

Administracija učiteljske grupe Školska zbornica

Objava UČITELJI ŠOKIRANI Petaš godinu završio s 10 jedinica, interveniralo se sa strane, poništilo mu i zaključnu ocjenu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Profesor teoretskih predmeta i klavira u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića i međužupanijski povjerenik Sindikata Preporod, Antun Vidak, prokomentirao je za Dubrovački vjesnik prijedlog novog Zakona.

– Nimalo slučajno, Vlada je za vrijeme godišnjih odmora u Sabor uputila na prvo čitanje Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Sam zakon odnosi se na 185 tisuća radnika u obrazovanju, zdravstvu, znanosti, socijalnoj skrbi i kulturi te još na oko 70 tisuća radnika u državnoj službi. O sadržaju ovog Zakona dugoročno ovisi kakva će i kolika biti naša plaća. Naime, prošlo je više od 20 godina od donošenja još uvijek važećeg Zakona. Zanimljivo je da iako predlagatelji stalno ponavljaju da će sve radnike staviti u istovjetan položaj, odnosno da će za isti rad svi dobiti istu plaću, ipak su njime predviđene pojedine grupe radnika na koje se on neće odnositi kao što su: radnici u vojsci i sigurnosnim službama, diplomaciji i savjetnici pri ministarstvu. Zakon se neće primjenjivati na radnike u HEP-u, te Hrvatskim vodama i Šumama. Ovim Zakonom se isplata plaća prema novim koeficijentima, najavljuje za sredinu iduće godine, ističe Vidak koji napominje kako se novim zakonom mijenja puno toga.

Pojasnio je međužupanijski povjerenik ‘Preporoda‘ kako bi novi sustav funkcionirao.

– Najprije, povećava se postojeća razlika između najmanje i najveće plaće u javnim službama. Započinje se s ocjenjivanjem radnika. U školama se povećava razlika između plaće ravnatelja i plaće učitelja. Uvodi se mogućnost povećanja plaće do čak 30 posto temeljem ocjene poslodavca?! Predviđaju se rigorozni limiti u pogledu broja radnika koji mogu biti nagrađeni. Novim zakonom se ravnatelju olakšava davanje otkaza radniku, dodatno se daje na važnosti poslodavcu, a sindikatima smanjuje utjecaj na ono radi čega postoje. Zakonom se predviđa odnos 1 naspram 9 između najnižeg i najvišeg koeficijenta, što je prevelik raspon (susjedna Mađarska ima 1:6, a Njemačka 1:7). Od ravnatelja se predviđaju ocjene radnika od 1 do 5, s tim da dvije najniže ocjene ne nose nikakve bodove, dok tri ocjene donose 2, 4 i 6 bodova. Za minimalnu povišicu potrebno je skupiti 12 bodova, odnosno dvije godine uzastopno biti ocijenjen najvišom ocjenom. Većina će radnika, to jest, svi oni koji će biti ocijenjeni srednjom ocjenom, minimalnu povišicu plaće od 3 posto dobiti tek za 6 godina. Za maksimalnu povišicu plaće od 30 posto radnik treba dva desetljeća neprekidno biti ocijenjen najboljom ocjenom, što je gotovo nerealno. Dalje, samo 5 posto radnika može biti ocijenjeno najboljom ocjenom, recimo u školi sa 60 radnika, pravo na 6 bodova može ostvariti samo njih troje.

I sad ono najzanimljivije. Ravnatelj je jedina osoba koja ocjenjuje radnika i samim tim odlučuje potencijalno o circa 30 posto njegove plaće. Radnik se na ocjenu može žaliti Povjerenstvu koje je osnovao, a tko drugi nego sam ravnatelj. Ravnatelj je uz sve ovo i ona osoba koja odlučuje kojem će radniku pripasti godišnja novčana nagrada, takozvani bonus. Dalje, Zakonom se pojednostavljuje otkazivanje ugovora o radu po principu: najslabija ocjena – redovan otkaz, napominje sugovornik te dodaje:

– Bilo kako bilo, uvijek kad se povećavaju ovlasti ravnatelja, dolazi do smanjenja značaja sindikata. Ovim Zakonom se sindikatima uskraćuju čak neka prava iz još uvijek važećih kolektivnih ugovora, a s druge strane, od sindikata se očekuje da podrže ovaj Zakon. Stoga, u Sindikatu Preporod mišljenja smo da se donošenje ovog Zakona mora svakako spriječiti.

Uostalom, svaka će se povišica brzo istopiti pred naletim galopirajuće inflacije, a nepovoljna i nepravedna rješenja će ostati trajna. Argument snage nastupa uvijek kad zakaže snaga argumenta. Sindikati će učiniti sve kako bi se dijalogom ipak došlo do boljeg rješenja. I na kraju, ukoliko bi ovaj Zakon prošao u predloženom obliku: PODANIŠTVO, POSLUŠNOST i PODOBNOST u školama bi definitivno nadvladali STRUČNOST, KREATIVNOST i AUTONOMIJU, upozorava Vidak, prenosi Dubrovački vjesnik.

Objava POBUNA U ZBORNICAMA Ravnatelji će uskoro ocjenjivati učitelje: “Podobnost i poslušnost će nadvladati stručnost i kreativnost” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Švedska ministrica prosvjete Lotta Edholm, koja je u vladi desnog centra preuzela dužnost prije 11 mjeseci, izjavila je da učenici trebaju više udžbenika i da su tiskane knjige važne za njihovu edukaciju.

Ministrica je prošlog mjeseca objavila da vlast želi poništiti odluku Nacionalne agencije za obrazovanje da digitalni uređaji postanu obvezni u predškolskim ustanovama. Planiraju ići korak dalje i potpuno prekinuti digitalno učenje za djecu mlađu od šest godina, priopćilo je ministarstvo.

Pad čitalačkih sposobnosti

Iako švedski učenici postižu iznadprosječne rezultate u čitanju, ocjena međunarodnog istraživanja čitalačkih sposobnosti PIRLS (“Progress in International Reading Literacy Study”) kod švedskih je četvrtaša pokazala pad između 2016. i 2021. godine.

Oni su u 2021. godini postizali prosječno 544 boda (hrvatski učenici prosječno su postizali 557 bodova), što je pad u odnosu na prosjek od 555 bodova iz 2016. godine. Međutim, Švedska je svejedno zauzela sedmo mjesto na svijetu, dijeleći ga s Tajvanom, po ukupnom rezultatu testa (kada se uzmu u obzir rezultati nekih država, među kojima je i RH, koje su testove među četvrtašima provele s odgodom, kada su oni već krenuli u peti razred, Švedska pada na 13. mjesto, op.a.).

UNESCO uputio hitan poziv

Stručnjaci za obrazovanje ističu da su neki problemi s učenjem mogli nastati zbog mjera uvedenih tijekom pandemije koronavirusa kao i zbog povećanja broja učenika imigranata kojima švedski nije materinji jezik, ali ističu i da prekomjerno korištenje uređaja s ekranima tijekom školskih sati može prouzročiti zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.

“Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje učenika”, priopćio je cijenjeni Karolinska Institut prošlog mjeseca komentirajući dotadašnju nacionalnu obrazovnu strategiju koja je naglasak stavljala na digitalizaciju nastave. “Institut vjeruje da se fokus treba vratiti na stjecanje znanja putem tiskanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto iz uglavnom besplatnih digitalnih izvora koji nisu provjereni”, rekli su iz Instituta.

UNESCO je također uputio “hitan poziv za prikladnu uporabu tehnologije u obrazovanju”. U izvješću potiču zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, ali istovremeno upozoravaju da se tehnologija u obrazovanju treba implementirati tako da nikada ne zamijeni nastavu uživo pod vodstvom nastavnika.

Selektivno korištenje tehnologije

U švedskom glavnom gradu Stockholmu, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda u osnovnoj školi Djurgardsskolan, rekao je novinarima AP-a da mu se sviđa ideja da više vremena u školi provodi offline. “Sviđa mi se da više pišem u školi, na papiru, jer je jednostavno bolji osjećaj”, rekao je Liveon.

Njegova učiteljica Catarina Branelius kaže da je i dosad bila jako selektivna kada je riječ o uporabi tableta u nastavi. “Koristimo ih na matematici, imamo neke aplikacije, ali ih ne koristimo za pisanje teksta”, rekla je Branelius. Dodala je da učenicima mlađima od deset godina “treba vremena za vježbanje rukopisa prije nego što ih se uvede u pisanje na tabletu”.

Informatička pismenost učenika

Online nastava je tema žustrih rasprava širom Europe i drugih dijelova Zapada. Poljska je nedavno pokrenula program koji financira vlada putem kojeg će svaki učenik dobiti laptop, počevši od četvrtog razreda, u nadi da će zemlja biti tehnološki konkurentnija. U Americi su mnoge javne škole pokupovale laptope za svoje učenike novcem koji je država isplatila kao pomoć u vrijeme koronakrize, no mnoge su jako oprezne budući da puno učenika nema adekvatan pristup internetu u svojim kućama pa se jako pazi da zbog toga ne ostanu bez pristupa jednakoj kvaliteti nastave koju imaju svi ostali.

S druge strane, u Njemačkoj učenici mogu završiti svoje školovanje bez ikakvog oblika obavezne digitalne nastave. Neki roditelji ondje brinu da im djeca neće moći konkurirati na tržištu rada s tehnički bolje obučenom djecom iz drugih zemalja.

Sascha Lobo, njemački publicist i konzultant koji se fokusira na internet, u nedavnom razgovoru za ZDF se snažno založio za hitnu digitalizaciju nastave jer misli da će njemački učenici u suprotnome zaostati za europskim kolegama. “Ako ne uspijemo digitalizirati školstvo i naučiti kako digitalizacija funkcionira, nećemo više biti prosperitetna zemlja za 20 godina”, rekao je Lobo.

Investicija više od 100 milijuna eura

Kako bi izašli na kraj s padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti najavljuju da će ove godine investirati oko 60 milijuna eura za kupovinu knjiga koje će raspodijeliti po školskim knjižnicama te još 42 milijuna eura u sljedeće dvije godine za brži povratak klasičnih udžbenika u škole.

Nisu, doduše, svi tamošnji stručnjaci uvjereni da je švedski povratak tradicionalnom pristupu isključivo u najboljem interesu učenika. Kritiziranje učinaka tehnologije “popularan je potez kod konzervativnih političara”, rekao je Neil Selwyn, profesor pedagogije na Sveučilištu Monash u Melbourneu, Australija. “To je lukav način signaliziranja predanosti tradicionalnim vrijednostima”, dodao je.

“Švedska vlada ima valjani argument kad kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema dokaza o tome što tehnologija uopće može učiniti. Tehnologija je samo jedan dio zaista složene mreže faktora u procesu obrazovanja”, dodao je Selwyn.

Izvor: Telegram.hr

Objava VRAĆAJU UDŽBENIKE Švedska naprasno prekida digitalizaciju nastave: ‘Djeca nam zbog tableta i aplikacija ne znaju čitati i pisati’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.