Kako piše Dubrovački vjesnik, u Hrvatskoj je obično takvo nešto u velikom broju tvrtki ‘uglavljeno‘ na svaku ili svaku drugu godinu, osobito jer se sistematskim pregledima vrlo često nekome zaista olakša ili čak i spasi život. Obzirom na nevjerojatno duge liste čekanja u hrvatskom javnom zdravstvu te ogromne troškove privatnih pregleda, nešto poput sistematskog pregleda moglo bi olakšati život zaposlenicima, da ne govorimo o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti od kojih Hrvati najčešće umiru – maligne i bolesti kardiovaskularnog sustava.

Ako se ne radi o posebno opasnim uvjetima rada neke tvrtke, posebno opasnim poslovima, onda ova zakonska obveza prelazi u nešto mekši termin dodatne usluge, za neke i ‘povlastice‘, kojima firma pokazuje da joj je stalo do zdravlja zaposlenika.

No postoje, nažalost, i one firme koje takvo što ne smatraju ni obvezom, a ni dobrom voljom, pa svojim zaposlenicima već godinama uopće niti ne nude niti ugovaraju sistematske preglede smatrajući očito da zdravlje, i fizičko i psihičko njihovih zaposlenika o kojima ovise i rezultati rada cijele tvrtke, nije toliko bitno.

Ulaganje u zdravstvenu zaštitu radnika donosi puno veće benefite i za radnika i za tvrtku, no baš kao i zaposlenik, i sistematski pregled smatra se samo nepotrebnim troškom kod nekih poslodavaca. Koliko je radnik efikasan zaista ovisi o njegovom dobrom psihofizičkom stanju i ovo se ne odnosi više samo na poslove u posebnim ili posebno teškim uvjetima. Stres današnjeg načina života sve nas je doveo u poziciju ‘posebnih uvjeta‘, pa ipak i za stres u zakonu postoje jasne smjernice. Koliko se koji poslodavac toga drži i obraća li pažnju na to dovoljno govori činjenica s početka priče- dio poslodavaca smatra da je sistematski za zaposlenika jednostavno nepotreban trošak.

Neki poslodavci idu i korak dalje pa osiguravaju, što je također neoporezivo, dopunsko i dodatno osiguranje svojim djelatnicima, no takvi su rijetki i za nas je to poput neke bajke, no ima ih. Neke tvrtke unutar redovnog sistematskog pregleda posebnu pozornost obraćaju na dob zaposlenika, pa takvi imaju sreće i mogu obaviti specijalističke preglede za bolesti koje se tipično pronalaze u određenoj dobi, poput pregleda prostate za muškarce i ginekološkog pregleda za žene. Zaposlenici nekih tvrtki, makar su i dobrostojeće, o takvome nečemu mogu samo sanjati.

A stres je onaj koji potiče nastanak i brojnih drugih bolesti, pa i njega poslodavac mora nastojati kontrolirati, odnosno smanjiti na radnom mjestu organizirajući posao, radne uvjete i okruženje tako da je zaposlenik što manje izložen, koliko atmosferilijama toliko i nasilnom ponašanju, buci, hladnoći, nastoji osigurati dobru komunikaciju, na vrijeme javljati moguće promjene koje bi kod zaposlenika izazvale stres i neizvjesnost te osigurati podršku. Sve to, naravno, piše u članku Zakona, no rijetko se viđa u stvarnom životu.

„Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje”, kaže Zakon o radu.

A kad je riječ o sistematskim pregledima, Zakon propisuje da je “poslodavac obvezan osigurati radniku zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom. Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na radu kojima je izložen radnik, poslodavac je obvezan radniku, jednom u pet godina, na njegov zahtjev osigurati zdravstveni pregled”, kaže ovaj članak zakona. Uz činjenicu, naravno, da ste potpisali kolektivni ugovor i da se za tu stavku pobrinuo sindikat. U svakom drugom slučaju je dobrovoljan, a ne obavezan.

Poslodavac vam je obavezan izabranom specijalistu medicine rada osigurati i pristup na vaše radno mjesto i obvezan je surađivati s njime obavještavajući ih o činjenicama vezanima za rad, radno mjesto ili okoliš za koje znaju da mogu utjecati na zdravlje zaposlenika. Jer postoji i ‘profesionalna bolest‘, što jest u zakonu dosta širok pojam, no u današnja vremena možete slobodno provjeriti podatke koliko ljudi uzima određene lijekove i koliko ljudi odlazi na određene terapije i bit će vam jasno da je ama baš svaka dijagnoza postavljena s više od 50 posto zbog posla kojim se netko bavi. Današnji sjedilački način života, intenzivna dostupnost i komunikacija, osobito gotovo neprekidno gledanje u ekrane svake vrste zatrpao je i ordinacije psihologa kao i fizioterapeuta, no to je već druga priča koju bi mogla spriječiti jedna jednostavna stvar – obvezan godišnji sistematski pregled.

Da živimo u zemlji u kojoj je poslodavce malo više briga za svoje zaposlenike, ispunjavali bi još jedan članak ovog Zakona, a to je onaj o medicini rada i daljnjim postupcima u korist zdravstvenog stanja radnika.

“Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika. Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, piše u č15. Zakona. No nigdje ne piše, a to se nažalost ne samo iščitava između redaka nego i vidi u stvarnosti, kako poslodavci gledaju na vrstu posla kojim se njihovi zaposlenici bave, pa ispada da rijetko koji obavljaju ‘opasne poslove‘.

Različita su i tumačenja ovog Zakona, zbog čega nažalost neki zaposlenici nikad u svom radnom vijeku nisu doživjeli sistematski pregled osim ako si ga nisu platili sami, dok zaposlenici neke firme koji su potpisali kolektivni ugovor, ta su prava već ugovorili s poslodavcem i odabranim sindikatom. I naravno, uvijek postoji ona kvaka u svim ostalim ugovorima o radu, gdje se poslodavac lako može ‘izvući‘ od omogućavanja sistematskih pregleda za svoje zaposlenike, što se nažalost vrlo često i događa.

Ako se sistematski pregledi osiguraju za sve radnike, onda su neoporezivi, a ako se omoguće samo nekima, oporezivi su i tretiraju se kao plaća u naravi. Samo ovaj podatak trebao bi biti dovoljan da se svaki poslodavac konačno odvaži ispuniti zakonsku obvezu i osigurati svim svojim zaposlenicima redovite sistematske preglede, piše Dubrovački vjesnik.

Objava Pravo i obveza ili…? Sistematski pregledi postali su nužnost: spašavaju živote i smanjuju liste čekanja pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Trinaest je preventivnih pregleda na besplatnom sistematskom. Mjerit će se šećer i masnoća u krvi, EKG srca, mamografija, oštećenje vida ali i sluha.

“Za sluh smo u kontaktu sa svjetskom zdravstvenom organizacijom, aplikaciju koja je ne engleskom trebamo prilagoditi hrvatskom jeziku.

“Ne znam hoće li to biti spremno za pilot projekt, ali kada krenemo na nacionalnu razinu imat ćemo i to”, poručio je Tomislav Benjak, voditelj Radne skupine za preventivne sistematske preglede HZJZ-a.

Pilot projekt obuhvatiti će 500 do 1000 građana koji dvije godine nisu bili kod liječnika. Takvih je u Hrvatskoj čak 170 tisuća. Prvi na redu bit će oni stariji od 40 godina u nekoliko odabranih županija.

Ivan Balestrini iz Zagreba na sistematskom je pregledu bio prije nekoliko godina, tako davno jer se osjeća zdravo.

Kasnda Zorica Dropuljić iz Zagreba smatra da je uvođenje ovog sistema pozitivna stvar.

“Mislim da je to dobro, da se na vrijeme otkriju neke bolesti koje se ne bi saznale na drugi način”, rekla je.

Sistematski pregledi obavljat će se u domovima zdravlja, odnosno na posebno organiziranim punktovima. Tko će preglede obavljati još nije do kraja poznato.

“Zaposleni bi bili oni koji žele doći na punkt, ili dodatno zaposlenje ili djelatnici domova zdravlja. Vodimo računa da obiteljski liječnici daju konačno mišljenje na pregled, ali da ga ne obavljaju u cijelosti.”, poručio je Benjak.

Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine, smatra da će sistematski pregled funkcionirat ako ministar ispuni svoja dosadašnja obećanja.

“Da bi obiteljski liječnici mogli u tome na pravi način sudjelovati potrebno je da ministar ispuni svoja davno dana obećanja o enormnom administrativnom rasterećenju od čega do danas nismo vidjeli ništa.”, rekla je za Danas.hr.

Bit će organiziran call centar, a prvi građani na sistematski pregled bit će pozvani do kraja mjeseca. Građanima bi to trebao biti slobodan i plaćen dan, svi detalji ministar najavljuje bit će poznati za 10 dana.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo odredio je dobne i spolne skupine i koje kategorije moraju bit obuhvaćene. Na taj način se čuva zdravlje, rano otkrivaju onkološke, ali i kronične nezarazne bolesti, poručili su iz Ministarstva zdravstva.

“Ne ostajemo samo na ovom setu pretraga nego ako se otkrije sumnja osoba što prije treba ući u dijagnostički postupak. Tome i služi pilot projekt da vidimo koliko je zdravstveni sustav spreman primiti tako novootkrivena stanja.”, poručio je Benjak.

Vremena nema puno jer plan je da preventivni pregledi na nacionalnoj razini zažive na jesen.

Objava OBAVEZNI I BESPLATNI Počinju besplatni sistematski pregledi pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Svi će se pregledi obavljati najduže u dva dana, a odaziv na preventivni zdravstveni pregled vodit će se kao slobodan i plaćen dan, ističu u Ministarstvu.

Sistematskim pregledima bit će obuhvaćeni svi punoljetni građani, no prioritet u pozivanju imat će osobe koje u zadnje dvije godine nisu posjetile svog izabranog liječnika.

Trenutno su u izradi analitičke obrade podataka i projekcije koje pokazuju da, očekivano, što su ljudi mlađi, manje posjećuju liječnika, dok su najrevniji oni između 80. do 84. godine.

U Ministarstvu kažu da im je cilj usmjeriti se baš na građane koji ne posjećuju liječnika te možda ni ne znaju da su bolesni.

Vezano za spol, prikupljeni podaci pokazuju da do 70 godina više žene posjećujuju liječnika od muškaraca (u omjeru 65:35), no nakon 75. liječniku više odlaze muškarci nego žene (u omjeru 60:40). Podaci po županijama pokazuju da najveći broj osoba, od 45. do 64. godine, ne posjećuje liječnika u Istarskoj županiji (13,4 posto), a najmanje je takvih u Krapinsko-zagorskoj županiji (5,4 posto). Što se tiče starijih od 65 godina koji ne idu kod liječnika, najviše ih je u Ličko-senjskoj županiji (7,2 posto), a najmanje u Krapinsko-zagorskoj županiji (1,8 posto).

No, koja će županija biti odabrana za pilot-projekt još nije poznato. Radna skupina u Ministarstvu analizira i učestalost kroničnih bolesti na određenom području te će na osnovi niza parametara biti odlučeno gdje će početi pilot-projekt, a nije isključeno ni to da bude odabrano više županija.

Pilot projekt će obuhvatiti što raznovrsnije situacije, urbano i ruralno područje, kako bi se prevenirali svi rizici prije potpune provedbe projekta koji bi nacionalnoj razni trebao zaživjeti do kraja drugog kvartala ove godine.

Radna skupina još uvijek definira obuhvate pregleda, koji će ovisiti o dobi i spolu, a njenim radom koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Istovremeno i stručne službe Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) rade na izradi načina upućivanja na sistematski pregled, organizacije rada kao i informatičkog povezivanja.

Sve aktivnosti u okviru preventivnih zdravstvenih pregleda posebno će se pratiti i vrednovati unutar zdravstvenog sustava, uključujući i financijsko vrednovanje i plaćanje od strane HZZO-a.

Liječnici obiteljske medicine, odnosno izabrani liječnici, imat će iznimno važnu ulogu, no ne i veću administraciju, a organizacija će se razlikovati od županije do županije jer su i potrebe populacije i zdravstveni kapaciteti u svakoj županiji različiti.

U Ministarstvu ističu da su preventivni zdravstveni pregledi jedna od najvažnijih mjera u okviru reforme zdravstva, a zakonskim izmjenama, koje su u proceduri, omogućit će se njihova provedba  kroz obvezno zdravstveno osiguranje. Najvaljuju i da će se ove godine revidirati preventivni programi za djecu te unaprijediti aktivna uloga građana unutar javnog zdravstvenog sustava. To se prije svega odnosi na mogućnost da će svaki građanin moći dati ocjenu zadovoljstva primljenom zdravstvenom uslugom.

Objava Počinju besplatni sistematski pregledi, poslodavci će morati omogućiti plaćeni slobodni dan pojavila se prvi puta na Klik Medija.