Hrvati se manje žene, ali još manje razvode. Pokazuju to nedavno objavljeni podaci DZS-a o broju sklopljenih i razvedenih brakova u 2023. godini. A brojke kažu da je prošle  godine u Hrvatskoj sklopljeno 17.306  brakova, a razvoda je bilo 4.407, što je 768 brakova i 401 razvoda manje nego u 2022. godini. U postotcima, broj sklopljenih brakova prošle je godine u odnosu na 2022. pao za 4,25%, dok je broj razvoda pao za 8,34%.

U gradovima je, tako, prošle godine sklopljeno 12.186 brakova dok ih je 3.369 i službeno okončano. U općinama je, pak, sklopljeno 5.120 brakova, a razvoda je bilo 1.038. Veći broj brakova nego godinu ranije bilježi tek 49 gradova i 158 općina i tek četiri od 20 županija. Kad su, pak, razvodi u pitanju, porast je zabilježilo 49 gradova i 169 općina te pet županija. Svi ostali bilježe silazni trend.

Nula razvoda bilježi, pak, tek devet hrvatskih gradova, tri više nego godinu ranije – Čabar, Kraljevica, Novi Vinodolski, Drniš, Vrlika, Buje, Buzet, Pazin i Opuzen. Isti je broj gradova u kojima je zabilježen samo jedan razvod – Delnice, Rab, Vrbovsko, Nin, Knin, Skradin, Vis, Novigrad i Vodnjan.

Općine: Najviše sklopljenih brakova u Zmijavcima, najviše razvoda u Podstrani

Kad su, pak, općine u pitanju, najviše sklopljenih brakova prošle je godine bilo u Viškovu u Primorsko-goranskoj županiji – 78. Slijedi Podstrana sa 65 brakova, pa nadalje općine Brdovec, Čepin, Nedelišće, Župa dubrovačka, Rugvica, Matulji, Brckovljani i Cerna u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Gledano u odnosu na broj stanovnika, najviše brakova – 11,49 na 1.000 stanovnika, sklopljeno je u Zmijavcima pored Imotskog, potom Kuli Norinskoj, Postiri, Cerni, Prgometu, Zagvozdu, Strizivojni, Dubravici, Privlaki i Đulovcu.

Objava Općina Kula Norinska druga u Hrvatskoj po broju sklopljenih brakova u odnosu na broj stanovnika pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Državni zavod za statistiku i službeno je potvrdio: lani se u Hrvatskoj rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina i točno upola manje nego prije 40 godina. To je – unatoč neočekivanim događajima koji uvijek imaju negativan utjecaj na natalitet, poput pandemije i rata – i dalje ispod očekivanja.

Konkretno, u Hrvatskoj se rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istovremeno umrlo 56.979 osoba: prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara. Četrdeset godina ranije, 1982., u RH se rodilo 66.737, a umrlo je 50.100 ljudi.

Ove godine ne treba očekivati pozitivne pomake – štoviše, situacija bi mogla biti još gora nego 2022. U prvih pet mjeseci 2023. rođeno je, prema preliminarnim podacima, još 800 djece manje nego u istom periodu lani.

– Pad broja novorođenih veći od 5% po definiciji je jako velik pad, no Hrvatska u 2022. nije iznimka: u svim državama EU, osim u Portugalu, zabilježen je značajan pad. Najveći su pad imale baltičke države i države bliže Rusiji, što ukazuje da su rat i razdoblje iščekivanja imali utjecaj na odluke o roditeljstvu – kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Statistika razvoda i sklopljenih brakova pokazuje da lani u 6 gradova nije bilo ni jednog razvoda. To su Skradin, Buzet, Obrovac, Vrgorac, Ploče i apsolutni rekorder Metković, u kojem su sklopljena 94 braka i niti jedan razvod.

– Ukupan pad broja stanovnika djelomično je ublažen pojačanim useljavanjem. Lani smo, nakon niza godina, imali pozitivan migracijski saldo te se uselilo oko 11.700 više ljudi nego što se iselilo. Kako je prirodni prirast bio negativan za oko 23.000, hrvatsko stanovništvo se lani smanjilo za nešto više od 11.000 – kaže dr. Čipin.

Uzalud i novčani poticaji

Načelno, da bi se nadomjestilo postojeće stanovništvo, stopa fertiliteta (prosječan broj djece po ženi) trebala bi biti 2,1, što nema niti jedna država EU, a da bi se prirodnim putem nadomjestila i razlika između umrlih i rođenih u Hrvatskoj, ta bi stopa trebala biti 2,5. Ona pak iznosi 1,4.

– Stopa fertiliteta je u Finskoj, primjerice, pala na manje od 1,3, što je povijesno niska stopa koja je potpuno zbunila demografe jer se radi o državi s vrlo razrađenom obiteljskom politikom, visokom stopom ravnopravnosti spolova itd. Istraživanja pokazuju da nove generacije imaju nove razloge za odgađanje ili odustajanje od roditeljstva. Izrazito su osjetljivi na nesigurnost i neizvjesnost s kojom se susreću – kaže dr. Čipin.

Novčani poticaji, čini se, više nisu dovoljni ni kod nas. Općina Sali na Dugom otoku, koja je rekorder po davanjima za djecu te već za prvo dijete isplaćuje roditeljima nekadašnjih 60.000 kuna, lani je imala gotovo trostruko više umrlih nego rođenih, piše Jutarnji list.

Foto: Unsplash

Objava ZANIMLJIVO U Pločama prošle godine nije bilo ni jednog razvoda, u Metkoviću više rođenih nego umrlih pojavila se prvi puta na Klik Medija.