U odnosu na ovogodišnji ožujak, međutim, prosječna netoplaća nominalno je niža za 0,2, a realno za 1,8 posto.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u pravnim osobama za travanj 2026. isplaćena je u djelatnosti računalna infrastruktura, obrada podataka, usluge poslužitelja i ostale informacijske uslužne djelatnosti, u visini od 3077 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, 986 eura.

Prosječna mjesečna brutoplaća po zaposlenome za travanj bila je 2180 eura, što je u odnosu na lanjski travanj nominalno viša za 9,1 posto, a realno za 3,1 posto više. U odnosu na ožujak to je pak nominalno niže za 0,1, a realno za 1,7 posto, podaci su DZS-a.

Najviša prosječna mjesečna brutoplaća po zaposlenome u pravnim osobama za travanj 2026. bila je u djelatnosti računalna infrastruktura, obrada podataka, usluge poslužitelja i ostale informacijske uslužne djelatnosti, u iznosu od 4762 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, 1309 eura.

Medijalna netoplaća za travanj ove godine bila je 1319 eura, što je u odnosu na ožujak 2026. više za 0,2 posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 8,3 posto. Medijalna plaća pokazuje da 50 posto zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od medijana, a ostali jednaku ili veću od medijana.

Medijalna brutoplaća bila je pak 1810 eura, što je u odnosu na ožujak 2026. više za 0,3 posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 9,3 posto.

Objava Objavljena prosječna plaća u Hrvatskoj: Imate li vi toliko? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U skladu s podacima prikupljenima od više od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je devet posto više nego godinu ranije, a medijalna plaća iznosi 1.500 eura.

IT sektor, koji obuhvaća telekomunikacije i informacijske djelatnosti, i dalje je najplaćeniji u Hrvatskoj.

Prosječna plaća u tom sektoru, utvrdila je analiza podataka ovog servisa, iznosila je 1.904 eura i veća je za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U sektoru proizvodnje i distribucije energije prosječna plaća iznosi 1.757 eura, uz godišnji rast od 13 posto, a potom slijedi sektor građevine, arhitekture i nekretnina u kojem je plaća prosječno iznosila 1.729 eura, odnosno 12 posto više nego lani.

Znatan rast prosječnih plaća ostvario je i sektor profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. U tom sektoru prosječne plaće iznosile su 1.657 eura i rasle su za 15 posto.

U sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva plaće su rasle najsporije, za svega tri posto.

Šarena “platna karta” u turističkoj djelatnosti

Prema podacima iz ove analize, za 10 posto porasla je i prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini te sad iznosi 1.510 eura, no iza tog prosjeka, navode, krije se vrlo šarena “platna karta”.

Na vrhu su, naime, šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura.

Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.

Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je devet posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za tri posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.

Vlasništvo i veličina tvrtke utječu na visinu plaće

Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.

Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od tisuću zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikro poduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.

Šibensko-kninska ispred Dubrovnika i Zagreba

Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drugačiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.

Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.

Izdvaja se Varaždinska županija s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura i Međimurska s 1.277 eura.

Objava Prosječna neto plaća u Hrvatskoj dostigla 1.621€. Tko zarađuje najviše? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Plaće rasle i na godišnjoj razini

Podaci pokazuju da su plaće nastavile rasti i u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Prosječna neto plaća za veljaču 2026. bila je nominalno viša za 7,8 posto, a realno za 3,9 posto u odnosu na veljaču 2025. Još izraženiji rast zabilježen je kod bruto plaća. Prosječna bruto plaća na godišnjoj je razini nominalno porasla za 8,9 posto, dok je realni rast iznosio 4,9 posto. Najviša prosječna neto plaća za veljaču 2026. isplaćena je u djelatnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, gdje je iznosila 4.281 euro.

S druge strane, najniža prosječna neto plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće i iznosila je 988 eura.

Kad je riječ o bruto plaćama, situacija je slična. Najviša prosječna bruto plaća također je isplaćena u farmaceutskoj industriji, i to u iznosu od 6.884 eura, dok je najniža bruto plaća, 1.314 eura, zabilježena u djelatnosti proizvodnje odjeće. Medijalna neto plaća za veljaču 2026. iznosila je 1.282 eura. To znači da je polovica zaposlenih primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj, medijalna neto plaća bila je niža za 1,7 posto, no na godišnjoj razini porasla je za 9,1 posto. Medijalna bruto plaća za veljaču iznosila je 1.750 eura. U odnosu na prethodni mjesec pala je za 2,2 posto, ali je u usporedbi s veljačom prošle godine porasla za 10,5 posto.

Prosjek raste, ali medijan otkriva realniju sliku

Iako prosječne plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, razlika između prosječne i medijalne plaće pokazuje da velik broj radnika i dalje prima manje od službenog prosjeka. Dok prosječna neto plaća iznosi 1.527 eura, medijalna je osjetno niža i iznosi 1.282 eura, što upućuje na neujednačenu raspodjelu primanja među zaposlenima.

Objava Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1.527 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Sindikati su na prosvjedu zatražili prosječnu plaću 2200 eura, je li to realno?

Moram reći da nije realno. Mi kontinuirano radimo na povećanju plaća, mirovina i svih ostalih primanja i socijalnih primanja, i to na jedan kontinuiran način koji je održiv za samu stabilnost i konkurentnost naše privrede.

Oni kažu da postoji model da dignete minimalac dva puta po 250 eura. I onda lančano se diže i prosječna plaća, ali i mirovina koji isto žele na 1100 eura

Bez obzira da li bi to bilo u ovim koracima, riječi je o stepenasto prilično naglom porastu plaće, da tako kažemo preko noći. Vidjeli smo i po reakcijama danas šire javnosti da ovakvi porasti preko noći kako plaće u javnom i državnom sektoru, tako i u javnim i državnim službama, tako niti mirovina, nisu nešto što šira javnost podupire.

Ali kako je moglo ići tako naglo uoči izbora, a sada je to nije realno?

Pa gledajte, kontinuirano rastu plaće i to statistike pokazuju. Nisu samo uoči izbora, kontinuirano je.

Najviše uoči izbora. To ne možete negirati.

Najviše je bilo u određenim periodima, ali kontinuirano se povećavaju primanja cijeli mandat, 10 godina ove Vlade na čelu s našim premijerom. Svi modeli se razmatraju, pa čak i oni indeksacije. Dakle, svi modeli koji će dovesti do što bolje, pravednije raspodjele na održiv način jer je to bit kako funkcioniramo i kako se odupremo svim prijetnjama i kroz intervencije koje su vrlo široke.

Je li sad završilo vrijeme snažnog rasta plaća zato što zaista nema novaca ili zato što to ujedno potiče inflaciju?

Generalno u našem proračunu se istovremeno kroz rast i razvoj povećavaju plaće, ali se na isti način osiguravaju sredstva i za stabilnost, dakle kroz intervencije stabilnost i održivost naše privrede konkurentnost za kapitalne investicije, ali i za sva socijalna davanja. Tako da intervencije su ovdje kako bi cijeli sustav funkcionirao i razvijao se postepeno u kontinuitetu uz rast koji je neminovno.

Ako ne ispunite zahtjeve koje su danas sindikati iznijeli, oni kažu da ćete završiti kao na idućim izborima 2028. kao Orbán u Mađarskoj

Pa ja moram reći da takav scenarij ni približno nije razvidan. Danas je javnost pokazala da nije trenutak da bi se prepoznao ovaj apel sindikata. Mi podržavamo svaki demokratski diskurs. Svi imaju pravo na to. Kontinuitet rada ove Vlade koja intervenira u krizama u svim krizama vrlo intenzivno je prepoznata.

S jedne strane održavamo porast plaća, a s druge strane održavamo konkurentnost i s treće strane se podržava stabilnost i rast standarda građana. Inflatorni, pritisci su ovdje i mi to ne želimo negirati, ali ne možemo reći da plaće i mirovine nisu rasle, čak i više od onog što je rasla inflacija.

Od rasta plaće u javnom sektoru ništa. Danas su prosvjedovali i oni koji rade za privatnike i oni očekuju od vas da vršiti pritisak na privatnike da i njima rastu plaće

Privatni sektor je samostalan. Privatni sektor posluje u okvirima koje ova država stvara za normalno produktivno razvijanje i tu nema nikakvih pritisaka. Vlada mora stvoriti pozitivno okruženje kako bi se privatni sektor razvijao. Vrlo često govore i uspoređuju plaće u javnom i privatnom sektoru i to je isto neka od situacija koje se nameću ovoj Vladi.

Jeste li da čuli ovaj podatak skupa da je 600 eura razlika u plaćama između privatnog i javnog sektora. Nije li to strašno?

Ako uzmete detaljnu analizu plaća i ako uzmete visoku stručnu spremu koje ima više u javnom sektoru, a usporediti pojedinačno, tada radnici s visokim obrazovanjem u privatnom sektoru imaju i dalje puno veću plaću komparativno nego oni u javnom sektoru.

Tako da s te strane ovi podaci naizgled djeluju zabrinjavajuće. Ali ako se uđe u dublju analizu, tada i njima možemo naći vrlo objektivne razloge i možemo ih detaljnije prikazati.

Ne možete negirati da je država sada puno privlačniji poslodavac od privatnog sektora.

Ovisi kako u kojim zanimanjima i naravno, ovisi kako u kojem sektoru. Još uvijek, dakle, po strukama.

Danas se moglo na prosvjedu čuti kako možete utjecati na privatnike da se uvede porez na ekstra dobit.

Mi privatni sektor po definiciji moramo dozvoliti slobodan rast i razvoj i stvarati okruženje u kojem ćemo zaštititi prava radnika i zaštititi prava privatnih poduzetnika na nesmetan rast i razvoj. Naravno, sve u sklopu zakonske legislative koja mora biti poticajna i koja mora privlačiti investicije, a ne ograničavati i intervencionistički način djelovanja svakako nije ono što mi želimo.

Danas smo isto tako čuli da je Hrvatska 19. po plaćama u Europskoj uniji, a šesta po cijenama, kako to može biti?

To su sad statistike koje se izvlače po potrebi i s kojima se vrlo često opet na neki način neću reći, manipulira, ali koji se stavljaju izvan konteksta od vremena do vremena od trenutka do trenutka. To smo gledali i mogu sada reći jednu informaciju najaviti da će u utorak doći ponovno do smanjenja, dakle pozitivne intervencije Vlade do smanjenja cijene naftnih derivata.

Opet se štiti i privreda, stvaraju se pozitivni uvjeti za poslovanje i vrlo često smo tako vidjeli proteklih tjedana da su se naše cijene naftnih derivata uspoređivale i lažno, odnosno tendenciozno prikazivale kao nepovoljne jer se prikazivala naša cijena u tjednu koji slijedi s cijenama iz prethodnog tjedna, kad su cijene rasle iz zemalja u okruženju.

Tako da je pitanje ovih podataka trebalo bi detaljno analizirati. Ne mogu ovako komentirati.

Ograničenje cijena goriva i plutajući PDV su na Vladi, a hoće li biti još neka mjera koja će smanjiti inflatorni pritiske?

Vlada kontinuirano djeluje i intervenira svugdje tamo gdje je intervencija Vlade donosi lakše poslovanje, bolje rezultate, stabilnost i očuvanje konkurentnosti.

Zasad to je to? 

Za sad globalno to, vidjet ćemo u ponedjeljak na Vladi.

Izvor: Index

Objava Ministar: Nije realno da prosječna plaća bude 2200 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako piše Večernji list, njegova mjesečna neto primanja kreću se između 1700 i 2000 eura, pritom nema trošak stanarine, a automobil koristi rijetko. Ipak, unatoč tim olakotnim okolnostima, tvrdi da na kraju mjeseca ne uspijeva zadržati niti jedan euro. Posebno ga frustrira činjenica da je, kako sam kaže, dobro upoznat s teorijom upravljanja osobnim financijama, od vođenja evidencije troškova do planiranja budžeta – no u praksi mu ništa od toga ne daje rezultate.

“Doslovno imam osjećaj da novac curi, ali ne na neke očite gluposti”, napisao je, pritom moleći druge korisnike za konkretan savjet koji bi mu pomogao uvesti financijsku disciplinu. Kao glavne razloge takvog stanja istaknuo je troškove koje mnogi smatraju neizbježnima. Riječ je prije svega o izdacima za kvalitetnu prehranu, meso, ribu, voće i povrće, ali i o vrlo aktivnom društvenom životu. “Često počastim, kave, cigarete, pića, izlasci… stalno su neke svadbe, rođendani, krštenja, a ne živim u mjestu odakle jesam pa me i to izuje”, požalio se.

Reakcije ostalih korisnika bile su brze, izravne i prilično podijeljene. Dok su pojedini pokazali razumijevanje i naglasili kako je iznos od 2000 eura danas tek dovoljan za pristojan život, većina komentara bila je znatno oštrija. “Prestani jebeno častit ljude stalno”, poručio mu je jedan korisnik, dok je drugi sažeo situaciju starom poslovicom: “Ti si još jedan koji bi i da prdne i da stisne. E da te obavijestim, neće da može”.

Kao jedan od ključnih uzroka problema istaknuta je i društvena norma velikodušnosti, često prisutna u regionalnom kontekstu. Autor objave pokušao je objasniti svoju poziciju riječima: “U Hrvatskoj je sramota donijeti nekome manje od 150 eura u koverti. Nema stolice ispod 100 eura”, no brojni su mu poručili da je nužno postaviti osobne granice.

Savjeti su varirali od umjerenih do radikalnijih. Neki su preporučili vrlo konkretne metode, poput ograničavanja gotovine koju nosi na druženja, dok su drugi zagovarali značajno smanjenje izlazaka i češće okupljanje u kućnoj atmosferi. Iako je sam autor zamolio da mu se ne ponavlja savjet o vođenju evidencije troškova, upravo je to bio najčešći prijedlog. Mnogi su mu sugerirali korištenje specijaliziranih aplikacija kako bi stekao jasniji uvid u to gdje mu novac zapravo odlazi – euro po euro.

Ova osobna ispovijest zapravo otvara širu sliku ekonomskih okolnosti u Hrvatskoj. Iznos od 2000 eura, koji značajno nadmašuje prosječnu plaću (1511 eura u siječnju 2026.), više ne predstavlja jamstvo financijske stabilnosti. U uvjetima kontinuiranog rasta cijena, osobito hrane i usluga, te inflacije koja je u ožujku 2026. dosegnula 4,8 posto, realna vrijednost prihoda sve je manja.

Dio problema leži i u psihološkom obrascu ponašanja. Stručnjaci iz područja bihevioralne ekonomije ističu kako ljudi često preferiraju trenutačno zadovoljstvo u odnosu na dugoročnu financijsku sigurnost. Društveni pritisak i potreba za prihvaćanjem dodatno potiču potrošnju, osobito u sredinama gdje su druženja i velikodušnost duboko ukorijenjene vrijednosti.

Objava Hrvat s plaćom od 2000 eura na kraju mjeseca nema ništa: ‘Znam sva pravila, ali novac samo curi’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prosvjed organiziraju Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata te SUH, čiji su sindikalni povjerenici i aktivisti u četvrtak održali pripremni skup.

Novosel: Dosta takvog stanja

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel istaknuo je kako je poruka prosvjednog skupa da je dosta takvog stanja u Hrvatskoj i da žele živjeti bolje.

Naglasio je da Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni od 4,8 posto, višu i od najcrnjih prognoza zemalja u eurozoni od 4,6 posto. Čelnik SSSH-a upitao je pritom koja je to specifičnost Hrvatske u odnosu na druge zemlje koju spominje ministar financija Tomislav Ćorić da cijene hrane, stanovanja i stambenog prostora moraju biti iznad prosjeka Europske unije.

Upozorio je i na problem “sive ekonomije” kao i korupcije za koju je, aludirajući na aferu u Hrvatskom skijaškom savezu, rekao da je na toliko visokoj razini da ni nestalih 30 milijuna eura ne predstavlja veliki problem.

“Hrvatski radnici, umirovljenici i studenti, kao i organizatori prosvjeda smatraju da to nije normalno i stoga ih pozivamo da dolaskom daju podršku sebi i svojim obiteljima i to poruče Vladi kao ključnom čimbeniku toleriranja takvog stanja u Hrvatskoj”, kazao je Novosel.

“Prosječna plaća trebala bi biti 2200 eura”

Poručio je da bi prosječna neto plaća u Hrvatskoj, koja bi bila dostatna za postojeću razinu troškova, trebala biti na razini 2200 eura, a minimalna 1100 eura, kao i prosječna mirovina. Naglasio je da je to jedino rješenje za hrvatske radnike, umirovljenike i građane, jer se, kaže, više ne mogu boriti protiv krupnog kapitala.

Šprem: Nismo zemlja blagostanja

Predsjednica MHS-a Sanja Šprem upozorila je da ne živimo u zemlji blagostanja, kako tvrdi premijer Andrej Plenković, iako bi to željeli. Naglasila je da se hrvatski građani svakodnevno bore kako bi preživjeli zbog visoke inflacije, koja je samo jedan od pokazatelja pada cijene rada.

Podsjetila je da je u posljednjih pet godina inflacija rasla 28 posto, a cijena hrane 47 posto, stambenog prostora 60 posto.

“Prosvjedom želimo poručiti Vladi i premijeru da treba voditi računa o radnicima i umirovljenicima od kojih je njih 750.000 na rubu preživljavanja. Također želimo osigurati pravednu cijenu rada i bolji, dostojanstveniji život radnicima i umirovljenicima, mladima i svim građanima RH, jer smo trenutno zemlja siromaštva i jeftine radne snage”, rekla je.

Jović: Hrvatski radnik na dnu EU

Predsjednik NHS-a Dražen Jović upozorio je da je ukupan trošak hrvatskog radnika od 18,4 eura po satu gotovo dvostruko manji od EU prosjeka od 35 eura.

Upitao je kada će doći vrijeme za radnike i umirovljenike i zašto oni uvijek plaćaju najveći teret krize. “Po svim pokazateljima hrvatski radnik se nalazi na dnu EU”, rekao je Jović, navodeći da 70 posto radnika ima nižu plaću od prosječne hrvatske. “Vlada i poslodavci donose odluke da živimo siromašno i da nikada nije vrijeme za nas”, ustvrdio je.

Foto: Mirovina.hr

Hina

Objava Organizira se veliki prosvjed: “Prosječna plaća treba biti 2200 eura” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Na mjesečnoj razini također je zabilježen rast. U odnosu na listopad 2025., studenska neto plaća bila je veća za 1,9 posto nominalno, odnosno 1,3 posto realno.

Najviša prosječna neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza i iznosila je 2.315 eura. S druge strane, najmanja primanja imali su zaposleni u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio svega 967 eura, što jasno pokazuje velike razlike među sektorima.

Medijalna plaća ispod prosjeka

Medijalna neto plaća za studeni iznosila je 1.278 eura, što znači da je polovica zaposlenih primala manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na listopad, medijalna plaća blago je pala za 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini porasla za oko 10 posto.

Prosječna bruto plaća u studenom iznosila je 2.093 eura. U usporedbi s prethodnim mjesecom, to je nominalni rast od 2,3 posto i realni od 1,7 posto. Na godišnjoj razini bruto plaće porasle su nominalno za 10,2 posto, a realno za 6,2 posto.

Kao i kod neto iznosa, najviše bruto plaće zabilježene su u zračnom prijevozu (3.370 eura), dok je najniži prosjek ostvaren u proizvodnji odjeće, gdje je iznosio 1.277 eura.

Nominalni rast brži od realnog

U razdoblju od siječnja do studenog 2025. prosječna neto plaća iznosila je 1.445 eura, što je 10 posto više nominalno i 6,1 posto više realno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Prosječna bruto plaća u istom razdoblju dosegla je 2.010 eura, uz nominalni rast od 10,7 posto i realni od 6,8 posto.

Manje plaćenih sati, veća satnica

U studenom 2025. prosječan broj plaćenih sati iznosio je 158, što je 12,7 posto manje nego u listopadu. Najviše plaćenih sati zabilježeno je u vodenom prijevozu (173), dok su najmanje sati imali zaposleni u djelatnostima upravljanja i održavanja zgrada te uređenja krajolika (142).

Unatoč manjem broju sati, prosječna neto satnica porasla je na 9,17 eura. To je rast od 15,9 posto u odnosu na listopad iste godine te 14,8 posto u usporedbi sa studenim 2024., pokazuju najnoviji podaci DZS-a, prenosi Dalmacija Danas.

Objava Ovo je nova prosječna plaća u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Najava uvođenja poreza na nekretnine odjeknula je najsnažnije. Resorni ministar je u prosincu ponovio:

– Kad uvedemo taj grozan porez na nekretnine koji je desetljećima izazivao interes javnosti, da oni koji žive u nekretnini neće trpjeti dodatni porezni teret. Pa i oni koji imaju nekretninu u dugoročnom najmu također neće trpjeti nikakav porezni teret, rekao je ministar financija Marko Primorac.

Sav novac bit će prihod lokalne samouprave. Morat će ga uvesti svi gradovi i općine, i to u rasponu od 60 centi do 8 eura po četvornome metru.

– To će naravno nešto poboljšati proračun lokalnih jedinica samouprave ali ideja da se taj porez uvede kako bi se rasteretio rad to ne funkcionora. Dakle mi uvedemo neki porez a ne vidimo uopće kako će se to odraziti kapitalno u cijelom društvu ja sam protiv toga, pojasnio je porezni stručnjak Hrvoje Zgombić.

Stručnjakinju Đurđicu Mostarčić zabrinjava to što će se prema novim izmjenama zakona jedna nekretnina moći više puta oporezovati.

– Do sada ste možda imali porez na paušalno oporezivanje po krevetu i niste morali plaćati i porez na kuću za odmor. Sad ove izmjene Zakona kažu da možete plaćati i jedno i drugo i to će stvoriti jedan dodatni pritisak u vidu poreza na sve obveznike koji su u toj situaciji, rekla je predsjednica sekcije računovođa pri HOK-u Đurđica Mostarčić.

Oporezivanje imovine i na terenu je izazvalo pomutnju.

– Govorimo o imovini, najveći problem je nesređenost stanja. Ulazimo u nešto ako je na državnoj razini što je na primjer u Lepoglavi, ne znamo što je imovina i u kojoj je funkciji, onda na državnoj razini će biti još veći problem, naveo je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić.

Detalji porezne reforme: rasterećenje plaća, porez na nekretnine ublažen

Dobra vijest za poduzetnike je da se povećava prag za ulazak u sustav PDV-a, s 40.000 na 60.000 eura.

Stanovnici gradova s visokim poreznim stopama mogu računati na rasterećenje plaća.

One niže od 5000 eura općine bi trebale oporezivati stopom od najviše 20%, a u Zagrebu 23%. One koji zarađuju više od 5000 eura, općine će moći oporezivati stopom do 30%. Opet će najviše izdvajati oni koji stanuju u Zagrebu – do 33% bruto plaće.

– Zakonski maksimum se spušta (s 23,6 na 23%, op.a.) i to znači da će Grad Zagreb imati 135 milijuna eura manje prihoda poreznih nego što bi imao da nema ove porezne reforme, istaknuo je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Za sve građane, u najavi je i rasterećenje plaća. Osobni odbitak povećat će se s 560 na 600 eura čime će prosječna hrvatska plaća porasti za 8 eura.

– Vidite da je to minimalno i ovaj osobni odbitak će imati efekt samo par eura. Ne bi trebao biti kozmetičke prirode nego da stvarno nešto znači, naglasio je porezni stručnjak Hrvoje Zgombić.

Još jedna izmjena je podizanje praga za oporezivanje po višoj stopi poreza na dohodak. Sada se po višoj stopi  od 25 do 35 posto oporezuju dohodci iznad 4200 eura mjesečno, a taj će se prag povećati na 5000, donosi HRT.

Novost je i da će povratnici, koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, pet godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj.

Objava Od nove godine na snagu stupaju porezne olakšice, raste prosječna plaća pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prosjek je jedno, medijalna plaća i polovica koja spada u donji rang, nešto sasvim drugo. Kako je propisano uredbom, visina minimalne plaće u idućoj godini će se povećati za 130 eura. Dakle, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. utvrđeni minimalac bit će bruto 970 eura.

Objava POVEĆANJE PLAĆA Minimalac od 1. siječnja raste za 130 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2024. iznosila je 1695 eura, što je nominalno više za 4,6%, a realno za 5,0% u odnosu na prosinac 2023.

Najmanje plaće u proizvodnji odjeće

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1878 eura, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 843 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2024. bila je u djelatnosti zračnog prijevoza, u iznosu od 2689 eura, a najniža je bila u djelatnosti proizvodnje odjeće, u iznosu od 1090 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 13.3%, a realno za 8.8%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 13.1%, a realno za 8.6%.

Medijalna neto plaća za siječanj 2024. iznosila je 1059 eura, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1420 eura.

Objava Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1239 eura neto pojavila se prvi puta na Klik Medija.