Nastava na jesen počinje u ponedjeljak, 7. rujna, a završava u utorak, 15. lipnja 2027. Za učenike završnih razreda srednje škole nastavna godina traje do petka, 21. svibnja 2027.

Prvo polugodište školske godine traje do srijede, 23. prosinca, a drugo polugodište počinje 7. siječnja 2027.

Sljedeće će godine učenici ponovno imati dva zimska praznika. Dok su za ovu godinu prošle godine ukinuli jesenske i drugi dio zimskih praznika, u 2026./2027. učenici će na zimske praznike prvo krenuti od 24. prosinca do 5. siječnja, te ponovno od 22. do 26. veljače, te će im nastava nakon drugog dijela zimskih praznika početi 1. ožujka.

Proljetni praznici sljedeće godine počinju 25. ožujka i traju do 2. travnja u tjednu za vrijeme uskrsnih blagdana. U školske će se klupe učenici vratiti 5. travnja.

Ljetni praznici počinju 16. lipnja.

Državna tajnica Ministarstva obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić pojasnila je da se ponovno vraćaju zimski praznici u dva dijela zbog državnih praznika koji padaju na vikende.

– Malo smo razmatrali čitavu situaciju kakva je bila u ovoj školskoj godini. Iduće godine državni praznici padaju na vikend pa time imamo mogućnost više odmora za učenike tijekom školske godine – pojasnila je.

Odluka Ministarstva tek ide na javno savjetovanje te će se o službenoj odluci znati tek za mjesec dana, piše Jutarnji list.

Objava Vraćaju se zimski praznici u dva dijela? Objavljen prijedlog školskog kalendara za 2026./27. pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.

Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja.

Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:

– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.

– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.

– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.

Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.

Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.

DRŽAVNI PRAZNICI TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE 2025./2026.

1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo

Objava VELIKA PROMJENA Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

A mnogi će se znojiti iz jednostavnog razloga što u njihovih učionicama nema klimatizacije, pa uvjeti za rad postaju sve nesnosniji kako se ulazi u sam finiš nastavne godine, koja ove godine završava 21. lipnja. I to je priča koja se ponavlja godinama, a nikakve bitnije promjene neće se dogoditi ni iduće školske godine, piše Slobodna Dalmacija.

Nova školska godina 2024./2025., naime, počinje još ranije nego ova, jer prvi ponedjeljak u rujnu “pada” dosta rano pa tako i povratak u školske klupe slijedi već 2. rujna. U to vrijeme naša obala još uvijek vrvi “fureštima”, mnogi učenici zaposleni su tijekom sezone, ali i mnogi roditelji s kontinenta koji moraju prekidati poslove zbog polaska djece u školu. Nastava će, pak, iduće godine završiti 18. lipnja, uopće – raspored i trajanje praznika, odnosno odmora učenika iduće školske godine, identičan je ovogodišnjem i uglavnom svim dosadašnjim godinama.

A to stvara velike probleme u izvedbi nastave iz jednostavnog razloga što, složit će se mnogi učitelji, učenici i roditelji, velik broj naših škola prema opremljenosti nije ušao u 21. stoljeće i teško im je provoditi nastavu u uvjetima ranog početka i kasnog završetka školske godine. I ne samo to. Mnogima ne odgovara ni “rascjepkanost” zimskih praznika u dva dijela (prvi dio oko Božića i Nove godine, drugi krajem veljače), kao ni raspored praznika, osobito u drugom polugodištu u kojemu se mjesec za mjesecom naredaju zimski pa proljetni praznici, pa brojna spajanja slobodnih dana zbog blagdana i državnih praznika.

Velik dio učitelja i nastavnika, osobito oni iz Dalmacije, “galamio” je zbog toga tijekom javne rasprave o novom školskom kalendaru za iduću školsku godinu, tražili su od predlagača Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) da se razmisli o pomicanju datuma početka i ranijeg završetka nastave, eventualno drukčijoj raspodjeli i skraćivanju zimskih i/ili proljetnih praznika. Uzalud. Sve je ostalo kao dosad, zbog čega je nastavnicima prekipjelo.

– Ovo više nema smisla. Mi se praktički usred ljeta vraćamo u učionice na nastavu. Koliko je meni poznato, nijedna srednja škola u Primorsko-goranskoj županiji nije klimatizirana. Kolegica iz Dalmacije mi govori kako je njezina škola nova i ima klimu, ali im je osnivač preporučio da je što manje upotrebljavaju zbog ušteda?! – iznosi neke od apsurda iz školske svakodnevice riječka srednjoškolska profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić, utemeljiteljica nastavničke grupe “45 minuta”.

– Znate li vi da je meni trebalo 20 godina da namolim nadležne samo da mi stave zavjese na prozore učionice, koja inače gleda na jug? Sad me čisto strah pitati možemo li se nadati klima-uređaju. Kad dođe ovaj dio godine nosim tri lepeze u školu i ne mičem se puno po učionici. Svake godine kupujem nove jer se ove raspadnu. Možete misliti kako je tek učenicima koji se moraju koncentrirati na testove, ispitivanja – nabraja profesorica Šoić muke brojnih škola, učitelja i učenika koji rade u neadekvatnim uvjetima.

– Najgore od svega je što odluke o datumima nastave i praznika donose ljudi koji sjede u klimatiziranim uredima. Stvarno bi bilo dosta da takve odluke budu isključivo u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Problem se ne može riješiti godinama i krajnje je vrijeme da napokon sjednu za stol predstavnici Ministarstva i osnivača (gradovi i županije op.a.) i kažu što su prioriteti – poziva Tamara Šoić i objašnjava:

– Je li prioritet takav raspored praznika da se pogoduje privilegiranima, recimo onima koji idu na skijanje? Ili školski kalendar treba biti takav da se pogoduje većini učenika, kojima je važnije krenuti barem tjedan dana kasnije u školu i završiti s nastavom ranije? Je li prioritet adekvatno opremiti učionice? Ne može više samo Ministarstvo bez osnivača i ljudi na terenu donositi takve odluke – odlučna je Tamara Šoić.

U DALMACIJI ŠKOLE BEZ KLIMA I PITKE VODE

Sebastijan Troskot, voditelj Područnog ureda Split školskog sindikata Preporod i učitelj povijesti u Osnovnoj školi “Bijaći” u Kaštel Novom, već godinama upozorava na nemoguće uvjete u kojima se u dijelu škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ovo vrijeme održava nastava.

– Govorimo, pišemo, upozoravamo, ali ništa se ne mijenja. Svakako bi bilo dobro da se početak nastave u rujnu pomakne barem za tjedan dana, kao i to da nastava u lipnju završi ranije. Moja je škola nova i srećom nemamo toliko problema jer imamo klimu u učionicama. Ali, velik dio škola u našoj županiji je star, izgrađen u vrijeme bivše države, rade u nemogućim uvjetima – upozorava on te također poziva:

– Osnivači ne smiju štedjeti na djeci, na učenicima. Njima treba omogućiti normalne uvjete rada, a ne ih ostavljati bez klime na +35 stupnjeva – kaže Troskot.

Ne ulazeći u strukturu i trajanje pojedinih praznika jer o tome, kaže, postoje različita stajališta među učiteljima i nastavnicima, Ana Hinić, voditeljica Područnog ureda Split Sindikata hrvatskih učitelja, upozorava:

– U cijeloj Dalmaciji velika je neujednačenost kada je u pitanju opremljenost škola. Dok su neke izvrsno opremljene, mnoge još nisu ušle u 21. stoljeće. Govorimo o digitalizaciji, a u mnogim školama uvjeti za rad su teški, učionice zagušljive, bez klima-uređaja, čak i bez zavjesa, a imamo informacije kako postoje škole koje nemaju ni pitku vodu. Svima treba biti u interesu, i osnivačima, i ravnateljima i nositeljima vlasti da se što prije riješi pitanje infrastrukture i uvjeta rada naših učitelja i učenika – poziva Ana Hinić.

Do tada će “proteći” najmanje još jedna školska godina.

Marijana Cvrtila/ Slobodna Dalmacija 

Objava UČITELJI BIJESNI Kuhamo se na +35! Vraćate nas na nastavu usred ljeta – ili mijenjajte kalendar ili opremite učionice! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Polemike oko toga kada i koliko trebaju trajati učenički odmori u nas traju godinama, ali treba i kratko podsjetiti: još od prvog mandata aktualnog ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa za nastavnu godinu 2011./2012. županijama, odnosno osnivačima osnovnih i srednjih škola, bila je dana mogućnost da sami drukčije planiraju početak nastave u prvom polugodištu, kao i trajanje zimskog odmora za sve školske ustanove na svome području.

Nadležni županijski uredi za obrazovanje potom su bili dužni zatražiti za to suglasnost od Ministarstva obrazovanja najkasnije do 15. lipnja u godini koja prethodi novoj školskoj godini. Kasnije, 2019. godine, tadašnja ministrica Blaženka Divjak to je pravo modificirala na način da je predložila četiri modela s različitim terminima praznika, a osnivači su u suradnji sa školama mogli autonomno odlučiti koji će model s kojim datumima primjenjivati.

Sukus je da su, osim kada je to trebalo, županije malo koristile mogućnost da samostalno formiraju početak nastave i zimske praznike, malo je tu prste umiješala i korona-pandemija pa se ministar Fuchs u ovom mandatu uglavnom odlučio na jedinstveni kalendar za cijelu zemlju koji, uz ostalo, podrazumijeva zimske praznike u dva dijela. Podsjetimo i kako je, na primjer, 2018./2019. godine na zahtjev Splitsko-dalmatinske županije početak nastave u školama u toj županiji pomaknut za tjedan dana u odnosu na ostatak zemlje, što su nadoknadili skraćivanjem zimskih praznika (koji su tada bili tri tjedna odjednom) i ranije su se (7. siječnja 2019.) vratili u klupe u drugom polugodištu.

To je, pak, poremetilo planove “skijaša”, jer se već godinama drugi tjedan u siječnju smatra “hrvatskim skijaškim tjednom”, kada najviše djece i roditelja po najpovoljnijim cijenama odlazi na skijališta u Austriji, Sloveniji, Italiji, Francuskoj ili Bosni i Hercegovini.

– Nisam pedagog i ne bih govorio o pedagoškim razlozima, ali iz Udruženja konstantno apeliramo da se zimski praznici vrate na staro, to jest da se produže i na ovaj drugi tjedan siječnja, kako bi se omogućilo roditeljima i djeci da koriste skijaške aranžmane po jeftinijim cijenama. Pitanje je koliko je sada prvi tjedan nastave u drugom polugodištu efikasan kada nema jednog dijela djece – konstatira Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako kaže, procjene su da tijekom skijaške sezone – od sredine prosinca do početka ožujka – na skijanje ode oko 200.000 Hrvata, a najviše njih, oko 80 posto, upravo tijekom prvog i drugog tjedna siječnja.

– Međutim, u drugom tjednu siječnja, “hrvatskom skijaškom tjednu”, cijene skijaških aranžmana ove godine su za 30 i više posto manje nego tjedan dana ranije. Ne postoji direktan interes putničkih agencija da se zimski praznici produže i na taj tjedan, nego je to interes građanstva, roditelja i djece – ističe Žgomba, dodajući kako su posljednjeg tjedna u veljači, kada pada drugi dio zimskih praznika, skijaški aranžmani još skuplji.

U školama, pak, ne dijele svi to mišljenje, unatoč tome što nema jedinstvenog stava koliko bi i kada pojedini školski praznici trebali trajati. Kako doznajemo, u većini osnovnih i srednjih škola trenutačno nema većeg “egzodusa” učenika na skijanje, odnosno ovaj prvi tjedan nastave u drugom polugodištu nije bilo enormnih izostajanja, unatoč tome što se baš ovaj tjedan u francuskom Les Orresu održava i hrvatskim učenicima omiljeni glazbeno-skijaško/boarderski KnockOut Snow festival.

– Vrijeme je da se hrvatsko školstvo prestane podređivati interesima turističkih agencija i drugih zemalja u koje odlaze naši građani. Koliko vidimo, na skijanje se ide izvan Hrvatske. Ali, treba reći da postotak učenika koji zbog skijanja izostaju iz škole ovaj tjedan i nije toliko velik kako se misli – kaže Suzana Hitrec, čelnica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke srednje Upravne škole.

Osim toga, podsjeća, nema nikakvih problema oko pravdanja izostanaka te djece jer, sukladno Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, svaki ravnatelj ima mogućnost u slučaju pravodobnog zahtjeva roditelja odobriti opravdani izostanak učenika do sedam (uzastopnih) radnih dana.

– U mojoj školi potpisala sam dva takva zahtjeva zbog skijanja, a škola ima 500-tinjak učenika. Prema našim saznanjima, ovaj je tjedan zbog skijanja u zagrebačkim srednjim školama izostalo od dva do sedam, osam posto učenika po školi – prenosi Suzana Hitrec, koja se protivi i povratku zimskih praznika tri tjedna odjednom.

– Nije dobro da su praznici predugački jer učenici gube kontinuitet učenja – smatra šefica srednjoškolske udruge ravnatelja.

Jedna od zagrebačkih škola u kojoj je nešto veći broj učenika ovaj tjedan zatražio izostanak zbog skijanja je popularni MIOC ili XV. gimnazija, gdje je, prema riječima ravnatelja Nikole Dmitrovića, na skijanju desetak posto njihovih učenika ili njih stotinjak.

– Malo sam podvojen oko toga treba li vratiti tri tjedna zimskih praznika odjednom ili ostaviti kako je sad, u dva dijela. Ipak taj jedan tjedan praznika krajem veljače omogućuje djeci da se maknu od redovne škole, a mogu ga iskoristiti, recimo, i za pripremu za natjecanja. Ako bismo ostavili svakoj županiji da formira svoj kalendar, pitanje je kako bi se ti datumi u drugom polugodištu uskladili s terminima natjecanja, pripreme i provedbe državne mature i ostalog – razmišlja zagrebački ravnatelj.

– Naš je stav da zimski praznici trebaju biti tri tjedna u komadu. Ne može se jednako kvalitetno raditi kada su sva djeca u školi i kada ih jedan dio nedostaje. Osim toga, zadnji tjedan zimskih praznika u veljači preblizu je proljetnim praznicima oko Uskrsa koji je ove godine dosta rano – ocjenjuje, pak, Deana Bokšić, ravnateljica splitskog MIOC-a (III. gimnazije).

U njezinoj školi zbog skijanja ovaj tjedan fali, dodaje, nekoliko učenika po razredu, negdje nitko, a u nekome i po devet. Kada je o promjenama školskog kalendara riječ ona nije ni protiv proljetnih praznika, jer ih učenici njezine škole koriste za studijska putovanja, ali drži kako bi možda trebali imati drukčiji raspored.

Marija Pustak, ravnateljica splitske srednje Prirodoslovne škole, kaže kako je u njih samo četvero, petero učenika izostalo zbog skijanja ovaj tjedan. Što se tiče izmjena školskog kalendara, ima prijedlog:

– Nama bi više odgovaralo da nova školska godina počne tjedan dana kasnije, jer mnogo naših učenika radi preko ljeta. Sve više djece u Dalmaciji ljeti radi preko student-servisa u turizmu, a ovaj tjedan koji se koristi za skijanje nama nije toliko potreban. Bolje bi bilo da nastava u lipnju ranije završi – otkriva ravnateljica Pustak.

Sličnog stava je i Jure Kunac, ravnatelj splitske OŠ “Split 3”, u kojoj nema prevelikih izostanaka zbog skijaškog tjedna, samo četiri učenika od njih oko 700.

– Trenutni raspored odmora “rascjepkan” s više praznika čini mi se dobar, jer slične kalendare imaju brojne europske zemlje. Jedino bi bilo bolje da nastavna godina u nas završi tjedan dana ranije, negdje oko blagdana svetog Ante, 13. lipnja, jer su tada u nas velike vrućine i gotovo je nemoguće održavati nastavu – smatra splitski ravnatelj.

Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, također ističe kako zbog skijanja nemaju velikih izostanaka učenika te da su po izostancima bili gori studeni i prosinac prošle godine kada je puno djece izbivalo s nastave zbog gripe, hripavca i drugih tegoba.

– Nema najboljeg rasporeda, uvijek nekome neće odgovarati ovo ili ono. Samo u našoj županiji imamo ogromne klimatske razlike između područja u Zagori te obale i otoka. Ne traje svugdje isto ni turistička sezona. Broj učenika koji koristi skijaške aranžmane nije takav da bi poremetio organizaciju i provedbu nastave – zaključuje o ovoj temi Đuro Baloević.

Objava PRAZNICI Rasprave o školskom kalendaru: U školu se kreće ljeti po najvećoj vrućini, na skijanje zimi po najvišim cijenama pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prvi odmor, onaj jesenski, za učenike počinje 2. studenoga 2023. godine i traje do 3. studenoga 2023. godine, s tim da nastava počinje 6. studenoga 2023. godine. Zimski praznici ponovo su podijeljeni u dva dijela – prvi dio od 27. prosinca 2023. do 5. siječnja 2024. godine, s tim da nastava počinje 8. siječnja.

Drugi dio zimskog odmora počinje 19. veljače 2024. godine i završava 23. veljače 2024. godine (nastava počinje 26. veljače).

Dio prosvjetara za zimske praznike u komadu

Proljetni odmor za učenike počinje 28. ožujka 2024. godine, službeno završava 5. travnja 2024. godine, a s nastavom se kreće od 8. travnja, stoji u Nacrtu odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2023./24.

Sudionici javne rasprave otvorili su raspravu o trajanju zimskih praznika. Dio prosvjetara smatra kako zimske praznike treba vratiti na staro, odnosno organizirati ih u komadu kao što je bilo nekad. Drugima pak odgovara praksa s češćim, ali kraćim odmorima.

“Radim već 18 godina u srednjoj školi i smatram da dijeljenje zimskih praznika na dva dijela dodatno otežava nastavni proces, jer je učenicima nakon praznika u veljači opet potreban period privikavanja. Smatram kako je kontinuitet u usvajanju gradiva nužan i olakšava objektivno vrednovanje, kako nama nastavnicima tako i učenicima”, stoji u jednom od komentara.

Oni koji se zalažu za zimske praznike u komadu, odnosno u trajanju od dva i pol tjedna, kao argument navode kako dijeljenje praznika na dva dijela otežava i učenicima i učiteljima.

U raspravi je – i ovoga puta – problematiziran kasni datum završetka nastavne godine.

Pitanje kasnog završetka školske godine

‘Krajnje je vrijeme razmisliti o završetku nastavne godine, koja već nekoliko godina završava krajem lipnja kada su temperature, uglavnom, iznad 30 stupnjeva Celzijusa. Radim u školi koja ima klima uređaje, ali takvih je u RH malo. Realizacija nastave zadnji tjedan nastave je uglavnom samo formalna jer su uvjeti, realno, nemogući. No, uvidom u dnevnike prijašnjih godina, radnih dana, u ovakvom planiranju, ima više od 175’, stoji u jednom od komentara.

Naime, nastava se organizira u najmanje 175 nastavnih dana, a za učenike završnih razreda srednje škole najmanje u 160 nastavnih dana.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja svake godine donosi novi školski kalendar, a ovoga puta u javnoj se raspravi pojavio prijedlog koji je već prvoga dana javne rasprave dobio podršku učitelja i nastavnika. Po njemu, u škole bi trebalo uvesti nenastavni dan i to 6. listopada kada se obilježava Svjetski dan učitelja. Time bi se, smatraju, barem malo pažnje posvetilo dignitetu prosvjetnih djelatnika. Dan učitelja trebalo bi u školama obilježiti prigodnim programima umjesto nastavom, predlažu prosvjetari.

Nacrt školskog kalendara je u javnoj raspravi do 31. ožujka.

Objava ŠKOLSKA GODINA 2023/24 Dio prosvjetara za zimske praznike u komadu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Objava DOBRO JE ZNATI Evo na koje dane padaju neradni blagdani i praznici u 2023. godini pojavila se prvi puta na Klik Medija.