Arhiva poslodavci - Klik Medija

Posao se mora odraditi, ali… Stižu nova pravila za rad na suncu

Klik Ploče — Sat, 20 Jun 2026 05:38:52 +0000

Dok većina traži hlad, oni rade i po najvećem suncu. Na gradilištima, cestama i drugim otvorenim radilištima visoke su temperature svakodnevica. Jer, kako sami radnici kažu, posao se odraditi mora, piše Net.hr.

No odgovorni poslodavci svjesni su da na ekstremnim temperaturama moraju biti dodatno na oprezu i brinuti o sigurnosti svojih radnika.

“Izvođač radova u potpunosti poštuje zaštitu na radu, posebno u ovim trenutačno teškim uvjetima za rad. Prvenstveno je uputa svim radnicima na gradilištu češća konzumacija pitke vode, koja je na gradilištu osigurana. S druge strane, koriste se i češće pauze, tako da se radi 45 minuta, a potom slijedi 15 minuta odmora tijekom cijelog radnog vremena”, rekao je Marin Kušec, inženjer gradilišta.

Posljedice mogu biti kobne

No pravila se ne pridržavaju svi. Na razini Europske unije ekstremnoj vrućini izloženo je oko 20 posto radnika, dok u Hrvatskoj taj udio prelazi 33 posto, kažu u Ministarstvu rada.

Posljedice mogu biti kobne.

“Svake godine prijavi se između 16 i 17 tisuća ozljeda na radu. Od toga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prizna između 12 i 13 tisuća kao ozljede na radu. U 2025. godini bilo je i 57 smrtnih slučajeva na radnom mjestu, od čega je čak 27 posljedica ozljeda na radu. To je podatak koji je apsolutno poražavajući”, rekao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Nova pravila za rad na visokim temperaturama

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike poručuju kako se poslodavci dosadašnjih mjera zaštite na radu ne pridržavaju u dovoljnoj mjeri, zbog čega najavljuju nova pravila za rad u ekstremnim vremenskim uvjetima.

“Velik broj poslodavaca ne primjenjuje prethodno propisane mjere te ih uvođenjem ovog pravilnika želimo dodatno osvijestiti o važnosti zaštite radnika. Najveći naglasak stavljamo upravo na rad pri visokim temperaturama”, rekla je Marina Borić, načelnica Sektora za zaštitu na radu u Ministarstvu rada.

Neke od preporuka uključuju rad u paru kako bi se na vrijeme uočili prvi znakovi slabosti ili iscrpljenosti, češće i kraće stanke, rotaciju poslova, tehničke mjere zaštite te organizaciju rada na otvorenom i najtežih fizičkih poslova u ranijim jutarnjim satima. Sve kako bi se očuvalo zdravlje radnika.

Slijede i izmjene Zakona

A to je tek prvi korak.

“Možemo najaviti da ćemo u 2027. godini ići i u izmjene Zakona o zaštiti na radu. Slijedi i niz podzakonskih akata i pravilnika koje će Ministarstvo mijenjati, a sve s ciljem da osiguramo bolju zaštitu na radu jer nam je zdravlje radnika zaista iznimno važno”, rekao je državni tajnik Ivan Vidiš u Ministarstvu rada.

S obzirom na sve češće toplinske valove i rekordne temperature, rad na otvorenom više nije samo pitanje uvjeta rada, nego i sigurnosti. Cilj novih pravila je da se radnici kući vrate zdravi, piše Dalmacija Danas.

Objava Posao se mora odraditi, ali… Stižu nova pravila za rad na suncu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Poduzetnici traže reformu: država da preuzme bolovanja nakon 7 dana

Klik Ploče — Mon, 13 Apr 2026 13:14:17 +0000

Udruga Glas poduzetnika (UGP) uputila je Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike prijedlog mjera s ciljem dugoročne održivosti poslovanja, osobito u uvjetima rasta troškova.

Poslodavci trenutno snose trošak bolovanja do 42 dana. UGP predlaže smanjenje tog razdoblja na maksimalno 7 dana, uz preuzimanje daljnjeg troška od strane države, po uzoru na većinu zemalja Europske unije.

Poduzetnici snose najveći teret

“Mikro, mali i srednji poduzetnici čine 99% svih poduzeća u Hrvatskoj i zapošljavaju oko 70% radne snage. Dugotrajna bolovanja za njih predstavljaju značajan financijski teret, posebno u uvjetima rasta cijena energenata, inflacije i povećanih ulaznih troškova.

Neefikasan sustav povećava trošak poslovanja

Dugotrajna čekanja u zdravstvenom sustavu i administrativna opterećenja dodatno produljuju trajanje bolovanja, čime se teret sustava indirektno prebacuje na poslodavce.

Takav model nije dugoročno održiv. Umjesto ulaganja u zapošljavanje, razvoj kadrova i inovacije, poduzetnici sve više sredstava usmjeravaju na pokrivanje troškova sustava, što smanjuje konkurentnost gospodarstva.

Potrebna modernizacija sustava

UGP uz navedeni prijedlog predlaže i:

razvoj digitalnih alata i kontrola za praćenje bolovanja
veću transparentnost i dostupnost podataka
analize učinka mjera na poslovanje poduzetnika
bolju koordinaciju zdravstvenog i radnog sustava

Poziv na dijalog

Cilj prijedloga je unaprjeđenje sustava u smjeru veće učinkovitosti i pravednije raspodjele troškova, uz očuvanje prava radnika”, navodi se u priopćenju Udruge Glas poduzetnika, koju prenosi Dubrovniknet.hr

FOTO: Ilustracija

Objava Poduzetnici traže reformu: država da preuzme bolovanja nakon 7 dana pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kraj skrivanja plaća: Poslodavci uskoro moraju jasno navoditi iznose u oglasima za posao

Klik Ploče — Thu, 12 Feb 2026 22:15:17 +0000

Hrvatska do 7. lipnja mora provesti europsku direktivu o transparentnosti plaća, što bi trebalo označiti kraj raširenoj praksi u kojoj poslodavci u oglasima za posao ne navode iznos plaće, već ga tretiraju kao poslovnu tajnu. Time se želi uvesti više reda na tržište rada i osigurati pravednije uvjete za radnike, prenosi HRT.

Problematika oglasa za posao

Trenutačno oko 80 posto hrvatskih poduzeća u oglasima koristi formulaciju “plaća po dogovoru”. Nije rijetkost da za radno mjesto s plaćom od 1100 eura organiziraju i po četiri kruga razgovora koji se protežu na dva mjeseca, a zatim izražavaju čuđenje zbog nedostatka kvalitetne radne snage. Istovremeno, za minimalac se nerijetko traže “motivirani i ambiciozni” kandidati s najmanje pet godina iskustva i poznavanjem dva strana jezika, nudeći rad u “mladom” ili “obiteljskom” okruženju.

Sve više mladih odbija se javljati na takve oglase. Oni ne traže samo plaću od koje mogu preživjeti, već i održivost te iskrenost poslodavca čiji cilj nije isključivo pronaći nekoga tko će raditi cijeli dan za minimalna primanja.

Takav pristup mnoge mlade demotivira i ostavlja dojam netransparentnosti, što je jedan od razloga zašto napuštaju Hrvatsku. Dok su u zapadnim zemljama jasni i transparentni uvjeti rada postali standard, u Hrvatskoj se plaće često skrivaju ne samo od kandidata, već i od postojećih zaposlenika. To dovodi do situacija u kojima dvoje zaposlenika na istom radnom mjestu, s jednakim obrazovanjem i iskustvom, mogu imati i do 100 posto različita primanja, što otvara pitanje zakonitosti i pravednosti sustava nagrađivanja.

Procesi zapošljavanja dodatno su opterećeni zastarjelim procedurama, dugim čekanjima i nedostatkom osnovnih informacija poput visine plaće i radnog vremena, a zakonom zajamčena prava nerijetko se predstavljaju kao posebne pogodnosti.

Paradoksi na tržištu rada

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno je oko 86 tisuća nezaposlenih, dok se istovremeno za nadolazeću sezonu traži više od 65 tisuća sezonskih radnika. Unatoč velikoj potražnji, i u tim oglasima rijetko se navode konkretne plaće. Umjesto toga, koriste se fraze poput “konkurentna primanja”, uz obećani smještaj i mogućnost stalnog zaposlenja. U praksi to znači da kandidati ključne informacije saznaju tek u kasnijim fazama selekcijskog postupka, ako uopće.

U takvom okruženju ne čudi podatak da pripadnici generacije Z na jednom radnom mjestu u prosjeku ostaju tek oko godinu dana, dok poslodavci istodobno tvrde da ne mogu pronaći i zadržati mladu radnu snagu.

Ostaje otvoreno pitanje hoće li europska direktiva o transparentnosti plaća donijeti stvarne promjene ili će se praksa i dalje prilagođavati interesima poslodavaca.

Objava Kraj skrivanja plaća: Poslodavci uskoro moraju jasno navoditi iznose u oglasima za posao pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Pravo i obveza ili…? Sistematski pregledi postali su nužnost: spašavaju živote i smanjuju liste čekanja

Klik Ploče — Wed, 14 Jan 2026 08:43:45 +0000

Sistematski pregledi preko firme u kojoj radite već odavno nisu dobra volja poslodavca, već zakonska obveza, a ta ‘dobra volja‘ odnosi se na razdoblje u kojemu zaposlenik mora obaviti sistematski pregled ovisno o vrsti posla, pa to može biti svake, svake druge ili svake treće godine.

Kako piše Dubrovački vjesnik, u Hrvatskoj je obično takvo nešto u velikom broju tvrtki ‘uglavljeno‘ na svaku ili svaku drugu godinu, osobito jer se sistematskim pregledima vrlo često nekome zaista olakša ili čak i spasi život. Obzirom na nevjerojatno duge liste čekanja u hrvatskom javnom zdravstvu te ogromne troškove privatnih pregleda, nešto poput sistematskog pregleda moglo bi olakšati život zaposlenicima, da ne govorimo o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti od kojih Hrvati najčešće umiru – maligne i bolesti kardiovaskularnog sustava.

Ako se ne radi o posebno opasnim uvjetima rada neke tvrtke, posebno opasnim poslovima, onda ova zakonska obveza prelazi u nešto mekši termin dodatne usluge, za neke i ‘povlastice‘, kojima firma pokazuje da joj je stalo do zdravlja zaposlenika.

No postoje, nažalost, i one firme koje takvo što ne smatraju ni obvezom, a ni dobrom voljom, pa svojim zaposlenicima već godinama uopće niti ne nude niti ugovaraju sistematske preglede smatrajući očito da zdravlje, i fizičko i psihičko njihovih zaposlenika o kojima ovise i rezultati rada cijele tvrtke, nije toliko bitno.

Ulaganje u zdravstvenu zaštitu radnika donosi puno veće benefite i za radnika i za tvrtku, no baš kao i zaposlenik, i sistematski pregled smatra se samo nepotrebnim troškom kod nekih poslodavaca. Koliko je radnik efikasan zaista ovisi o njegovom dobrom psihofizičkom stanju i ovo se ne odnosi više samo na poslove u posebnim ili posebno teškim uvjetima. Stres današnjeg načina života sve nas je doveo u poziciju ‘posebnih uvjeta‘, pa ipak i za stres u zakonu postoje jasne smjernice. Koliko se koji poslodavac toga drži i obraća li pažnju na to dovoljno govori činjenica s početka priče- dio poslodavaca smatra da je sistematski za zaposlenika jednostavno nepotreban trošak.

Neki poslodavci idu i korak dalje pa osiguravaju, što je također neoporezivo, dopunsko i dodatno osiguranje svojim djelatnicima, no takvi su rijetki i za nas je to poput neke bajke, no ima ih. Neke tvrtke unutar redovnog sistematskog pregleda posebnu pozornost obraćaju na dob zaposlenika, pa takvi imaju sreće i mogu obaviti specijalističke preglede za bolesti koje se tipično pronalaze u određenoj dobi, poput pregleda prostate za muškarce i ginekološkog pregleda za žene. Zaposlenici nekih tvrtki, makar su i dobrostojeće, o takvome nečemu mogu samo sanjati.

A stres je onaj koji potiče nastanak i brojnih drugih bolesti, pa i njega poslodavac mora nastojati kontrolirati, odnosno smanjiti na radnom mjestu organizirajući posao, radne uvjete i okruženje tako da je zaposlenik što manje izložen, koliko atmosferilijama toliko i nasilnom ponašanju, buci, hladnoći, nastoji osigurati dobru komunikaciju, na vrijeme javljati moguće promjene koje bi kod zaposlenika izazvale stres i neizvjesnost te osigurati podršku. Sve to, naravno, piše u članku Zakona, no rijetko se viđa u stvarnom životu.

„Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje”, kaže Zakon o radu.

A kad je riječ o sistematskim pregledima, Zakon propisuje da je “poslodavac obvezan osigurati radniku zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom. Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na radu kojima je izložen radnik, poslodavac je obvezan radniku, jednom u pet godina, na njegov zahtjev osigurati zdravstveni pregled”, kaže ovaj članak zakona. Uz činjenicu, naravno, da ste potpisali kolektivni ugovor i da se za tu stavku pobrinuo sindikat. U svakom drugom slučaju je dobrovoljan, a ne obavezan.

Poslodavac vam je obavezan izabranom specijalistu medicine rada osigurati i pristup na vaše radno mjesto i obvezan je surađivati s njime obavještavajući ih o činjenicama vezanima za rad, radno mjesto ili okoliš za koje znaju da mogu utjecati na zdravlje zaposlenika. Jer postoji i ‘profesionalna bolest‘, što jest u zakonu dosta širok pojam, no u današnja vremena možete slobodno provjeriti podatke koliko ljudi uzima određene lijekove i koliko ljudi odlazi na određene terapije i bit će vam jasno da je ama baš svaka dijagnoza postavljena s više od 50 posto zbog posla kojim se netko bavi. Današnji sjedilački način života, intenzivna dostupnost i komunikacija, osobito gotovo neprekidno gledanje u ekrane svake vrste zatrpao je i ordinacije psihologa kao i fizioterapeuta, no to je već druga priča koju bi mogla spriječiti jedna jednostavna stvar – obvezan godišnji sistematski pregled.

Da živimo u zemlji u kojoj je poslodavce malo više briga za svoje zaposlenike, ispunjavali bi još jedan članak ovog Zakona, a to je onaj o medicini rada i daljnjim postupcima u korist zdravstvenog stanja radnika.

“Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika. Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, piše u č15. Zakona. No nigdje ne piše, a to se nažalost ne samo iščitava između redaka nego i vidi u stvarnosti, kako poslodavci gledaju na vrstu posla kojim se njihovi zaposlenici bave, pa ispada da rijetko koji obavljaju ‘opasne poslove‘.

Različita su i tumačenja ovog Zakona, zbog čega nažalost neki zaposlenici nikad u svom radnom vijeku nisu doživjeli sistematski pregled osim ako si ga nisu platili sami, dok zaposlenici neke firme koji su potpisali kolektivni ugovor, ta su prava već ugovorili s poslodavcem i odabranim sindikatom. I naravno, uvijek postoji ona kvaka u svim ostalim ugovorima o radu, gdje se poslodavac lako može ‘izvući‘ od omogućavanja sistematskih pregleda za svoje zaposlenike, što se nažalost vrlo često i događa.

Ako se sistematski pregledi osiguraju za sve radnike, onda su neoporezivi, a ako se omoguće samo nekima, oporezivi su i tretiraju se kao plaća u naravi. Samo ovaj podatak trebao bi biti dovoljan da se svaki poslodavac konačno odvaži ispuniti zakonsku obvezu i osigurati svim svojim zaposlenicima redovite sistematske preglede, piše Dubrovački vjesnik.

Objava Pravo i obveza ili…? Sistematski pregledi postali su nužnost: spašavaju živote i smanjuju liste čekanja pojavila se prvi puta na Klik Medija.

UKIDAJU OLAKŠICE Velika promjena od 1. siječnja, mladima će bruto plaće pasti za 300 eura! Poslodavci u šoku: ‘Svi će otići iz Hrvatske!‘

Klik Ploče — Fri, 18 Oct 2024 09:54:17 +0000

Od prvog dana iduće godine poslodavci više neće imati povlasticu oslobađanja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje prilikom zapošljavanja osoba mlađih od 30 godina. Ta je mjera bila uvedena 2015. godine kada je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 42,5 posto. Budući da je sada nezaposlenost mladih bitno manja, a zbog oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo lani su proračunski prihodi bili manji za 385 milijuna eura, Vlada je ovu pogodnost odlučila ukinuti, no mjera će se provesti do kraja za one koji je već konzumiraju, piše Jutarnji.

U Vladi kažu da će time pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava i tvrde da ukidanje mjere neće imati utjecaja na iznos neto plaće, ali će se povećati trošak poslodavca, i to u prosjeku za oko 300 eura mjesečno.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je u srijedu kako je, s obzirom na rekordno nisku nezaposlenost, pa tako i mladih, Vlada procijenila kako je sazrelo vrijeme da se poslodavcima ukine ta olakšica, tim prije što ostaje na snazi umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade, pa oni do 25 godina imaju pravo na 100-postotni povrat poreza, a oni od 26. do 30. godine na 50 posto.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ovu odluku nije dobro primila i ističu da nisu nestali razlozi za zadržavanje mjere poticanja zapošljavanja mladih radnika.

– Upravo suprotno, porezne olakšice omogućavaju poslodavcima konkurentnost u plaćama za mlade i zadržavanje mladih na našem tržištu rada, stoga je zadržavanje mladih zaposlenika poluga za ubrzanje razvoja cijelog tržišta i rasta standarda u društvu – poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Ukidanje oslobađanja od obveze doprinosa za mladog zaposlenika uz jednaki ukupni trošak rada kao posljedicu bi, navode u HUP-u, imalo pad bruto (1) plaće s 2000 na 1717 eura.

U HUP-u iznose niz argumenata zbog kojih bi trebalo zadržati ovu olakšicu.

Njome se, kažu, poslodavcima olakšava da budu konkurentniji u zadržavanju mladih na domaćem tržištu. Ističu da je uvjet za korištenje ove olakšice sklapanje ugovora na neodređeno radno vrijeme, što mladima jamči veću sigurnost i kreditnu sposobnost.

Napominju da su poslodavci već maksimalno podigli plaće i primanja svojim zaposlenicima i osigurali niz benefita kako bi zadržali radnike. Kažu da su negativne posljedice ukidanja ove mjere niža konkurentnost plaća za mlade, veća vjerojatnost za napuštanje Hrvatske, rad u inozemstvu (EU) i eventualno trajno preseljenje, čime produbljujemo demografsku krizu, ali i gubimo prihode ne samo po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje, nego i ostale porezne prihode po osnovi rada (porez na dohodak i doprinosi za mirovinsko osiguranje) i osnovi potrošnje (PDV).

– Postavlja se pitanje logike ukidanja olakšica za mlade koji su u Hrvatskoj, koji izlaze iz našeg obrazovnog sustava i ulaze na tržište rada, a davanja olakšica onima koji su otišli, a koje želimo vratiti. Nije li logično dati snažnije poticaje mladima koji su tu i koje želimo zadržati – pitaju u HUP-u.

Naglašavaju kako se povećava udio mladih zaposlenika u granama “nove” ekonomije, drugim djelatnostima koji stvaraju iznadprosječno visoku dodanu vrijednost (ICT, medicina) ili, pak, rade u kritičnim infrastrukturnim djelatnostima (logistika, graditeljstvo, promet, turizam i ugostiteljstvo, općenito strukovna zanimanja), pa je zadržavanje takvih zaposlenika važna poluga za ubrzanje razvoja cijelog tržišta i rasta standarda u društvu.

Navode i primjere drugih zemalja. Tako nizozemski poslodavci mogu isplatiti do 30 posto bruto plaće radnika, koji dođe raditi u Nizozemsku, kao neoporezivi dodatak. U Austriji subvencije za zapošljavanje mladih dosežu i do 50 posto bruto plaće u prvih 12 mjeseci zaposlenja, a iako se poslije smanjuju na oko 25 posto kroz druge oblike subvencija i olakšica za zadržavanje mladih u dugoročnom zaposlenju, ovisno o specifičnim okolnostima i regionalnim programima postoji prostor za izdašnije poticaje.

– Poljska, koja ima najbolje rezultate povratka emigrirane populacije na matično tržište rada, mladima do 26 godina osigurava olakšicu na porez na dohodak do 18.000 eura godišnje, što direktno povećava njihov neto prihod. Poljska također poslodavcima sufinancira do 50 posto troška zapošljavanja mladih u prvoj godini zaposlenja. U nekim slučajevima subvencija može biti i veća ako je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama ili osobama s invaliditetom – kažu u HUP-u.

Navode i primjer Italije koja daje mogućnost oslobađanja plaćanja doprinosa za mlade i do 50 posto tijekom prve tri godine nakon zapošljavanja, a na jugu Italije oslobađa se i do 100 posto izdvajanja za doprinose. Poslodavci koji zaposle mlade osobe koje nisu zaposlene, ne školuju se niti sudjeluju u obuci mogu dobiti subvenciju koja pokriva do 60 posto bruto plaće mladog radnika tijekom prve dvije godine zaposlenja, piše Jutarnji.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber uz sve još ističe da u Hrvatskoj kontinuirano rastu životni troškovi, i to brže od primanja, da mladi zbog toga teško stječu financijsku neovisnost, kasnije se osamostaljuju i lakše se odlučuju na odlazak iz Hrvatske.

– Riječ je o visokokvalificiranoj radnoj snazi u čije je obrazovanje Hrvatska uložila značajna sredstva i koja je ključna za napredovanje, a time i ubrzanje rasta, s obzirom na vještine i znanja koja posjeduju.

Prof. Damir Bakić iz Možemo! kaže da je olakšica za poslodavce u vremenu kada je uvedena bila dobar potez, ali su se sada stvari stubokom promijenile i nema stvarnog razloga da se nastavi s mjerom oslobađanja poslodavaca od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Korektno je, kaže, da će se ona provesti do kraja za one zaposlenike za koje se već primjenjuje.

– Premda smatram da je ovaj potez dobar, trebala mu je prethoditi istinska reforma zdravstvenog sustava, prvenstveno bolničkog sustava – istaknuo je Bakić.

Petra Mandić iz Mosta podsjeća da je gotovo svaka četvrta nezaposlena osoba u Hrvatskoj mlađa od 30 godina, da je nezaposlenost mladih tri puta veća od opće nezaposlenosti, da nešto više od petine mladih ljudi ne radi te da se ne mogu osamostaliti niti si priuštiti nekretninu.

– Stručnjaci koje smo u sklopu rada demografskog savjeta Mosta konzultirali ujedno upozoravaju da se mladi koji ne mogu dulje vrijeme pronaći posao nazivaju ‘izgubljenim generacijama‘, a istraživanja potvrđuju goleme dugoročne društveno-ekonomske gubitke za cijelu zemlju. Osim toga, mladi ljudi koji ne mogu pronaći dobro radno mjesto u svojoj zemlji potražit će ga u inozemstvu – naglasila je Petra Mandić i zaključila da Plenković ovom mjerom ne popravlja demografsku sliku Hrvatske, nego čini suprotno.

Objava UKIDAJU OLAKŠICE Velika promjena od 1. siječnja, mladima će bruto plaće pasti za 300 eura! Poslodavci u šoku: ‘Svi će otići iz Hrvatske!‘ pojavila se prvi puta na Klik Medija.