Prema posljednim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave objavljenima u rujnu, u registru birača na dan 30. lipnja 2023. imali smo 3,645.340 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i s hrvatskim državljanstvom.

Odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama od 1. listopada 2023. zbog nesrazmjera birača po izbornim jedinicama, daleko većeg od dopuštenih više ili manje od 5 posto, kao i donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama odnosno njihovo prekrajanje neće u stvarnosti dovesti do jednake težine svakog biračkog glasa sve dok je u registru birača nerealno visoki broj birača – stanovnika Hrvatske koji to nisu.

Unatoč tome što prema popisu stanovništva iz 2021. imamo 3,871.833 stanovnika i među njima 666.876 maloljetnika te 29.515 stranaca koji ne mogu biti birači, posljednji podaci Ministarstva uprave pokazuju da imamo 3,645.340 registriranih birača u Hrvatskoj ili 469.898 više od punoljetnih stanovnika.

Usto nedavna procjena Državnog zavoda za statistiku da je Hrvatska lani sredinom godine imala 23.340 stanovnika manje od popisa iz 2021. osobito kada se uzme u obzir da je među iseljenih više od 46 tisuća građana 2022. bilo čak preko 70 posto hrvatskih državljana, a među doseljenih skoro 58 tisuća osoba 82 posto stranaca jasno je da stvarni broj birača u Hrvatskoj danas može biti samo veći od 470 tisuća, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

Objava U Hrvatskoj sve pada: I broj stanovnika i broj rođene djece i broj sklopljenih brakova pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Hrvatska je tako u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom da je broj odseljenih osoba 46 287.

Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita te strane državljane kojima je izdana dozvola za boravak i rad.

Iz ratom pogođene Ukrajine lani je stiglo 11 121 osoba, što je 15 puta više u odnosu na samo godinu ranije.

Iz država bivše Jugoslavije doselile su se 14 952 osobe, najviše iz Bosne i Hercegovine, njih 6 949.

Iz Azije doselilo gotovo 12 tisuća stanovnika, 2, 7 puta više nego 2021. 

Značajan porast bilježi broj stanovnika iz azijskih i afričkih zemalja. U prošloj godini, s najvećeg svjetskog kontinenta doselilo se 11 874 stanovnika, što je 2,7 puta više u odnosu na 2021. godinu. S afričkog se kontinenta doselilo 675 osoba ili 3,8 puta više nego u pretprošloj godini.

Najviše novopridošlih stanovnika od prošle godine živi u Gradu Zagrebu (23,5 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,8 posto).

Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14 184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija gdje se odselilo 4 899 državljana.

I kad su odlasci u pitanju, na prva dva mjesta su Grad Zagreb (19,5 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (8,6 posto), nakon kojih slijede Zagrebačka županija (7,4 posto) i Primorsko-goranska županija (7 posto).

Malo manje od polovice odseljenih osoba u inozemstvo bilo je u dobi od 20 do 39 godina (44,1 posto).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (67 posto), kao i u ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo (61,9 posto).

Unutar granica Hrvatske lani su mjesto stanovanja promijenile su 72 243 osobe, također najveći broj njih u dobi od 20 do 39 godina (44,9 posto).

Od tri vrste unutarnjih migracija, najviše se bilježi preseljenje iz jedne županije u drugu (41,3 posto), dok se između gradova ili općina iste županije selilo se 37,9 posto osoba. Najmanji njih 20,8 posto promijenilo je naselje istoga grada ili općine.

Grad Zagreb u prošloj je godini imao najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, u izračun kojeg ulazi razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, a koji je iznosio 3 980 osoba. Na drugom i trećem su mjestu prema spomenutom kriteriju Zagrebačka županija (3 482 osobe) i Istarska županija (3 196 osoba).

Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1 205 osoba), Osječko-baranjska županija (-1 060 osoba) i Brodsko-posavska županija (-1 051 osoba).

(Hina)

Objava U Hrvatsku se prošle godine više osoba doselilo, nego iz nje odselilo pojavila se prvi puta na Klik Medija.