Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje HEP. Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.

Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.

Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. Europska unija je 2018. predložila okončanje pomicanja sata, no do danas dogovor nije postignut.

Objava VIŠE SVJETLA, MANJE SNA Noćas ne zaboravite pomaknuti kazaljke pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku 2026. godine, kada će se ponovno prijeći na ljetno računanje vremena.

Pomicanje sata provodi se u skladu s odlukom Europske unije koja će vrijediti sve dok se sve države članice ne suglase da je treba ukinuti.

Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u ožujku 2026. godine, kada će se ponovno prijeći na ljetno računanje vremena.

Objava SPAVAT ĆEMO SAT DULJE Večeras vraćamo kazaljke na satu unatrag, počinje zimsko računanje vremena pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Podsjećamo i da će se ljetnim računanjem vremena električna energija obračunavati po drugačijoj tarifi – ona jeftinija počinje u 22 sata i traje do 8 ujutro, kad nastupa ona skuplja.

Sedam je godina porošlo od europske inicijative da se prestane s ljetnim i zimskim računanjem vremena, no nikad nije zaživjela, bar ne kod nas, jer se zemlje članice nisu mogle dogovoriti koje vrijeme žele zadržati. hrvatska je željela zadržati ljetno računanje vremena, no ostajemo pri starome – do 26. listopada kad se sat vraća unatrag i prelazimo na zimsko računanje vremena.

Danas nam je inače sunce izašlo u 5:34, a zalazi u 18:10 sati.

Objava LJETNO RAČUNANJE VREMENA Ne zaboravite noćas pomaknuti kazaljke na satu, spavamo sat vremena kraće! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju. U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo dva puta, kako nalaže dugogodišnja praksa:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna, ali će večeri biti duže.

Prelazak na zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.

Zašto se satovi još uvijek mijenjaju?

Promjena sata proizašla je iz želje da se što bolje iskoristi dnevno svjetlo, posebice u ljetnim mjesecima. Namjera je bila smanjiti potrošnju energije, ali suvremena istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne. Unatoč tome, satovi se još uvijek pomiču u većini zemalja Europske unije.

Europska unija predložila je ukidanje sezonskog pomicanja sata 2018. godine, no članice se nisu uspjele dogovoriti o jedinstvenom vremenu. Kao rezultat toga, nastavit ćemo mijenjati satove barem do 2026. godine.

Mijenjaju li sve zemlje satove? Ne. Iako više od 70 zemalja diljem svijeta još uvijek mijenja satove, nekoliko je zemalja već ukinulo tu praksu. To uključuje Rusiju, Tursku i Bjelorusiju koje su se odlučile za trajno ljetno računanje vremena te Island, koji zbog svog položaja ne treba pomicati satove. U Europskoj uniji većina zemalja još uvijek prati sezonsku promjenu sata, pa tako i Hrvatska, piše Dalmacija Danas.

Kako promjena sata utječe na naše tijelo?

Promjena sata može utjecati na vaše zdravlje i dobrobit remeteći vaš prirodni biološki ritam. Stručnjaci upozoravaju da može uzrokovati umor, smanjenu koncentraciju i poremećaje sna. Da biste promjenu lakše podnijeli, pokušajte:

• Prilagoditi svoj ritam spavanja nekoliko dana prije.
• Izbjegavati kofein i teške obroke prije spavanja.
• Iskoristite prirodno dnevno svjetlo kako biste bolje prilagodili svoj tjelesni sat.
• Iako ga mnogi žele ukinuti, satovi će se u Europskoj uniji do daljnjega pomicati dva puta godišnje. Dok se zemlje članice ne dogovore, ostajemo pri dosadašnjem aranžmanu.

Objava Evo kada ove godine pomičemo satove pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ovaj zahtjev proizlazi iz negativnih učinaka koje pomicanje sata ima na kvalitetu sna i zdravlje općenito, a ta je rasprava također zaživjela u drugim europskim zemljama.

Dakle, prema autorima rada objavljenog u časopisu Journal of Sleep Research trebalo bi kroz cijelu godinu koristiti zimsko računanje vremena, koje će stupiti na snagu sljedećeg vikenda i ostati aktivno do proljeća.

Znanstvenici to objašnjavaju na način da je prisutnost sunčeve svjetlosti ujutro ključna za zdravlje, dok ljetno računanje vremena tijekom ljeta prisiljava ljude da se probude dok je još mrak.

‘Računanje ljetnog vremena tijekom zime ima negativne učinke na zdravlje ljudi’, navodi se u istraživanju i dodaje: ‘Pomicanje sata na proljeće najnegativnije utječe na cirkadijalni ritam. Konkretnije, na fizičke, psihičke i promjene ponašanja koje doživljavamo kroz 24 sata’, piše Mirror.

Ipak, treba napomenuti da se ovo istraživanje odnosi na Veliku Britaniju, koja nema toliko sunčanih sati kao Hrvatska ili druge zemlje Mediterana, zbog čega se naglašava potreba da svaka zemlja donese vlastitu odluku i bude uz nju. Bitno je, naglašavaju znanstvenici, da se prestane pomicati sat dvaput godišnje, prenosi N1.

Objava STRUČNJACI UPOZORAVAJU: Pomicanje sata ima negativne učinke na zdravlje ljudi pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dakle, Hrvatska je jedna od njih koje to čine. I činit će najmanje do 2026. jer tako piše u Narodnim novinama, po uredbi Vlade RH iz 27. siječnja 2022.

Stručnjak za ova pitanja, Damir Hržina, dipl. ing., stručni suradnik Zvjezdarnice Zagreb, pojasnio je zašto se to radi.

“Moje osobno mišljenje je da nema potrebe mijenjati sat i da se trebamo voditi prema prirodnom vremenu”, rekao je Hržina za N1 pa detaljnije objasnio kako je sve počelo:

“Naše satove danas ravnamo prema pojasnom vremenu, a koje je temeljeno na tzv. srednjem sunčevu vremenu na središnjem meridijanu pojedinog vremenskog pojasa, te prema njemu organiziramo aktivnosti u našoj zajednici. Zbog problema koji bi nastali zbog poštivanja fiksne širine pojaseva, kompromisno se na teritorijima pojedinih država uvodi jedan vremenski pojas, osim u slučajevima kod pojedinih većih država koje su na svojem teritoriju uvele dva ili više vremenska pojasa.

Zbog toga što na umjerenim geografskim širinama u ljetnim mjesecima Sunce osjetno ranije izlazi nego zimi javile su se ideje za promjenom računanja vremena za jedan sat kako bi se “uhvatilo” što više od dnevnog svjetla tijekom proljeća, ljeta i prvog dijela jeseni, a prva implementacija pomicanja vremena na razini države zbila se 1916. Od tada pa do danas brojne su države uvodile ovaj sustav, da bi ga veliki broj među njima u međuvremenu odbacila, zadržavajući ili pojasno ili ljetno računanje vremena. Po meni, ali i govoreći astronomski, bilo bi bolje da ne pomičemo sat, nego da, ako postoji potreba, u pojedinim gospodarskim granama pomaknemo radno vrijeme.”

Pojasnio je i da do kraćeg ili duljeg dana, a samim time i promjene vremena u nekim državama, dolazi na sjevernoj i južnoj polutci dok na Ekvatoru nema potrebe za time obzirom da uvijek u praktički isto vrijeme sunce izlazi i zalazi.

“Postoje i primjeri kao Španjolska, koja se vodi po srednjoeuropskom vremenu i tamo je sad sati kao u Hrvatskoj. A Portugal i Velika Britanija, koje su u istoj zoni jedan sat su iza nas, vode se svjetskim vremenom. Znači, sve je od države do države pa mislim da je to i političko pitanje. Uostalom, zato Vlada donosi uredbu o tome i objavljuje je u Narodnim novinama”, pojasnio nam je Hržina.

Europska unija pokušala je to promijeniti i prepustiti državama članicama da izaberu hoće li konstantno imati zimsko ili ljetno računanje vremena, no od toga se odustalo. Potpomogla je i pandemija koronavirusa, zbog čega se to postavilo u drugi plan.

“Teško je reći kada će doći do neke konačne odluke jer će ona nakon eventualnih dogovora vjerojatno ostati na svakoj od država da odluči za sebe”, zaključio je Hržina.

Objava IMA LI POMICANJE SATA SMISLA? “Nema, bolje da se mijenja radno vrijeme nego sat” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Digitalni uređaji poput mobitela, satova i računala u pravilu se sami ‘prebace’ na novo vrijeme, a uz zimsko računanje vremena promijenit će se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje koja će biti jeftinija od 21 sat do 7 ujutro, a prema višoj tarifi obračunavat će se od 7 do 21 sati.

Unatoč dugogodišnjim polemikama oko uvođenja jedinstvenog vremena, na razini Europske unije još nije odlučeno o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena.

Objava DANI JOŠ KRAĆI Počinje zimsko računanje vremena, noćas sat više sna pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Vlada RH je donijela Uredbu o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: ‘Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 2 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 h 00 min i 00 s računa kao 3 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 3 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 h 00 min i 00 s računa kao 2 h 00 min i 00 s.’

Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.

Zbog čega je pomicanje sata sporno?

Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje.

Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu, piše N1.

Zašto mičemo kazaljke?

Vlada na ovaj način pokušava uštedjeti energente. Prvi put je ova praksa zaživjela tijekom Prvog svjetskog rata, ali od nje se relativno brzo odustalo. Ipak, nije sve tako ružičasto. Iako štedimo struju, više vozimo i na taj način trošimo više goriva.

Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam, ali i da benefiti koji se često spominju nisu tako veliki.

Objava LJETNO RAČUNANJE Noćas se pomiče sat, znanstvenici upozoravaju da to nije prirodno za organizam pojavila se prvi puta na Klik Medija.