Ukupno će, po ovom javnom pozivu, za 379 poljoprivrednika s područja čitave županije, kroz više mjera biti dodijeljeno 143.412,00 eura potpora. U odnosu na prošlu godinu broj broj prijava povećan je za čak 20 posto.

”Veseli nas sve veći broj prijava i to smatramo dobrim razlogom da u budućnosti povećamo fond za ovu svrhu jer puno je toga što se ovim pozivom može sufinancirati, od ekološke proizvodnje, promidžbe, istraživačkih projekata u poljoprivredi do kupnje opreme i mehanizacije”, istaknuo je župan Pezo.

O programu je izvijestila pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ivana Radić, koja je najavila kako će javni poziv biti raspisan i iduće godine, sredinom ožujka.

”Idemo s istih 13 mjera, ove godine najviše prijavitelja je bilo za mehanizaciju, a posebno nas veseli da je sve više zainteresiranih za ekološku proizvodnju”, kazala je pročelnica Radić.

Objava 143 tisuće eura za poljoprivrednike Dubrovačko-neretvanske županije pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Nemojmo od socijalne mjere za potrošače, stvoriti proizvođače socijalne slučajeve“, poručuje ispred Udruge proizvođača agruma i povrća “Neretvanska mladež”, predsjednik Željko Bjeliš.

Kaže, prilikom donošenja zamrznutih cijena, svakako je potrebno izraditi kalkulacije, kako nitko u lancu od proizvođača do police, ne bi imao negativne posljedice na poslovanje. Primjerice, ako se planira zamrznuti cijena cvjetače i salate, mora se pogledati u kakvom je položaju sam proizvođač, a ne odrediti cijenu koju on neće moći podnijeti.

Trgovci ne smanjuju maržu nego nabavnu cijenu od proizvođača

Podsjeća da smo u prvom valu mjere, imali zamrznutu cijenu jabuke sorta Gala pa kada je cijena jabuka na tržištu bila veća, ove sorte u trgovinama nije bilo. Dakle, kupci je nisu mogli ni kupiti. Isto tako, imali smo zamrznutu cijenu limuna u rinfuzi, ali ne i pakiranog. Istovremeno, u trgovinama je bio dostupan pakirani, a onoga u rinfuzi tek kada mu je nabavna cijena bila mala.

“Ako želimo potrošačima omogućiti poljoprivredni proizvod po prihvatljivoj cijeni, onda je potrebno trgovcima dati slobodu izbora koju sortu jabuke prodaju po zamrznutoj cijeni, ali isto tako dati obvezu da je takav proizvod uvijek dostupan na polici i po tržnim standardima“, napominje Bjeliš, prenosi Agroklub.com

Svako dosadašnje ograničavanje cijena prehrambenih proizvoda imalo je najveći negativan utjecaj na primarne proizvođače jer je utjecalo na pad otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda, reagira i Petar Pranjić ispred Odbora za ratarstvo Hrvatske plljoprivredne komore.

U isto vrijeme nijedna sirovina koju taj proizvođač koristi nije ograničena cijenom. “Dapače cijene gnojiva, sjemena, goriva, zaštitnih sredstava i ostalog kontinuirano rastu“, naglašava.

Dodaje i da trgovci u pravilu ne smanjuju svoju maržu nego nabavnu cijenu od proizvođača te će novim prijedlogom Ministarstva gospodarstva, ponovno sav teret pasti na pleća primarnih proizvođača, a da s druge strane država nije napravila nikakve kompenzacijske mjere.

I ratari traže smanjenje PDV-a

Često puta, podsjeća, tražili su da se odredi zaštitna cijena pšenice i drugih žitarica, međutim uvijek je odgovor bio “država se ne smije uplitati u tržište.”

“Ako država može odrediti maksimalnu cijenu za pojedine proizvode bez da se upliće u tržište, onda može odrediti i minimalnu cijenu za pojedine proizvode, a da time ne ugrožava tržište“, podcrtava dodajući da će tako ujedno spriječiti propast strateški važne grane ekonomije, a to je poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane.

Od kile pšenice za 0,20 do kile brašna za 0,80 eura zanimljiv je put – tko tu najviše jami?

U suprotnom, upozorava, za godinu dana imat ćemo još veće urušavanje sustava, propast domaće proizvodnje i procvat uvoza, a sve na štetu onih koje ovom mjerom želimo zaštiti – potrošača.

Stoga ovaj Odbor HPK predlaže sljedeće:

• Ograničenje cijena osnovnih mineralnih gnojiva, sjemena, zaštitnih sredstava i plavog dizela
• Određivanje zaštitne cijene, odnosno minimalne cijene, za sve vrste žitarica i dio uljarica (soja, suncokret, uljana repica) koja ne smije biti manja od prosječne proizvođačke cijene
• Smanjenje stope PDV-a sa 25% na 5% za sve vrste pšenice i ječma
• Ograničiti maržu trgovačkim lancima.

Objava ŽELJKO BJELIŠ: “Nemojmo od socijalne mjere za potrošače, stvoriti proizvođače socijalne slučajeve!” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dolina Neretve najveće je područje u Hrvatskoj na kojem se ovih dana beru i na tržište otpremaju kupusnjače. Riječ je o različitim sortama glavatog kupusa, kelja i cvjetače, uzgojenih na dvjestotinjak hektara.

Objava KRALJICA ZIMSKIH OBROKA U dolini Neretve u tijeku je berba kupusnjača pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U listopadu 2023. godine, EPPO u Zagrebu pokrenuo je istragu  u vezi s dodjelom bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu u sklopu natječaja „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ ukupne vrijednosti 2.5 milijuna eura. Natječaj je bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) po stopi od 85% te Državnog proračuna Republike Hrvatske po stopi od 15%.  Smatra se da je jedna od okrivljenih osoba, u razdoblju od veljače 2015. do listopada 2023., bila u dogovoru s preostale tri osobe, s ciljem da prijevarom dođe do bespovratnih sredstava Europske Unije za poljoprivredu.

U tijeku istrage otkriveno da je ta ista okrivljena osoba počinila još jednu subvencijsku prijevaru, i to podnošenjem lažne prijave za izravna plaćanja kroz Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR-a, u ime drugog trgovačkog društva.

Obzirom da je posjed poljoprivrednog zemljišta bio je jedan od glavnih kriterija prihvatljivosti prijave, postoji sumnja da je, prije podnošenja prijave okrivljena osoba  stvorila  privid da ispunjava konkretan kriterij prihvatljivosti na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu. Nakon toga, u razdoblju između svibnja 2019. i srpnja 2021. godine, ta je okrivljena osoba podnijela Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje, koji su sadržavali neistinite podatke.

Agencija je na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885,91 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do još jedne isplate u iznosu od 6.839,33 eura. Zbog toga je EPFRR pretrpio gubitak od 58.885,91 eura.

U daljnjem tijeku istrage provest će se potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti navodnih kaznenih djela.

EPPO je neovisni ured javnog tužitelja Europske unije. Odgovoran je za istragu, kazneni progon i podizanje optužnice za kaznena djela protiv financijskih interesa Unije.

Objava EPPO proširuje istragu o subvencijskoj prijevari i pranju novca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Toni Grossi, diplomirani inženjer matematike, poduzetnik i strastveni zaljubljenik u poljoprivredu rodom je iz Opuzena, izabran je za predsjednika Odbora za povrtlarstvo i krumpir, dok će mu u radu pomoći zamjenik Matija Jurinec.

Na poziciji predsjednika Odbora za voćarstvo naći će se Željko Bjeliš, a njegov zamjenik će biti Luka Cvitan.

– Naša misija je pojačati aktivnosti HPK i kroz rad u Odborima identificirati probleme, te davati konstruktivne prijedloge Ministarstvu poljoprivrede.

Želimo poboljšati ova dva ključna sektora proizvodnje te rješavati probleme na temelju prijedloga samih proizvođača”, poručeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Također, ohrabreni su svi ostali proizvođači voća i povrća da se priključe budućem radu Odbora, kazao je Grossi.

Nova dva Odbora već su dogovorila svoje prve redovne sjednice za idući tjedan, na kojima će se raspravljati o konkretnim temama koje obuhvaćaju oba sektora.

Toni Grossi, novi predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir, već je najavio svoje prve korake na toj poziciji.

Kao prioritet navodi sastanak s trgovcima kako bi upozorio na nepoštene trgovačke prakse koje najviše štete domaćim proizvođačima.

Osim toga, ističe kako će insistirati na sastanku s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede te naglasiti potrebu za boljim označavanjem proizvoda. Zalagat će se za povećanje poljoprivredne proizvodnje, proširenje tržišta i liberalniji zakonodavni okvir.

Njegova vizija uključuje smanjivanje birokracije, digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje i osnaživanje edukacije poljoprivrednika.

Grossi, koji se u Zagrebu bavi proizvodnjom lubenica, dinja, tikvica i rajčica, smatra da svaki proizvođač koji ima volje i želje može pronaći prodajni kanal.

– Pozivamo vas da se obratite Odborima s vašim problemima, prijedlozima ili samo komentarima o stanju u sektoru. Tako možete direktno utjecati na buduće odluke i inicijative Odbora, ali i pridonijeti boljoj svijesti o izazovima i mogućnostima s kojima se susreće hrvatska poljoprivreda.” – rekao nam je Toni Grossi.

Doktor Željko Bjeliš, agronom, predsjednik Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež, izabran je kao predsjednik Odbora za voćarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Ovaj predani zastupnik interesa poljoprivrednika već dugo pridonosi radu udruge, a sada će svoju posvećenost i stručnost unijeti u rad Komore.

– Velika mi je čast biti na čelu ovog odbora. Svojim ću djelovanjem pokušati pomoći svim poljoprivrednicima u Hrvatskoj. Nisam se bojao upozoravati na lokalne probleme kroz rad u udruzi u kojoj djelujem, a sada ću kroz ovaj odbor moći pomoći svim poljoprivrednicima, izjavio je Bjeliš, koji se posebno zalaže za razvoj ekološki održive poljoprivrede i inovacija u tehnologijama uzgoja voća. Svojim radom unutar Odbora, nada se da će pridonijeti očuvanju biodiverziteta hrvatske poljoprivrede i omogućiti bolje tržišne uvjete za male i srednje proizvođače. Vjeruje da je ključ uspjeha poljoprivrede u Hrvatskoj u suradnji, inovacijama i stalnom obrazovanju poljoprivrednika, prenosi Dubrovački vjesnik.

Objava Neretvani preuzeli odbore za povrtlarstvo i voćarstvo: “Borit ćemo se protiv nepoštenih trgovački praksi” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Boom je doživjela u korona krizi kada su tržnice bile zatvorene i kada se intenzivirala potražnja za domaćim poljoprivrednim proizvodima. Poljoprivrednici, voćari, pčelari, povrtlari  zajednički putuju od Šibenika, Primoštena, Trogira, Rogoznice, Kaštela, Solina, Sinja, Trilja, Omiša, Splita, Makarske pa do Zagreba, Križevaca i Vrbovca, gdje nude svoje proizvode, zapravo već se dogovore preko facebook grupe tako da se sve radi za poznate kupce i nema rizika.

Nemaju ni konkurencije jer su jedini s ovakvim oblicima direktne prodaje na poznatim gradskim lokacijama. U jesen su često u Slavoniji gdje voze svježe mandarne i citruse iz doline Neretve.

– Sedam godina sam razmišljala kako nama malim poljoprivrednim proizvođačima olakšati plasiranje naših proizvoda u što kraćem roku do kupca. Nakon završenog studija agroekonomike ljubav me je dovela u Metković i bila je to idealna prilika da svu teoriju koju su mi prenijeli moji profesori provedem u djelo. Sedam godina sam slagala kockice, pripremala teren i istraživala tko sve može biti dio moje ekipe. Brzo se okupio tim poljoprivrednika koji se složio s mojom idejom. Svatko od nas radi u grupi ono u čemu je najbolji, a sve je vezano za proizvodnju hrane – otkriva nam Doroteja Nikolić.

– Naš OPG “Batat s Norina & gospođica mandarina” je postao upravo iz potrebe što je tada, prije devet godina naš sin trebao krenuti s dohranom, a nisam pronalazila namirnice na ovom našem području da su što više uzgojene u skladu s prirodom. Počeli smo s malim vrtom u kojem je bilo posađeno svega 700 sadnica batata.

I prije nego smo ga posadili objavila sam našu ideju da proizvedemo batat za naš stol i za još par obitelji koji isto tako razmišljaju kao ja. Uz sve to, naša obitelj je opterećena brojnim alergijama i zabranama blagovanja hrane koju bi mi željeli. Lako je za nas odrasle, ali kada znaš da ti je dijete alergično na pesticide, herbicide i da reagira s teškim alergijskim reakcijama, onda ti to bude dodatni poticaj da proizvedeš nešto što će pomoći drugu djecu, majke i cijele obitelji – ističe Doroteja.

– Tko nije osjetio što sve hrana odnosno alergija može činiti tijelu tome možda ovo ništa ne znači. Divim se ljudima koji mogu pojesti bilo što i nakon toga će se super osjećati, ali moja ekipa nije jedna od tih. I tako, od pet obitelji koje imaju iste ili slične probleme kao mi, porasla je potražnja za našim batatom.

Sada je to već velika zajednica u kojoj smo svi presretni što mi sve što proizvedemo imamo kome dostaviti. Nema propadanja namirnica. Sve što se uzgoji da možda i nije oblikom savršeno (što je zamišljeno među ljudima da treba biti savršenog oblika) kod naših članova ima širom otvorena vrata. Znaju da ne može biti i lijepo, na izgled savršeno bez puževa i ostalih postanara.

Naši proizvodi u grupi većinom su još pod konvencionalnom proizvodnjom s tim da uz učenje i edukaciju poljoprivrednici koriste ekološke pripravke kada god to mogu. Svima je u cilju proizvesti što zdraviji “zalogaj”, objašnjava Doroteja.

– Često me pitaju imamo li mi Putujući konkurenciju. Nemamo. Svaki poljoprivrednik nama je kolega, ne konkurencija. Mi smo pronašli svoj put i okrenuti smo sami sebi i svojim članovima u grupi. Osluškujemo potrebe i želje, što proizvesti i gdje to odvesti, gdje ima potrebe za našim proizvodima.

Nije nam lako jer svaki dio sezone ima svoju specifičnost. Trenutno smo “grlom u jagodama”, sezona je počela i jagoda je bolja nego ikada. U grupi je sada najbrži tempo! Radni dan beračima jagode počinje oko 5:45, bere se do 14:00 sati i u tom periodu odrađujemo logistiku i brzo proizvođač sjeda u svoj kombi i šiba na dostavu. Tako da kada god možemo, sada dok berbe nisu jako velike, sve se dostavlja našim članovima isti dan. Ogroman trud ulažemo zato što nam je to najbitnije – zaključuje Doroteja, prenosi Slobodna Dalmacija.

Objava „PUTUJUĆE LUBENICE I MANDARINE“ Facebook grupa okupila neretvanske poljoprivrednike pojavila se prvi puta na Klik Medija.

A što to bumbar radi pa je toliko koristan? Bumbar progrize cvijet koji nije do kraja otvoren, oplodi ga i puno ranije dođe do oplodnje nego kad čekate da se cvijet kompletno otvori. Tako jedan bumbar tijekom jedne minute posjeti od 20 do 30 cvjetova. Na zadnjim nogama imaju spremnike u kojima nakupljaju pelud. Zahvaljujući termoregulaciji, vremenski uvjeti imaju puno manji utjecaj na aktivnost bumbara, nego što je to slučaj kod drugih kukaca oprašivača. U aktivnosti ih ne ometaju ni vjetar, kiša ili smanjena svjetlost.

Bumbari se lako orijentiraju u prostoru, pamte područje koje su oprašili. Ako izlete iz zaštićenog prostora, vrate se u svoju košnicu. Od svih kukaca oprašivača, bumbari su najmanje agresivni. Do uboda dolazi samo u iznimnim slučajevima u kojima se uistinu osjete ugroženo.

Oni su najkorisniji za ranu proizvodnju rajčica – kažu za Dubrovački vjesnik neretvanski proizvođači koji ne mogu bez ove “uvozne” radne snage.

Bez pčela nema tikvica, lubenica i pipuna iz plastenika, voća u voćnjacima. Za razliku od bumbara, stjenica i grinja, koje se isključivo uvoze poneki naši pčelari proizvode solitarne pčele za oprašivanje. Istina, u malim količinama s tendencijom širenja proizvodnje. Tko zna možda za koju godinu i Hrvatska bude imala svoje pčele oprašivačice.

– Solitarne pčele idealne za oprašivanje voćki koje rano cvatu kada pčela medarica još ne leti. Korisne su i za voćke koje kasnije cvatu ako se za vrijeme cvatnje vrijeme pogorša i temperature spuste ispod 12°C jer medonosna pčela na tim temperaturama gotovo da i nije aktivna. Solitarnim pčelama to ne smeta jer su aktivne od 6°C.

Od voćnih vrsta najviše se koriste za kruške, trešnje, višnje, šljive, jabuke, breskve, aroniju i bademe, međutim kod nas još nisu dovoljno prepoznate od strane voćara. U odnosu na medonosnu, solitarna je pčela otpornija na bolesti te je puno efikasnija u oprašivanju. Primjerice, za oprašivanje 1 hektara komercijalnog nasada jabuke potrebno je 500 ženki solitarne pčele ili pak 3 košnice medonosnih pčela s ukupno 60.000 radilica.Domaća i strana iskustva govore da su urod i krupnoća plodova bar za 30% veći nego u voćnjaku gdje solitarne pčele nisu nastanjene. Za krušku posebno – urod je, nerijetko i duplo veći, ističe Josip Pupčević uzgajivač solitarnih pčela iz Moslavine.

Sve više naših voćara traži solitarne pčele oprašivačice. U Dalmaciji one odrađuju veliki posao na plantažama trešanja i badema. I ono što je zanimljivo, ne proizvode med i nije potrebno nikakvo pčelarsko predznanje da bi ih se uzgajalo. Dovoljno je malo dobre volje i mala nastamba od trstike pa da solitarne pčele započnu svoje neobične aktivnosti u voćnjacima.

Objava DOLETILI IZ MOSLAVINE Pčele i bubmari besplatna radna snaga na neretvanskim poljima pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Titula “najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik” pripalo je brojnim mladim poljoprivrednicima iz čitave Hrvatske, a među njima je i Mirko Knežić iz doline Neretve, koji se bavi plasteničkim uzgojem povrća, lubenica i mandarina (sudjelovao je u izboru 2022 godine)  o čemu je pričao u intervju za Dubrovački vjesnik.

Sada se pruža nova prilika za natjecanje svim mladim poljoprivrednicima uz uvjet da nisu stariji od 40 godina. Natječaj za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/poljoprivrednice, organiziraju Ministarstvo poljoprivrede RH, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku iz redova Europske pučke stranke (EPP) Sunčana Glavak i Jutarnji list.

Pravo sudjelovanja u nagradnom natječaju imaju mladi poljoprivrednici/ce, državljani Republike Hrvatske, koji su nositelji OPG-a i imaju do 40 godina života. Na nagradni natječaj poljoprivrednici/ce mogu se prijaviti sa svojim projektima koji su tijekom 2022. i 2023. godine završeni ili u provedbi. Cilj je natječaja promicati pozitivnu sliku mladih poljoprivrednika te identificirati djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost, a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor opstao.

Za pobjednike, kao i sve sudionike, osigurane su vrijedne nagrade. Prvoplasirani najbolji mladi poljoprivrednik/ca bit će nagrađen s 3500 eura, drugoplasirani s 2000 eura, dok će trećeplasirani primiti nagradu od 1000 eura. Dobitnika/cu nagrade i dvadeset najboljih poljoprivrednika/ca posjetiti će Europski parlament u Bruxellesu.

Link na online prijavu je na ovoj POVEZNICI

Pravila natječaja su na POVEZNICI

Objava JOŠ DANAS! Prijavi se i postani najbolji mladi poljoprivrednik, osvoji novčanu nagradu, putuj u Bruxelles pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dogodilo se to početkom mjeseca listopada pa ovdašnji poljoprivrednici koji su za državnu administraciju prestali postojati više legalno ne mogu prodavati svoje mandarine, ne mogu osigurati nasade od elementarnih nepogoda, ne mogu kupovati plavi dizel, a postoji i bojazan da će morati vratiti poticaje koje su do sada primali, piše Dubrovački vjesnik.

Poljoprivrednici i stočari više su se puta obraćali nadležnim državnim institucijama poglavito Ministarstva poljoprivrede čekaju rješenje odnosno pravorijek vezano uz brisanje pojedinih poljoprivrednih parcela iz ARKOD-a. Neki su se čak najavili i tužbe Ustavnom sudu od kojega očekuju poništenje sporne odredbe Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta koja kaže:

“Poljoprivrednik koji ima upisano zemljište u ARKOD bez dokaza o vlasništvu ili posjedu dužan je do 31. prosinca 2022. godine dostaviti dokaze iz stavka 2. ovoga članka ili dokaz da je pokrenuo postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, u protivnom će isto biti brisano iz ARKOD sustava”.

A u Dalmaciji samo rijetke poljoprivredne površine imaju riješen imovinsko-pravni status. Problem je nesređeno zemljišno knjižno stanje sa privatnim vlasnicima (sporovi oko nasljedstva traju desetljećima) ali i državom čije parcele čekaju natječaje o legalnom višegodišnjem zakupu.

– Ovo je katastrofa. Pa nisu ljudi krivi što nemaju ugovore o zakupu. Zna se tko provodi natječaje – ističe Neven Mataga poljoprivrednik iz Opuzena za Dubrovački vjesnik.

Berbe mandarina ove jeseni je jako loša. Niske su otkupne cijena, roba propada, puno je sitne mandarine koje se ne može prodati pa onda na sve te jade došlo je brisanje iz Arkoda.

Prema neslužbenim podacima trećina plantaža mandarina će biti izbrisana iz Arkod sustava jer nema valjane dokaze o vlasništvu. Riječ je o područjima donje Neretve gdje je skoncentrirana glavnina nasada mandarina.

– Nema poticaja, ne možemo osigurati nasada a ni prodavati mandarinu jer nema sljedljivosti proizvodnje. Nema parcele na kojoj je mandarina proizvedena jer je izbrisana – govori Mataga.

Pa kome nešto takvo može pasti na pamet. Arkod je samo evidencija uotrebe zemljišta. Vidi se da se zemljište obrađuje i berba teče. To nema veze sa vlasništvom-rezolutan je Mataga. ARKOD je stečevina EU stečevina. Europskoj uniji je važno samo da se zemlja obrađuje i oni daju parcele za obrađene parcele.

– Preko satelita su vidljive sve poljoprivredne površine i može se znat je li u pitanju trajni nasad ili oranica bez obzira na vlasništvo -kaže nam Neven Mataga poljoprivrednik iz Opuzena i dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, koji naglašava da za EU nije bitno vlasništvo već samo da se zemlja obrađuje.

U Europi se ne može dogoditi da se obrađeno zemljište izbriše iz evidencije ali eto kod nas može sve-ogorčen je Mataga.

Dolina Neretve je specifično područje gdje je glavnina državnog poljoprivrednog zemljišta dana u zakup ali takvi ugovori su istekli ili uskoro ističu što za posljedicu ima brisanje iz Arkod sustava. Na području grada Opuzena više od 600 hektara uskoro će se naći na natječaju za zakup u trajanju od 25 godina čime bi se trebali riješiti imovinsko-pravni problemi sa kojima se trenutačno suočavaju neretvanski poljoprivrednici.

– Nisu krivi posjednici državnog poljoprivrednog zemljišta već institucije koje nisu provele natječaj za zakup i ponudile im sklapanje novih ugovora o zakupu-naglašava Mataga istaknuvši da poljoprivrednici koji su izbrisani iz Arkoda više ne mogu legalno prodavati mandarine.

Ne znači to da će mandarine na tim parcelama propasti. Ljudi će se snalaziti kako znaju, prodavati će na druge načine, ali kome to sada treba, pored svih problema u proizvodnji i prodaji, od elementarne nepogode pa do katastrofalno niske cijene-pitaju se neretvanski poljoprivrednici.

Objava NERETVANI NA MUKAMA “Naše plantaže mandarina za državu više ne postoje” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Do sada su uhićene tri osobe, dvije ženske i jedna muška osoba, svi hrvatski državljani.

Tijekom dana provodit će se hitne dokazne radnje, a EPPO će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.

Objava POTPORE U POLJOPRIVREDI Uhićene dvije ženske i jedna muška osoba zbog subvencijskih prijevara i pranja novca pojavila se prvi puta na Klik Medija.