Nekoliko razloga je do toga dovelo, priča nam to Vedran Erceg iz Milošića, jedan od proizvođača.

– Jezgra proizvodnje stolnog grožđa je na području Dusine, Milošića, Velikog Prologa, Umčana i Draževitića, između 60-70 OPG-ova bavi se s time. U ovom trenutku, nekome je ostala neobrana tona kardinala, drugima tri, pojedincima pet ili više tona. Kad se to sve zbroji sigurno će propasti više od 100 tona visoko kvalitetnog konzumnog grožđa – veli nam na početku razgovora Erceg i nastavlja:

– Otkupna cijena bila je 1,30 eura u srcu sezone, negdje oko 20.kolovoza. Dok se to grožđe prodavalo po 2,50-3,50 eura u trgovačkim centrima, a na bancima uz plažu po 7-8 eura za kilogram. Kad smo vidjeli da je stao otkup, nismo pitali za cijenu, davali smo ga ispod cijene samo da ne propadne.

Uvoz iz Crne Gore

Jedan od standardnih problema je uvoz, a drugi loša kordinacija s otkupnim centrima, ali i njihova nezaintersiranost za ovu vrstu voća.

– Znači, prije početka berbe trgovački lanci su uvezli određenu količinu stolnog grožđa iz Italije, Crne Gore… i kad su riješili te zalihe, počeli su s otkupom. Mi više ništa ne možemo proizvoditi, ako ne budemo imali unaprijed dogovoren otkup. Ljudi su pokušali to voziti na zelenu tržnicu u Metković i splitski TTTS-a. Međutim, te su tržnice doslovno ‘mrtve‘, vi cijeli dan ne možete prodati 20 gajbi. S druge strane, jedan dio otkupnih centara, prije svega iz doline Neretve nije zainteresiran za to, njih je prije svega zanimala samo jagoda u našem kraju, a ostalo voće jako malo. Da nije bilo jednog splitskog trgovačkog lanca, ne bih prodali ništa. Gledajte, taj trgovački lanac ima s dva-tri kooperenata potpisane ugovore, surađuju godinama. S njima imaju dogovore, npr. za deset vagona grožđa, no ne mogu ‘progutati‘ 20 vagona – objašnjava Erceg.

Poljoprivrednici već godinama vape za izgradnjom hladnjače, no njihove molbe malo tko sluša. Kad je ovakva godina puno voća i povrća propadne ili se proda u bescjenje, jer se nema gdje skladištiti.

– Bez izgradnje hladnjače i pomoći od strane Županije i ministarstva, ponavljat će nam se ova stvar iz godine u godinu. Što će trgovački centar s kojim imamo neki dogovor, ako mu nas pet taj dan doveze po 40 gajbi stolnog grožđa, gdje će oni to skladišiti? Da imamo hladnjaču, to bi bila druga pjesma oko cijene i distribucije – zaključuje poljoprivrednik.

Vlastita krivnja

O ovom problemu razgovarali smo s još nekoliko vlasnika OPG-a. Jedan mladi poljoprivrednik koji je zaposlen u jednoj privatnoj firmi, a ima dobro uhodan OPG-a, zamolio nas je da s njegovim imenom ne idemo u javnost.

– Mislim da smo dobrim dijelom i mi krvi za ovo, kao i lokalna politika, jer su i lijevi i desni prije izbora lobirali za glasove. A kad su zasjeli – šutnja. Zašto se, dva mjeseca prije berbe, nije sjelo s predstavnicima proizvođača i otkupnih centara u višenamjenskoj dvorani grada Vrgorca, i razradio model otkupa, a ne da se ljude prepustilo samima sebi i da im propadne toliko grožđa. Što rade naše poljoprivredne udruge? Mi imamo samo brendiranu jagodu, a tko zna u Hrvatskoj da se kod nas proizvodi vrhunsko stolno grožđe, breskve, nektarine… I da je ovdje najveće vinogorje?! Nemamo model reklamiranja naših proizvoda, bavimo se trivijalnim stvarima, pa i ovaj tekst koji će izaći u medijima – iako će biti negativan – je pomak. Netko će na osnovu njega čuti za to stolno grožđe u Vrgorcu. Moje je mišljenje, da se to malo bolje organiziralo, kako bi Istra, koja je puna turista, i Zagreb za par dana ‘progutali‘ svo grožđe. No, što je, tu je, iz ove godine svi moramo izvući pouke, od proizvođača i poljoprivrednih udruga do lokalne vlasti – zaključuje mladi čovjek, kojem nije teško nakon posla slobodno vrijeme provoditi u polju, piše Slobodna Dalmacija.

Objava U polju Jezero propada više od 100 tona stolnog grožđa. Otkup zapeo, a zelene tržnice ‘mrtve‘ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Obilne kiše poplavile su dio plodnog vrgoračkog polja. Zbog izbijanja podzemnih voda mještani moraju prokuhavati vodu za piće. Poplavljeni su podrumi i konobe, a dio vinogradara morao je odgoditi berbu na nekoliko dana, javlja HRT.

Objava Matica u vrgoračkom polju izlila se iz toka, vinogradi pod vodom pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Naš tim čine mladi, stručni i motivirani vodiči koji su spremni podijeliti s vama svaki skriveni kutak ovog kraja – kroz vodu, preko zemlje, uz priču, mirise i okuse.

—

Jedinstveni programi – spoj prirode, kulture i okusa

Bilo da ste ljubitelj adrenalina ili vam je draži sporiji ritam odmora, ILLYRIA Adventure nudi cijeli spektar aktivnosti za sve generacije i ukuse:

🚣 Kajak ture po rijeci Matici
Veslanje mirnom i bistrom rijekom, okruženom zelenilom i starim putovima predaka, prava je meditacija na vodi. Nije rijetkost da nakon vožnje uz Matice slijedi domaća mezica i čaša vina – jer kod nas se avantura živi svim osjetilima.

🍷 Degustacije vina i lokalnih specijaliteta
Naše ture često uključuju susrete s domaćim vinima i delicijama – jer najbolje se jede i pije nakon veslanja!

🚴‍♂️ Bike and Wine – biciklističke rute s vinskom pauzom
🥾 Planinarski izleti “Putovima predaka”
🤝 Team building programi u prirodi
🎒 Najam opreme za samostalne pustolovine

Sve aktivnosti vode naši iskusni vodiči koji znaju kako spojiti sigurnost, znanje i zabavu u jedinstveno iskustvo.

—

📣 NOVO! Škola kajaka za djecu – subota 12. srpnja u 10 sati

Za najmlađe pustolove (5–10 godina) pripremili smo jedinstvenu školu kajaka – spoj učenja, igre, prirode i druženja na vodi!

🎒 U cijenu od 30 € po djetetu uključeno je:
✅ vođena kajak tura
✅ ručak u prirodi
✅ start paket (ruksak i diploma)
✅ edukativno-zabavni program

📅 Prijave traju do 10. srpnja 2025. ili do popunjenosti mjesta!
📞 Info & prijave: +385958154808 (Karlo)

—

Pridružite nam se!

Doživite pustolovinu u srcu polja Jezero
📍 Staševica, Vrgorsko polje – najfotogeničnije polje Hrvatske.
📲 Rezervacije i više informacija: DM ili +385958154808
📸 @karloo_m

Web: https://illyria-adventure.hr/

Objava ILLYRIA Adventure – avantura u srcu prirode: U zagrljaju Matice – gdje priroda i čovjek veslaju zajedno pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Stručna je komisija, koju čine fotografi, dizajneri, komunikacijski stručnjaci, predstavnici medija te znanstvene zajednice, odabrala deset najboljih fotografija u svakoj od kategorija. Ocjenjivale su se samo valjano nominirane, objavljene u roku trajanja izbora.

U kategoriji #priroda pristiglo je ukupno 398 fotografija.

Najboljih 10 fotografija u kategoriji #priroda 

Među 10 najboljih u spomenutoj kategoriji je i fotografija Jure Divića iz Vrgorca “Poplavljeni vinograd u polju Jezero”.

Svi autori TOP 10 u kategoriji #priroda su: Željko Car, Ivan Kovačić, Ilija Stanušić, Dejan Pavlović, Davor Hadžiomerović, Jure Divić, Milena Erceg, Goran Jakuš, Dejan Adžić, Nemanja Jovanović.

Što je sljedeće?

Idući korak je ocjenjivanje fotografija po kategorijama, a najbolju će izabrati sami sudionici, registrirani na Agroklubu i koji su nominirali svoje fotografije.

Sutra će sudionici RuralFoto izbora dobiti poruku s poveznicom (linkom) za glasanje, a taj će krug izbora trajati od 27. do 30. rujna 2024. godine.

Objava Fotografija Jure Divića iz Vrgorca ušla u top 10 najboljih u izboru RuralFoto pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Zna se da općina Pojezerje ima najviše Ferrarija po glavi stanovnika. Da dobro ste čuli Ferrarija, ali traktora za u polje, ne luksuznih automobila kakvi nam prvi na pamet padaju pri spomenu ovog talijanskog proizvođača vozila. Na 700 stanovnika dolazi čak stotinjak Ferrarija, tako kažu i bez njih se ne može zamisliti svakodnevica u ovom najvećem dalmatinskom vinogorju, koje je već odavno premašilo deset milijuna trsova vinove loze.

Biće Ferrarija još i više, rekoše nam u Pojezerju, gdje zadovoljno trljaju ruke zbog ovogodišnje berbe, koja je uranila i gotovo se privodi kraju. Za razliku od prijašnjih godina kada se bralo iza 1. listopada sada će sve završiti prije toga datuma.

I stari i mladi su zasukali rukave jer, merlot, maraštinu, zlataricu, kuč trebalo je obrati. Ljubitelji dobre kapljice diljem Dalmacije čekaju grožđe iz Pojezerja kako bi napunili svoje bačve, ispekli rakiju.

A ne prodaje se grožđe iz najvećeg dalmatinskog vinogorja samo na dalmatinskim tržnicama, splitskom TTTS-u, Sinju, Šibeniku ili Zadru, doprlo je i do ravne Slavonije i Zagreba.

Grožđe nije dobro rodilo, loza je slabo ponijela a onda je ljetos posula i krupa. Bilo je štete na stolnom grožđu, ali zato ovi što ih je krupa zaobišla imaju godinu za pamćenje. Dobro je rodilo. Svi su zadovoljni količinom i kvalitetom.

– Nismo se nadali da ćemo dobro proći ove jeseni, ali dobro je, nećemo se žaliti i kukati. Svake godine kuknjava, ali eto sada je dobro, tako napišite – rekoše za Slobodnu jezerski vinogradari koji jematvu privode kraju.

SVI ZADOVOLJNI

Zadovoljan je i načelnik općine Pojezerje Boro Dominiković. Naglašava da je kvaliteta grožđa dobra. Toplo i sušno ljeto bez kiše išlo je na ruku vinogradarima, nisu trebali puno lozu polijevati. Nije bilo ni bolesti na trsovima pa je primjena zaštitnih sredstava svedena na minimum. Grožđe je skoro ekološki proizvod.

– Nama ne treba kiša. Naše polje se zove Jezero i uvijek ima određenu količinu vlage koja je lozi dovoljna. Kiša nam samo pravi probleme, donosi bolest na lozu i poplave – pojašnjava Dominiković.

Vinogradari s kojima su razgovarali su zadovoljni urodom i prodajom, što se ne može reći za sve jer je krupa obila pojedine lokalitete, pa to grožđe uglavnom nije za prodaju u gajbama. Njega će gnječiti kod kuće pa nešto za vino, nešto za rakiju.

Žarko Španjić je svoj merlot prodao jednom vinaru u Šibenik. Kaže da je zadovoljan i cijenom i kvalitetom.

– Da je bio veći urod bio bi totalni kolaps. Ovako smo dobro prošli. Zadovoljan sam. Manji urod manje se i potrošilo u vinogradu pa kad se sve zbroji nešto se i zaradilo – kaže Španjić.

MALVAZIJA IZ MOLDAVIJE

I ove jeseni konkurencija jezerskim vinogradarima bilo je uvozno grožđe. To se ponavlja iz godine u godinu i nije nešto novo, ali novina je otkuda to grožđe dolazi. Nije više iz Makedonije nego iz Moldavije, otkuda su uvezene velike količine malvazije, koja je nelojalna konkurencija domaćem grožđu.

Poljoprivrednici s kojima je razgovarala Slobodna Dalmacija kažu da se grožđe najprije izveze u neku od zemalja EU-a, otuda dolazi u Hrvatsku, pa na papiru stoji da je to uvoz iz EU-a. Sve je zakonski čisto, a ovdašnji vinogradari zbog takve nelojalne konkurencije ne mogu normalno poslovati.

– Koliko su ga uvoznici platili tamo u Moldaviji kada ga ovdje prodaju po 1,20 eura. Dok plate prijevoz i sve ostalo kako im se to isplati – pitaju se ovdašnji vinogradari, koji su grožđe prodavali od 1,20 pa do 1,50 eura. Nekakav prosjek bio je oko 1,30 eura po kilogramu što se smatra iznimno dobro cijenom za grožđe.

U polju Jezero (koje je i dobilo takvo ime jer u zimskim mjesecima bude pod vodom) još se bere. Traktori, kamioni, radnici mogu se vidjeti po vinogradima. Svi žele iskoristiti lijepo vrijeme i završiti s ovogodišnjom berbom koja je krenula ranije nego ikada pa će ranije i završiti, do Svetog Mihovila neće biti grožđa u Jezeru.

VELIKA POTRAŽNJA ZA MERLOTOM

A jezerski vinogradari bi bili sretni kad bi se otvorilo više vinarija gdje bi vozili svoje grožđe na preradu. Istina, ima vinarija “Vrgorka” u Vrgorcu koja radi, ali grožđa je previše, moglo bi slobodno po ubranim količinama raditi nekoliko vinarija. I malih i velikih.

Posljednjih petnaestak godina vinogradari iz Pojezerja svoju proizvodnju usmjerili su prema kvalitetnim vinskim sortama poput merlota, caberneta, plavca maloga, toskane, chardonnaya od kojih se prave vrhunska vina.

– Ljudi traže naše grožđe, primamo upite iz čitave Dalmacije, ali ove jeseni nema grožđa na trsovima kao ranijih godina pa je i potražnja veća. Nadamo se da će dogodine biti dobar urod, a i cijena. To bi onda bio posao – rekli su jezerski vinogradari.

Objava TRGAČINA U Pojezerju svi zadovoljno trljaju ruke: ‘Grožđe smo baš dobro prodali, svi vozimo Ferrarije‘ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Pošto su u svemu ovome bitni lajkovi, zamolio bih vas da izdvojite 30 sekundi vašeg dragocjenog vremena i bacite taj jedan like i pomognete da ovaj naš kraj uđe u uži izbor za nagradu publike.

Unaprijed svima zahvaljujem” – napisao je na svojoj Facebook stranici.

Poveznica za glasovanje:

https://photocontesthr.natgeotv.com/photo/KqzYSLNZ-YwfxXuEz4hotiILE0ovJ30DNhTVeTwO?page=1

Objava GLASUJ ZA POLJE JEZERO Na natječaju National Geographica fotografije fotografa iz Vrgorca pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prostor Jezera s 2840 hektara obradive površine, koji se smatra najvećim dalmatinskim vinogorjem, te polje Rastok, smješteno između Vrgorca i granice s BiH kod Ljubuškog, sa 790 hektara na hrvatskoj strani, tipična su krška polja izložena čestom plavljenju.

Upravo smo tome svjedočili i tijekom proteklih tjedana na prelasku iz svibnja u lipanj, obilježenih iznadprosječnim količinama kiša. Uzrok poplava je nedovoljan kapacitet objekata za odvođenje viška vode.

Sredinom Vrgorskog polja (Jezero) teče rijeka Matica vrgorska, ukupne dužine oko 26 kilometara, koja nastaje od tri stalna i nekoliko povremenih vrela, a odlazi iz polja kroz ponore i tunel “Krotuša”. Sve do studenoga 1938. godine, kada je između polja i priobalnih Baćinskih jezera probijen odvodni tunel, Vrgorsko polje moglo se odvodnjavati isključivo poniranjem kroz postojeće ponore ograničenoga kapaciteta, pa je veći dio godine bilo potopljeno i otuda mu i narodno ime – Jezero.

Tunel je dug 2130 metara i njegovim probijanjem omogućena je odvodnja suvišnih voda u vegetacijskom razdoblju, izuzev u ekstremnim slučajevima, dok je tijekom zime polje i dalje zahvaćeno poplavama, premda kraćeg trajanja. Zbog odvodnje viška voda iz Rastoka u Jezero, 1985. izgrađen je tunel kapaciteta 18,5 kubičnih metara u sekundi.

Radi kontroliranog ispuštanja vode iz Rastoka, koje je na višoj prosječnoj nadmorskoj visini prema Jezeru, na ulazu u tunel ugrađena je ustava koja je, međutim, stalno spuštena jer taj hidrotehnički objekt do danas nije bio u funkciji. Budući da se velike vode gotovo istovremeno javljaju u oba polja, Jezero u kritičnim trenucima ne može prihvatiti povećanje dotoka iz Rastoka bez provedbe odgovarajućih zahvata na povećanju kapaciteta odvodnog sustava, donosi Slobodna Dalmacija.

Stoga su Hrvatske vode izradile dokumentaciju za projekt zaštite od poplava na slivnom području Rastok i Jezero, u sklopu koje je odabrana varijanta izgradnje tunela “Birina”, ukupne dužine 3,8 kilometara i kapaciteta 60 kubika u sekundi.

Procijenjena vrijednost ulaganja veća je od 13 milijuna eura, a u idealnim uvjetima radovi bi trebali početi za tri do četiri godine, premda treba uzeti u obzir i činjenicu da eventualne žalbe na cjelokupan postupak javne nabave mogu dodatno usporiti projekt.

Investicija se planira se financirati novcem EU-a i nacionalnim sredstvima, a njezinom realizacijom višak vode odvodit će se novim tunelom koji spaja donji, jugoistočni dio Jezera i jezero Birina kod Ploča.

Osim izgradnje tunela, radovi bi obuhvatili i prokopavanje spojnoga kanala do tunela “Birina” na području Krotuše, betonsku preljevnu pregradu za povećanje taloženja u polju oko 80 metara uzvodno od ulaznog portala tunela “Birina”, prokopavanje odvodnoga kanala od tunela do jezera Birina, te uređenje spojnih kanala Birina – Crna rijeka – more.

Premda će se konačno rješenje odvodnje područja Birina znati tek nakon završetka provedbe studije utjecaja na okoliš, prema do sada izrađenoj dokumentaciji razmišlja se o tri varijante. Investicijski najprihvatljivija podrazumijeva odvodnju glavnine vode prema pločanskoj luci, a manji dio, najviše 35 posto, u područje delte Neretve.

Druga varijanta podrazumijeva uređenje korita Crne rijeke do Mostine i lijevog spojnog kanala između jezera Birina i korita Crne rijeke, a u trećoj je planirano uređenje kanala do pločanske luke, korita Crne rijeke do Mostine, te oba spojna kanala između jezera Birina i korita Crne rijeke.

Budući da se planirani zahvat nalazi na području Ploča, lokalna je vlast potaknula izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju kružnog toka, mosta i Ulice Ruđera Boškovića, odvojak prema Stablini, što se sve nalazi uz jezero Birina. Za tu su svrhu građani posredstvom pločanskog proračuna izdvojili gotovo 50 tisuća eura.

U sklopu rješavanja odvodnje viška vode iz polja Jezero, od 1938. godine do danas je izgrađen niz hidrotehničkih objekata. Prvi je bio “Vrgorski tunel” iz 1938. godine, dug 2130 metara, kapaciteta 22 kubika u sekundi, a taj tunel produbljen je 1974. godine za prosječno 1,7 metara na cijeloj dužini radi povećanja protočnosti na 44 kubika vode u sekundi, piše Slobodna Dalmacija

Također, 1974. godine proširen je kratki odvodni tunel iz Baćinskih jezera do mora, dužine 160 metara, radi povećanja propusne moći na 68 kubičnih metara u sekundi. Ulazni predusjek tunela “Krotuša” produbljen je u dužini od 300 metara, dok je od 1978. do 1981. godine reguliran cijeli tok rijeke Matice vrgorske radi povećanja protočnosti na 70 do 80 kubika u sekundi, koliko iznosi ukupan kapacitet svih ponora i tunela “Krotuša”.

Već 1980. izgrađena je nasuta brana radi zaštite područja Crni vir od plavljenja, dok je od 1985. do 1989. betonirano dno tunela “Krotuša” na cijeloj njegovoj dužini. Svi spomenuti zahvati doprinijeli su značajnom smanjenju trajanja i veličine poplava u polju.

Objava GRADIT ĆE SE TUNEL BIRINA Uz tunel dužine 4 km, radit će se kružni tok, most i odvojak prema Stablini pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako bi se poplavama stalo na kraj, Hrvatske vode su još 2020.odlučile u sljedećih pet godina uložiti 100 milijuna kuna u izgradnju sustava odvodnje voda s vrgoračkog područja, a zna se i gdje, prema Baćinskim jezerima, osnosno Birini.

Kao prioriteti nameću se izrada studije utjecaja na okoliš, izradba glavnih projekata i gradnja novog tunela uz postojeću Krotušu kroz kojega vode iz Jezera otječu prema Baćinskim jezerima, no nije rješenje proširivati stari tunel, jer bi se tako ugrozila Baćinska jezera i Ploče.

Nakon izgradnje spomenutih objekata stanje na vrgorskom području moglo bi se držati pod kontrolom a time bi se stanovnicima omogućio nesmetan razvoj poljoprivrede od koje i žive.

Naime, na oko 200 četvornih kilometara slivnog područja Vrgorskog polja i polja Rastok slijevaju se sve vode koje dotječu na to područje, a sadašnji tunel Krotuša nema dovoljno kapaciteta za odvodnju tih voda prema moru pa ga je potrebno nadograditi ili napraviti još jedan.

Odvodni kapacitet Vrgorskog i Rastočkog polja iznosi 80 kubičnih metara u sekundi, a tek izgradnjom tunela Vrgorac 2 taj se kapacitet može povećati za novih 60 do 70 kubičnih metara u sekundi. Kapacitet odvodnje bio bi 150 metara kubičnih u sekundi, čime bi na neki način prestale i katastrofalne poplave.

Između Jezera i područja Krotuše nalazi se stjenoviti prijevoj Prigon, kroz koji je prokopano korito za odvodnju vode iz rijeke Matice prema tunelima. Taj je prokop usko korito i predstavlja veliku prepreku za bolje otjecanje iz polja prema tunelima. Treba znati da po sjevernom i sjeverozapadnom rubu polja Jezero ima više izvora iz kojih voda za vrijeme velikih kiša dotječe u Jezero, što je još jedan problem.

NESTABILNE OBALE I KLIZIŠTA

–Zbog toga je planirana izgradnja obodnoga kanala od desetak kilometara koji bi prikupljao vodu, a njim bi se odvodila i voda iz obližnjeg polja Rastok prema razdjelnoj građevini, pa dalje kroz Prigon prema tunelima. Jasno, mogao bi se koristiti i za navodnjavanje.

Proširenje i ozbiljnija rekonstrukcija vodotoka Matice, koja teče poljem Jezero, gotovo je nemoguća zbog nestabilnih obala i pojave brojnih klizišta na obali. A postavlja se i pitanje zaštite prirode.

U nepovoljnom je položaju krajnji sjeverozapadni dio polja Kutac. Tu je nekoliko izvora na koje dolazi voda iz bližih visokih brda, posebno iz područja Bunine. Baš na tom uskom dijelu polja Matica meandrira, čime se stvaraju otpori tečenju, pa se voda zadržava u Kutcu dulje vrijeme.

Dio stanovništva bio je zagovarao gradnju dodatnog tunela Striševo u zapadnom dijelu Kutca. On bi dijelom poboljšao stanje u Kutcu, ali radi se o objektu velikih dimenzija za koji su troškovi preveliki. Bio bi dug 7000 metara i završavao bi na morskoj obali, između Brista i Gradca.

Po ovoj varijanti, prema tom tunelu usmjerila bi se voda iz postojećeg tunela Rastok, širilo bi se korito u Prigonu, postojeći tunel Krotuša ostao bi u sadašnjem stanju i ne bi bilo obodnog kanala. Rezultat bi bio relativno dobro stanje u Kutcu, ali znatno lošije u središnjem dijelu polja Jezero. Više bi se opteretilo i korito Matice uz probleme s klizištima.

O potrebi odvodnje s područja Vrgorsko-neretvanskog polja Jezero u prvoj polovici 20. stoljeća govorio je i pisao fra Ante Gnječ (1876.-1942.) iz današnje Staševice.

Nekoliko puta odlazio je u Beograd kako bi tadašnjim vlastodršcima dokazao potrebu izgradnje susstava odvodnje iz Jezera prema Baćinskim jezerima. Kralj Aleksandar primio ga je 3. srpnja 1930. godine, kada mu je fra Ante pokazao komad sirčana kruha (sirak) što ga narod u Pasičini jede i grudu zemlje koja je u to vrijeme bila pod vodom, a mogla bi hraniti narod kukuruzom i pšenicom.

Nakon puno briga, napora, putovanja, zamolbi, te napornog rada radnika i inženjera te četverogodišnjeg rada, 27. studenoga 1938. godine otvoren je tunel Krotuša za odvodnju pojezerskih voda u Baćinska jezera, a u nazočnosti 4000 ljudi.

Od tada su stanovnici  svih naselja u Jezero proizvodili više, brže i bolje, sve do naših dana.

Gradnjom autoceste i drugim zahvatima u brdsko-planinskim područjima izmijenjene su hidro-geološke okolnosti, pa se vode iz krških bazena (i vrela) izlijevaju ili zbog promijenjenog geološkog stanja mijenjaju mjesto izviranja, pa tako i otjecanja. A sve se te vode skupljaju u krško polje Jezero zbog čega raste vodostaj Matice, a tunel malog kapaciteta postaje usko grlo u svim projektima. Stoga bi nadležni trebali znati što im je činiti, proširenje postojećeg ili izgradnja još jednog tunela.

Objava TUNEL BIRINA KAO RJEŠENJE? Kako spriječiti poplave u vrgorskom kraju i u Pojezerju? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Izrazito obilnih oborina bilo je u mnogim dijelovima Dalmacije. Prema podacima mreže Pljusak.com, Razovac je primio 149 litara, a slijede Putičanje 131, Zaton 128, Benkovac 125, Vodice 122, Prvić 96, Ljubitovica 92 itd.

U dosadašnjem tijeku mjeseca mnoga su područja dobila preko 100 litara, a većinom u sjevernoj Dalmaciji i preko 200 litara kiše po metru kvadratnom. Vrgorac je među područjima koja su primila 200 litara kiše, a zbog obilnih oborina u Dalmaciji i BiH počelo je plavljenje Vrgorskog polja. Inače, ovo je polje posljednje u nizu krških polja – od Duvanjskog, preko Sinjskog i Imotskog, te voda s tih područja završava u Vrgorskom polju, piše portal Dalmacija danas.

Plavljenje je počelo tijekom jučerašnjeg dana, te je poplavljen najniži dio polja. Pod vodom su se tako našle stotine trsova vinove loze, no pravi problemi mogli bi tek nastupiti. Naime, nadiruća voda lako može doći i do nasada jagoda.

Kako je kazao Vrgorčanin Ivan Barbir, vlasnik poljoprivrednog OPG-a, poplava Vrgorskog polja u svibnju nije se dogodila pola stoljeća.

– Obično se dogodi krajem travnja i to je bila redovna pojava do lani. Sve se u prirodi mijenja, pa tako i ovo. Teško je ovoga trenutka reći koja je površina pod poplavljena jer voda tek nadire. Oživljavaju vrela koja pune jezero, tek kroz tjedan dana bi mogli znati pravo stanje stvari, a ono nije obećavajuće. Već sada znamo, nažalost, da će štete biti ogromne na svim poljoprivrednim kulturama – govori nam Barbir.

Kaže da su na vodu osjetljive loza, jabuka, breskva, šljiva, a osobito jabuka.

Obećanje, ludom radovanje

– Kulture su ugrožene poplavama direktno ili indirektno. Nekom povrću je dovoljno da se vodom naliju brazde pa da se razvije bolest koja potom sve uništi. Po mojoj procjeni, poplavit će oko četvrtina polja zaključuje Barbir, višegodišnji suradnik nekoliko tiskovina vezanih prirodu.

Iz krugova bliskih Gradu Vrgorcu Dalmacija danas doznaje da je nemoguće spriječiti plavljenje polja bez većih zahvata na odvodnji. Obećanja se mogu čuti relativno često, posljednji put nakon katastrofalnih poplava 2020. u Kokorićima, no ništa se po ovom pitanju nije napravilo.

Štete u poljoprivredi od plavljenja su ogromne, no zbog loših iskustava, ljudi ih mahom ne prijavljuju. Za poljoprivrednike novi problemi nastupaju tek nakon povlačenja proljetnih poplava i kada sunce naglo “zapeče”.

Objava VODA SVE VIŠE GUTA POLJE JEZERO: “Sigurne su ogromne štete na svim poljoprivrednim kulturama” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Postavljanjem ovog suvremeno dizajniranog i funkcionalnog odmorišta Vrgorac je proveo sve infrastrukturne aktivnosti projekta te je Polje spremno za prihvat cikloturističkih gostiju.

Cikloturizam je aktivni odmor i upoznavanje prirodnih ljepota koje uključuje prijevoz biciklom, a svrha mu je uživanje i opuštanje. Kada govorimo o cikloturistima valja razriješiti dvojbu da to nisu isključivo osobe koje se koriste isključivo biciklom kao glavnim prijevoznim sredstvom tijekom cijelog putovanja već su to i svi oni koji iznajmljuju bicikle u određenim destinacijama te se na taj način upoznaju s ljepotama mjesta. Osim što cikloturisti u svakom trenutku imaju predivan pogled i upoznaju se s kulturnim znamenitostima, oni također uživaju i u gastronomskoj ponudi lokacije za koju su se odlučili.

Polje Jezero prva je cikloturistička destinacija u Hrvatskoj kreirana kroz sustav „čvorišta“ (eng. „junction“). On omogućava da cikloturisti i agencije sami stvaraju personalizirane rute kombiniranjem pojedinih segmenata povezanih čvorištima na kojima se nalaze posebno dizajnirani smjerokazi ili „totemi“.

Polje je u potpunosti pokriveno „totemima“, a projekt će završiti postavljanjem info-tabli i puštanjem u pogon specijalne aplikacije koja će omogućiti potpunu valorizaciju investicije i od Polja Jezero stvoriti vrlo uspješno cikloturističko izletničko odredište.

tekst i foto: Grad Vrgorac

Objava CIKLOTURIZAM U POLJU JEZERO Postavljano suvremeno dizajnirano i funkcionalno odmorište za bicikliste pojavila se prvi puta na Klik Medija.