Ljudi su tada pripremali krušnu pogaču s umakom od rajčice i malo naribanog sira za užinu. 1889. godine nastao je recept pizze i takav ostao do danas – mozzarella, umak od rajčice i bosiljak.

Iako je prosječna energetska vrijednost dva velika komada pizze oko 744 kalorije, stručnjaci su otkrili da jednjem iste jednom tjedno smanjujete rizik od raka zahvaljujući umaku od rajčice koji sadrži likopen – vjerojatno najsnažniji antioksidans, a sir sadrži kalcij i kalij.

Svake godine u svijetu se proda više od 5 milijardi pizza, a neke zemlje malo su prilagodile recept svojem ukusu, pa tako Japanci vole dodati lignje i majonezu, a na Havajima stavljaju ananas.

Novost je i dodavanje kiwija. Najveća pizza u svijetu nastala je 1990. godine u Johannesburgu. Bilo je potrebno 500 kg brašna, 800 kg sira i 900 kg umaka od rajčice, a širina je iznosila 37,4 metra, prenosi Večernji list.

2005. godine taj rekord nadmašio je jedan vlasnik restorana u Americi kojem je trebalo 200 pomoćnika, 1800 kg sira, 317 kg umaka da napravi pizzu od koje je svaki stanovnik grada Iowa dobio čak 10 kriški!

Iako je uglavnom jeftina i smatra se jednostavnim jelom, u restoranu “Nino’s Bellisima” u New Yorku jedna pizza koštat će vas 1000 dolara.

Talijani zaštitili pizzu zakonom

Talijani su donijeli zakon kojim se štiti njihova tradicionalna pizza s mozzarellom i rajčicom.

Mnogo ljudi u posljednje vrijeme stradalo je zbog ovog omiljenog jela. Neki su pali po stepenicama dok su radili dostavu, neki su se porezali na rezač za pizzu, a broj ozljeda povećao se iz godine u godinu.

Također se pokazalo da se ozljede događaju najviše na današnji dan, svjetski dan pizze, 9. veljače.

Objava Danas je Svjetski dan pizze: Jeste li znali da je nastala u 10. stoljeću? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prosječna pizza poskupjela je 7,75 posto u godinu dana, pri čemu je objedinjena medijalna cijena porasla s 11,10 eura u 2024. na 11,96 eura u 2025. Nedavno izvješće pokazuje da su cijene pizza porasle diljem Europe, što je simptom širih pritisaka koji povećavaju svakodnevne troškove života, donosi Euronews, a prenosi N1.

Dostavna platforma Foodora usporedila je cijenu osnovne pizze margherite na šest europskih tržišta na kojima posluje, Austriji, Češkoj, Finskoj, Mađarskoj, Norveškoj i Švedskoj, koristeći milijune narudžbi iz 2024. i 2025. kako bi izradila “pizza indeks”.

Cijene pizza diljem Europe rastu, a jedna je sada gotovo osam posto posto skuplja nego prije godinu dana. Novi indeks tvrtke Foodora pokazuje kako inflacija, plaće i najamnine mijenjaju iznose koje gosti plaćaju, ali i ono što odlučuju jesti.

Prosječna pizza poskupjela je 7,75 posto u godinu dana, pri čemu je objedinjena medijalna cijena porasla s 11,10 eura u 2024. na 11,96 eura u 2025. Nedavno izvješće pokazuje da su cijene pizza porasle diljem Europe, što je simptom širih pritisaka koji povećavaju svakodnevne troškove života, prenosi Euronews.

Dostavna platforma Foodora usporedila je cijenu osnovne pizze margherite na šest europskih tržišta na kojima posluje, Austriji, Češkoj, Finskoj, Mađarskoj, Norveškoj i Švedskoj, koristeći milijune narudžbi iz 2024. i 2025. kako bi izradila “pizza indeks”.

Pizzerija objavila “rat” ananasu, Hawaii pizzu naplaćuju 118 eura: “Samo naprijed, nakaze!”

Izračunali su medijalne cijene i otkrili da je prosječna pizza u tih šest zemalja poskupjela 7,75 posto u godinu dana, pri čemu je objedinjeni medijan porastao s 11,10 eura u 2024. na 11,96 eura u 2025.

Mađarska ostaje najjeftinije tržište, s medijalnom cijenom od 8,75 eura u 2025., slijedi Češka s 9,47 eura, dok je Norveška daleko najskuplja s 17,60 eura. Austrija je u sredini s 11,50 eura, Švedska je na 10,94 eura, a Finska na 13,50 eura. Švedska i Finska zabilježile su blagi godišnji pad cijena na nacionalnoj razini, no Mađarska, Češka, Austrija i Norveška zabilježile su rast.

Margherita prkosi trendu

U nekim je gradovima zabilježen snažan pad medijalne cijene margherite. U norveškom Bergenu cijena je pala za 15,85 posto, na 15,72 eura, dok je u švedskom Göteborgu pala za 15,81 posto, na 11,93 eura.

Beč i Graz u Austriji također su pojeftinili, za 8,46 odnosno 4,17 posto. Ukupni medijan u Austriji je porastao, dok je u Budimpešti medijan pao za 5,44 posto, na 9,21 euro, što je čini relativno povoljnom destinacijom u srednjoj Europi.

Na samom dnu ljestvice, Szeged u Mađarskoj sada je najjeftiniji grad u indeksu s medijalnom cijenom od 8,50 eura, dok je Lillestrøm u Norveškoj najskuplji s 19,12 eura, nakon što je s jednog od najjeftinijih norveških gradova u 2024. skočio na najskuplji u 2025.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama s najvećim poskupljenjem. Analiza pokazuje da je u Hrvatskoj pizza poskupila 7,2 posto prošle godine u odnosu na 2024. i trenutno su cijene oko deset eura. U vrijeme kune kao valute, cijene su bile gotovo dvostruko manje.

Lokalni uvjeti, poput najamnina, plaća, konkurencije među restoranima i intenziteta promotivnih aktivnosti dostavnih platformi, trenutačno oblikuju cijene koje plaćaju kupci.

Izvješće se također bavilo time što ljudi naručuju, a podaci sugeriraju da potrošači pokušavaju izvući više “vrijednosti” iz svog obroka.

Više za isti zalogaj

U svih šest zemalja klasične pizze sa sirom i ona sa šunkom ostale su dva najpopularnija izbora i u 2024. i u 2025., no treće je mjesto promijenilo vlasnika. U 2024. godini ljestvicom su dominirali “čisti klasici” i pizze manjih, dječjih dimenzija.

Do 2025. presavijena i često zasitnija calzone popela se na treće mjesto, prestigavši jednostavnije pizze s šunkom, dok su varijante s više dodataka poput capricciose i proteinski bogate kebab pizze nastavile dobivati na popularnosti.

Foodora to tumači kao promjenu oblikovanu “faktorom sitosti”: kupci i dalje paze na cijene, ali sve češće vrijednost procjenjuju prema tome koliko su nadjevi obilni i zadovoljavajući u odnosu na potrošen novac.

To je u skladu s obrascima viđenima u prethodnim krizama, kada potrošači štede na mjestu kupnje, primjerice u potpunosti preskaču obroke u restoranima, ali ulažu u zasitnije obroke kada se već odluče potrošiti.

Više nije jeftina opcija

Inflacija cijena hrane u europodručju smanjila se s vrhunca od oko 15,5 posto u ožujku 2023. na oko 2,5 posto u prosincu 2025., uz prosjek od približno 2,9 posto u 2025.

Ekonomisti Europske središnje banke napominju da potrošači, kako bi “stavili obrok na stol”, plaćaju otprilike trećinu više nego prije pandemije, pri čemu su posebno snažno porasle cijene mesa i mliječnih proizvoda, donosi N1.

Cijene govedine, peradi i svinjetine sada su više od 30 posto više nego krajem 2019.

Upravo su to sastojci koji određuju cijene pizza: pšenica za tijesto, rajčice, sir i mesni dodaci, kao i energija za peći i prijevoz.

Čak i kada se opća inflacija i inflacija hrane smiruju, kumulativni rast cijena zadržava jelovnike na visokim razinama.

Zemlje istočne i jugoistočne Europe s nižim prihodima i dalje imaju jeftinije pizze u nominalnom iznosu, no obitelji ondje na hranu u pravilu troše više od 20 posto kućnog budžeta, u usporedbi s manje od 12 posto u bogatijim gospodarstvima, pa rast cijena jače pogađa iako polazi s niže razine.

Također, neki analitičari smatraju da vidljiviji nagli rast prodaje smrznute pizze može biti protuciklički pokazatelj gospodarskog slabljenja jer njihova prodaja raste u razdobljima recesije.

Objava Gdje je pizza najjeftinija u Europi, gdje najskuplja i zašto Hrvatska bilježi najveći rast poskupljenja pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Koliko je pizza važan zalogaj kojem se prepuštamo govori i činjenica da se upravo danas obilježava Svjetski dan pizze. Ponekad pizzu uzimamo zdravo za gotovo, kao nešto brzinski za pojesti kad nemamo inspiraciju ili vremena za kuhanje, a nekima je to zalogaj koji opija nepce i uzdrma cijeli živčani sustav.

E da, upravo takve zalogaje pizze radi Pločanka Julija Rakušić jer pizzeria Oliva sinonim je za odličnu pizzu koju radi pizza majstorica Julija.

– Ovim poslom bavim se od 2009.godine, dakle evo već šesnaest godina. Prvenstveno sam počela raditi kao konobarica i iskreno taj mi se posao nije baš svidio, bilo je tu dosta stresa. Jedna starija kolegica koja je radila u kuhinji, bila je voljna naučiti me radu i imala sam sreću kad se oslobodilo radno mjesto da me prime. Od tada usavršavam svoje zvanje – govori nam simpatična Julija dok slaže tko zna koju već pizzu po redu.

Zadnjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da pizza može biti svakakva i da sve može postati njezin sastojak. Što biste rekli, u ovoj šumi gastro-inovacija koje, odnosno kakve pizze najbolje prolaze kod nas?

– Uf, ukusi su različiti i često smišljam nove pizze, iako mi imamo ustaljenu kartu trudimo se i ići u korak s vremenom i promjenama na tržištu gastroponude, međutim ništa nije ravno pizzi Rustika. Ona je zasad kod nas definitivno broj jedan, odmah iza nje je klasična Capriciosa.

Kako se borite protiv zasićenja ovim poslom, je li svaki dan isti, radite pizze i to je to?

– Bez obzira što je posao isti, niti jedan dan nije isti. Tijesto ne ispadne isto, svaki dan naučiš nešto novo i koliko god je u ovom poslu rutine toliko je i novih ideja, inovacija, susreta s ljudima, a nadodala bi i kad imaš dobre i susretljive kolege i gazdu, nema mjesta zasićenju.

Kad već spominjete susrete s ljudima, prilaze li vam gosti nakon što probaju vašu pizzu? Ja znam da mi jesmo 🙂 

– Jesu i to često. Nedavno smo imali ekipu iz Rovinja koja je rekla da nikad nisu jeli bolju pizzu, e sad je li to do mene ili su oni samo bili jako gladni ne mogu vam reći, ali da, znaju doći, u želji da me upoznaju, pitaju neke detalje u vezi pizze – kroz smijeh nam priča Julija.

Koliko su danas mladi i ljudi općenito zainteresirani za ovaj posao?

– Vrlo slabo ili nikako. Ovaj posao nije jednostavan, moraš biti stabilan, organiziran i predan. Sjećam se svog vatrenog krštenja pokraj vatrene peći, kad sam prvi put ostala sama raditi, ali evo uz moju upornost i željom za radom mislim da sam nadišla sve poteškoće i prepreke. Danas je ovo jako tražen posao i napokon je dobro plaćen, ali uza sve uvjete mora tu biti i ljubavi i talenta, na kraju krajeva kao i za sve u životu.

Dragi čitatelji Klika, vjerujte nam na riječ kad vam kažemo da vam se, kad jednom probate pizzu majstorice Julije, probude sva čula od ugode na spoj okusa i teksturu tijesta i sigurno ćete se često vraćati u pizzeriju Oliva.

Autor: Eleonora Doboš

Objava UZ SVJETSKI DAN PIZZE Razgovor sa Julijom Rakušić, svjetskom majstoricom spravljanja pizze pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“I napokon imamo prvog POBJEDNIKA!!!! kandidat br. 42. Izazov savladan za 53 minute, inače profesionalni MMA borac Antonio Čelić iz Zagreba. ČESTITAMO!!!!!” napisali su iz pizzerije. Objava je lajkana skoro tisuću i pol puta.

Izazov s pizzom od metra privukao je veliku pozornost na društvenim mrežama, a mnogi su se okušali u njemu, no do danas nitko nije uspio.

Objava MMA borac srušio izazov karlovačke pizzerije. Pojeo pizzu od metra i dobio 1000 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ljudi su tada pripremali krušnu pogaču s umakom od rajčice i malo naribanog sira za užinu. 1889. godine nastao je recept pizze i takav ostao do danas – mozzarella, umak od rajčice i bosiljak.

Iako je prosječna energetska vrijednost dva velika komada pizze oko 744 kalorije, stručnjaci su otkrili da jednjem iste jednom tjedno smanjujete rizik od raka zahvaljujući umaku od rajčice koji sadrži likopen – vjerojatno najsnažniji antioksidans, a sir sadrži kalcij i kalij.

Svake godine u svijetu se proda više od 5 milijardi pizza, a neke zemlje malo su prilagodile recept svojem ukusu, pa tako Japanci vole dodati lignje i majonezu, a na Havajima stavljaju ananas.

Novost je i dodavanje kiwija. Najveća pizza u svijetu nastala je 1990. godine u Johannesburgu. Bilo je potrebno 500 kg brašna, 800 kg sira i 900 kg umaka od rajčice, a širina je iznosila 37,4 metra, prenosi Večernji list.

2005. godine taj rekord nadmašio je jedan vlasnik restorana u Americi kojem je trebalo 200 pomoćnika, 1800 kg sira, 317 kg umaka da napravi pizzu od koje je svaki stanovnik grada Iowa dobio čak 10 kriški!

Iako je uglavnom jeftina i smatra se jednostavnim jelom, u restoranu “Nino’s Bellisima” u New Yorku jedna pizza koštat će vas 1000 dolara.

Talijani zaštitili pizzu zakonom

Talijani su donijeli zakon kojim se štiti njihova tradicionalna pizza s mozzarellom i rajčicom.

Mnogo ljudi u posljednje vrijeme stradalo je zbog ovog omiljenog jela. Neki su pali po stepenicama dok su radili dostavu, neki su se porezali na rezač za pizzu, a broj ozljeda povećao se iz godine u godinu.

Također se pokazalo da se ozljede događaju najviše na današnji dan, svjetski dan pizze, 9. veljače.

Objava Danas je Svjetski dan pizze: Jeste li znali da je nastala u 10. stoljeću? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U prosincu 2021. su cijene bile 2 posto veće nego u prosincu 2020., dodaje se u izvještaju. Informacije su objavljene ususret Svjetskom danu pizze 9. veljače.

Najveći rast cijene pizze i pekarskih proizvoda u Mađarskoj, Hrvatska četvrta

Među zemljama EU najveći porast zabilježen je u Mađarskoj (46 posto u prosincu 2022. u usporedbi s prosincem 2021.), a slijede je Litva (39 posto), Bugarska (37 posto) i Hrvatska (28.2 posto). Najmanji rast cijene pizze je zabilježen u Luksemburgu (7 posto), Italiji (10 posto) i Francuskoj (13 posto).

Potrebno je naglasiti da se navedeni iznosi odnose na rast cijene u trgovinama, a ne u ugostiteljskim objektima.

Zanimljiva informacija je i da su cijene pekarskih proizvoda osim kruha u Hrvatskoj bile 26.6 posto veće tijekom prosinca 2022. u donosu na isti mjesec 2021., što je također četvrti najveći rast u EU. Rast cijena tih proizvoda predvode Mađarska (60.6 posto), Litva (32.4 posto) i Španjolska (27.5 posto).

Ukupno gledano, Hrvatska je po rastu cijena hrane malo iznad prosjeka EU, s prosječnim rastom od 19.7 posto u prosincu 2022. na godišnjoj razini. Prosjek svih članica EU je 18.2 posto, a apsolutni rekorder je Mađarska, u kojoj su cijene rasle za čak 49.6 posto na godišnjoj razini, piše Index.

Objava POSKUPILO Rast cijene pizze u Hrvatskoj među najvećima u EU pojavila se prvi puta na Klik Medija.