Na požarište su upućene brojne vatrogasne snage s područja Dubrovačko-neretvanske županije, uključujući vatrogasce s Korčule i Pelješca, Državnu interventnu postrojbu te dubrovačke vatrogasce.

„Snažan vjetar širi vatru i čeka nas dugo gašenje. U dijelovima mjesta kuće su u opasnosti. Nadam se da neće biti nigdje štete i da će ljudi biti sigurni. Izgleda ozbiljno sve skupa“, kazao je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

Zbog razvoja situacije na Pelješac su preusmjerene i zračne snage. Ministarstvo obrane potvrdilo je da su četiri kanadera, prethodno angažirana na požaru kod Omiša, upućena na požarište Kuna Pelješka. U gašenje je uključen i jedan Air Tractor.

Istodobno je zbog vatrogasnih intervencija od 8.30 sati zatvorena državna cesta 414 između Pijavičina i Donje Bande. Kako navodi HAK, vatra nije došla do ceste, već je promet obustavljen iz tehničkih razloga kako bi se omogućilo nesmetano kretanje vatrogasnih vozila.

Vozačima se preporučuje da se do daljnjega ne upućuju prema Pelješcu.

Pelješko požarište dolazi nakon već iznimno zahtjevne noći za vatrogasce na jugu. Tijekom noći ugašen je požar koji je izbio u Lovištu, dok su vatrogasci gasili i požar na Šipanu, kojem je u pomoć stigao kanader.

Velike snage i dalje su angažirane i u Lokvi Rogoznici kod Omiša, gdje požar gori od sinoć. Tamo sudjeluje više od 110 vatrogasaca s 33 vozila, među kojima je osam vozila iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Vatrogasci na Pelješcu sada ulažu maksimalne napore kako bi zaustavili širenje požara i zaštitili kuće i stanovništvo. Snažna bura pritom ostaje njihov najveći protivnik, a prema riječima zapovjednika Simovića, gašenje bi moglo biti dugotrajno.

Objava GORI NA PELJEŠCU! Vatra se širi prema kućama, stigli kanaderi pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Trinaestogodišnja Nikol i desetogodišnji Stjepan postali su pravi mali junaci nakon što su iz mora izvukli dvogodišnje dijete koje je već bilo ispod površine.

Kako se doznaje, mališan je s obitelji boravio na odmoru na Pelješcu. U jednom trenutku završio je pod morem, dok su se njegovi roditelji također nalazili u moru, nedaleko od njega, ne sluteći što se događa.

Objava Heroji s Pelješca imaju tek 10 i 13 godina! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Street Wine Fest i ove godine okuplja najbolje od eno-gastro ponude poluotoka Pelješca i susjednih regija. Posjetitelji će na jednom mjestu imati priliku kušati više od 100 vina lokalnih vinarija, upoznati njihove proizvođače te uživati u autentičnim okusima juga Hrvatske.

Uz bogatu vinsku ponudu, pelješki ugostitelji pripremit će i brojne lokalne specijalitete, među kojima su kamenice, gulaš od divljači i domaće slastice. Organizatori ističu kako je cilj festivala spojiti vrhunska vina, tradicionalnu gastronomiju i opuštenu atmosferu autentične dalmatinske ulice, uz glazbeni program koji će dodatno upotpuniti večer.

Za sve koji žele više od degustacije, pripremljene su i edukativne radionice. Posjetitelji će moći sudjelovati u radionici kuhanja s vinom, dok će ljubitelji vinske kulture imati priliku okušati se u ulozi sommeliera kroz vinsku radionicu na kojoj će uspoređivati vina poluotoka Pelješca i otoka Korčule.

Ni najmlađi neće ostati bez sadržaja. Za njih su organizirane likovne radionice oslikavanja vinskih etiketa, kao i zabava na zračnom toboganu, čime festival nudi sadržaj za cijelu obitelj.

Detaljan program te informacije o prijavama za radionice dostupni su na mrežnim stranicama organizatora, udruge Pelješac Age i portala Okusi me.

Treći Street Wine Fest tako ponovno donosi spoj vrhunskih vina, domaćih delicija, edukacije i zabave, potvrđujući svoj status jednog od najatraktivnijih ljetnih eno-gastro događaja na Pelješcu.

Objava Više od 100 vina na jednom mjestu: Street Wine Fest ponovno pretvara Kunu u vinsku prijestolnicu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

„Možemo li Dioniza ili njegova ilirskog pandana povezati s posudama za vino, istovremeno i s navedenom maskom i u tome tražiti božanstvo kome je špilja služila kao svetište i kakvi su se sve rituali tu obavljali, možemo samo nagađati. Činjenica je da se većina nalaza povezanih sa svetištem nalazi u ulaznom i bočnom, do iskopavanja gotovo skrivenom i zatrpanom dijelu špilje. Zahvaljujući položaju u skrivenom, intaktnom dijelu špilje, nalazi su ostali cjeloviti i gotovo u potpunosti sačuvani, skoro kao zamrznuta slika stara više od dvije tisuće godina“, istaknuo je arheolog Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja.

Tijekom istraživanja 2025. godine, utvrđeno je kako su špilja i pojedini njeni dijelovi korišteni u različitim razdobljima, od brončanog doba do kraja mlađeg željeznog doba, ali u različite svrhe. U brončanom dobu, uglavnom tijekom 2. tisućljeća prije Krista, upotrebljavana je kao izvjesni oblik staništa: zbijeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih (ne)prilika ili kao sezonsko stanište. Od kasnog brončanog doba do početka mlađeg željeznog doba, špilja se koristi kao mjesto pokopa većeg broja individua.

„Prema rezultatima radiokarbonskih analiza ljudskih kostiju riječ je o razdoblju između 1012. i 481. g. pr. Kr., dakle nešto više od petsto godina služila je kao nekropola. Međutim, nakon što se prestalo pokopavati u špilji, ona se očigledno koristi kao ilirsko svetište koje prema nalazima možemo pratiti od kraja 4. do sredine 1. st. pr. Kr. O tome nam svjedoče brojne minijaturne posude, uglavnom grčke (amforice, zdjelice, kantarosi), ali i lokalne provenijencije koje su obično ostavljane u svetištima kao votivni prilozi, odnosno darovi korišteni u okviru izvjesnog religioznog obreda i kulta“, istaknuo je Perkić.

Tu su i drugi ulomci grčkih posuda, najfinijih i najskupocjenijih posude tog vremena, u pravilu grčkog porijekla. Sve takve posude služile su za čuvanje vina (amfore) ili ispijanje vina (razne vrste čaša). One nisu korištene u svakodnevnom životu Ilira nego su simbol bogatstva i moći tadašnje lokalne prapovijesne zajednice, koje su očigledno imali potrebu koristiti ih u nama nepoznatim ritualima (moguće povezanim s ispijanjem vina), ali i ostaviti kao poklon bogovima. U prošlogodišnjim istraživanjima pronađeni su keramički ulomci glave s dijelom poprsja i kose izvjesnog grčkog božanstva iz klasičnog razdoblja (4. st. pr. Kr.).

„U svakom slučaju, možemo biti sretni što su nam na širem dubrovačkom području, za sada, poznata tri ilirska svetišta na osnovu kojih možemo proučavati ilirsku religiju, njene doticaje i prožimanja s grčkom civilizacijom i religijom te vjerojatno stapanje i poistovjećivanje lokalnih božanstava i obreda s onim grčkim. Pored ove u Crnom jezeru, riječ je o svetištima u Spili u Nakovani i Vilinoj špilji iznad izvora Omble, s tim da ona u Nakovani egzistira istovremeno kad i ova u Crnom jezeru, dok Vilina špilja počinje nešto ranije, krajem 5. st. i traje do početka 3. st. pr. Kr. Upravo o Vilinoj špilji, nadamo se, moći ćete nešto više vidjeti i čuti u okviru izložbe i popratnog kataloga Dubrovačkih muzeja krajem ove godine“, dodao je Perkić

Na arheološkim istraživanjima u špilji Crno jezero na Pelješcu sudjelovali su arheolozi Domagoj Perkić i Krešimir Grbavac te restauratorica Sanja Pujo iz Dubrovačkih  muzeja, zatim speleolozi Hrvoje i Nataša Cvitanović iz speleološkog kluba Ursus Spelaeus iz Karlovca i arheologinja i speleologinja Mirna Šandrić iz Speleološkog odsjeka HPD Željezničar iz Zagreba, prenosi Dubrovački dnevnik.

Objava U špilji na Pelješcu pronađena grčka kazališna maska iz 4. ili 3. stoljeća prije Krista! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U Stonu je jučer održano događanje “Okusi iz srca otoka”, koje je okupilo brojne proizvođače, posjetitelje i ljubitelje otočne tradicije iz različitih krajeva Hrvatske. Tijekom cijelog programa vladala je odlična atmosfera, a bogat sadržaj privukao je velik interes okupljenih.

Sajamsko-izložbeni dio predstavio je raznovrsne otočne proizvode i tradicijske vrijednosti, dok su stručna predavanja, panel rasprave i degustacijske radionice dodatno približili važnost očuvanja otočne proizvodnje i identiteta. Posjetitelji su imali priliku upoznati kvalitetu i autentičnost proizvoda koji nose oznaku “Hrvatski otočni proizvod”, simbol izvrsnosti i predanog rada otočnih proizvođača.

Posebnu pažnju privukao je nastup Viteškog udruženja Kumpanjija Blato, čija je izvedba tradicionalnog viteškog plesa na stonskoj Placi izazvala veliko oduševljenje publike i još jednom podsjetila na bogatstvo hrvatske kulturne baštine.

Ovakva događanja potvrđuju važnost očuvanja tradicije, domaće proizvodnje i promocije otočnih proizvoda, koji svojom kvalitetom i autentičnošću sve više pronalaze mjesto i na domaćem i na stranom tržištu.

Posebna zahvala upućena je Regionalnoj agenciji DUNEA na uspješnoj organizaciji događanja te na odabiru Stona kao domaćina ovog značajnog susreta otočnih proizvođača i promotora hrvatske otočne baštine.

Foto: Visit Ston/facebook

Objava “Okusi iz srca otoka” Ston okupio otočne proizvođače i čuvare tradicije pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema informacijama iz HAK-a, zbog radova na državnoj cesti DC8 u mjestu Brijesta promet se odvija uz privremenu regulaciju semaforima u smjeru Brijesta.

– Zbog radova na državnoj cesti DC8 u mjestu Brijesta vozi se uz privremenu regulaciju prometa. Promet se odvija uz privremenu regulaciju semaforima u smjeru Brijesta. Radovi se izvode od 04.05.2026. do 18.05.2026., svaki dan – obavijestili su iz HAK-a.

Foto: Dulist.hr

Objava Tek je izgradili, a već raskopana: Radovi i semafori čim prijeđete Pelješki most pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Druga etapa će krenuti u 12:30 i voditi preko Oskorušnog i Potomja do Putnikovića i Muzeja vina. Posljednja etapa starta u 14:30 i vodi kroz Ponikve, a potom kroz stonsku solanu do završne izložbe na Placi u Stonu.

Automobili će biti izloženi na Placi od 15 do 17:30 sati. Ovogodišnji Oldtimer Rally Ston je ukupne duljine oko 80 kilometara. Rally je nazvan u čast Mata Celestina Medovića, velikog slikara rođenog u Kuni, kojeg su krajolici kroz koje će ove godine povorka oldtimera proći nadahnuli na poznati ciklus pejzaža.

Očekuje nas topli proljetni dan koji će spojiti vibrantnu paletu boja Pelješca i eleganciju oldtimera. Bogati program manifestacije koja predstavlja Pelješac, Općine Ston i Orebić kao atraktivne auto-destinacije kombinirajući prirodne ljepote s upoznavanjem kulturne baštine i autentične eno-gastro ponude je privukao posade iz Hrvatske i susjednih država.

Dolazi puno zanimljivih automobila, a za posjetitelje će posebno atraktivni biti vrlo rijetka Opel-Irmscher Omega EVO500 kao i Ferrari 348 te Rolls Royce Cabriolet.

Podršku Rallyu su uz općine Ston i Orebić pružili Dubrovačko-neretvanska županija sa svojim turističkim zajednicama te Poljoprivredna zadruga Putniković, Solana Ston, Vinarija Roso, VIVA i Libertas Dubrovnik.

Rally se održava na javnim prometnicama, u skladu s prometnim pravilima i uz pojačan angažman službenika Policijske postaje Ston pa manifestacija neće remetiti redovno odvijanje prometa.

Naslovna foto: Zoran Obradović/facebook

Izvor: Dubrovački vjesnik

Objava Oldtimer karavana stiže na Pelješac: 80 kilometara elegancije i baštine na 4. Rallyju Ston pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Jedne fine škare mečke njemačkih tablica – napisao je uz objavljeni video.

Videosnimka je objavljena na Facebook stranici “Prometne zgode i nezgode”.

Objava “Jedne fine škare” na Pelješcu: snimka opasnog manevra kruži mrežama pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Jaka konkurencija

Naime, povodom Međunarodnog dana žena, Mreža hrvatskih žena svečano je u hotelu Westin u Zagrebu dodijelila nagrade ‘Utjecajne hrvatske žene‘ i ‘Buduće liderice‘ za 2026. godinu. Ovogodišnja dodjela bila je posebno svečana jer je obilježila deset godina prepoznavanja i slavljenja iznimnih postignuća žena hrvatskog porijekla iz cijelog svijeta.

U jakoj konkurenciji između više od 900 prijavljenih, 26 žena iz 11 zemalja svijeta koje su porijeklom iz Hrvatske primilo je ovogodišnja priznanja – 25 nagrada ‘Utjecajne hrvatske žene‘‘ i jednu nagradu ‘‘Buduća liderica‘. Ove nagrade odaju priznanje ženama koje svojim profesionalnim uspjesima, društvenim angažmanom i liderstvom pridonose razvoju zajednice, potiču inovacije te promiču ugled Hrvatske u svijetu.

– Organizacija okuplja žene iz cijelog svijeta koje su porijeklom Hrvatice. Konkurencija je bila 900 prijavljenih, koje se moraju prijaviti dosta ranije jer dolaze iz Čilea, Perua, Australije, Saudijske Arabije, Kine, sa svih strana svijeta – rekla je Marija Mrgudić zs Dubrovački vjesnik.

Dijele iskustva

– Od 900 žena nagradu je dobilo nas 26 iz 11 zemalja svijeta. Predsjednica je u Kanadi, dopredsjednica u Argentini, a centar je u New Yorku. Pratimo sve preko interneta, stalno se nešto događa, imamo radionice, dijelimo iskustva. Svi možemo predlagati jedni druge. Svake godine se okupimo u Zagrebu, gdje se dodjeljuju nagrade – naglasila je poznata vinarka s Pelješca.

U proteklih deset godina Mreža hrvatskih žena dodijelila je više od 200 nagrada te izgradila snažnu međunarodnu zajednicu koja okuplja više od 1500 članica. Mreža hrvatskih žena globalna je platforma posvećena napredovanju i osnaživanju žena. Povezuje uspješne žene hrvatskoga podrijetla diljem svijeta, potiče mentorstvo mlađih generacija te suradnju žena različitih profesija i iskustava iz svih dijelova svijeta.

Objava PELJEŠKA PODUZETNICA Marija Mrgudić dobitnica priznanja ‘Utjecajne hrvatske žene‘ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Taj veliki komunalni problem koji je u središte pozornosti došao zbog nelegalnog zatrpavanja otpada u Stonu postoji već godinama, a zbog nepostojanja odlagališta, odvoz otpada s poluotoka skupo plaćaju sve pelješke općine, a ne samo stonska. Općine Ston, Janjina, Trpanj i Orebić su naime, svoj otpad odlagale na neumskom odlagalištu, a od kada to više nije moguće, snalaze se kako znaju i umiju i otpad odvoze u različita odlagališta u unutrašnjosti, stotinama kilometara daleko od Pelješca. Dok se ne izgradi županijski Centar za gospodarenje otpadom, rješenja za ove općine neće niti biti, piše Dubrovniknet.hr

Zar su toliko nesposobni da otvore svoje odlagalište, pitaju se mnogi ovih dana?

A to im je nemoguće, jer prema Zakonu o otocima koji se odnosi i na Pelješac, na svojem poluotoku ne smiju otvoriti vlastita odlagališta zbog čega su se sve četiri pelješke općine i našle ‘zatrpane’ smećem koje se ljeti udeseterostručuje.

Korčula ima dva odlagališta još od prije, koja bi trebala biti u funkciji do otvaranja županijskog Centra za gospodarenje otpadom, Neretva ima dva, Dubrovnik i okolne općine imaju Grabovicu, a na Pelješcu su se dva divlja zatvorila.

Zbog nedavnog nelegalnog odlaganja na dvije lokacije u Stonu, već je pokrenuta istraga protiv načelnika Antunice, a kada je akcija zatrpavanja smeća u Ston dovela sve medije, država je putem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na kraju našla privremeno rješenje odvoza pelješkog otpada u Karlovac. Više je puta pritom prozivana pločanska gradska uprava jer ne želi primiti smeće s Pelješca na svoje odlagalište koje se nalazi kod Baćinskih jezera, a koje subvencionira Fond. Tamo otpad odlažu i općine Gradac i Slivno, no činjenica je da tuđe smeće nitko ne želi i da pelješke općine nemaju izbora.

Načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović govori kako ovaj problem od svih iziskuje promjenu u načinu ponašanja:

– Mislim da u Europi nema jedinice lokalne samouprave koja mora voziti otpad 550 kilometara daleko. Možete misliti koliki su nam to troškovi, koji su i dosad bili visoki. Karlovac smo dobili na tri plus tri mjeseca uz prethodnu analizu sastava otpada, pa nije sigurno što ćemo nakon toga – govori Mratović, kojega je naljutila i nedavna izjava resorne ministrice Marije Vučković da Pelješčanima „neće Ministarstvo tražiti deponij”.

– A tko bi to trebao kada mi po Zakonu ne možemo otvoriti odlagalište niti nikoga prisiliti da primi naš otpad? Naravno da su Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ti koji bi trebali ostvariti kontakte s nekim odlagalištem u Hrvatskoj koje bi primilo naše smeće. Ploče je bilo planirano, no oni tamo za to ne žele niti čuti, mi ne možemo prisiliti nikoga, a rješenje se mora naći. Pokušali smo sve, a ni ovo nam nije najsretnije rješenje. Troškovi odvoza i deponiranja otpada u Karlovcu su ogromni. Ministarstvo nam je odlučilo izaći ususret subvencijom na prijevoz od 100 eura po toni, ali nam je cijena i dalje ogromna da bi je mogli prebaciti na domaćinstva, nego ćemo morati iz proračuna plaćati – govori Mratović koji misli da se županijski CGO čak i kada bude gotov neće brzo pustiti u rad, i kako sličan scenarij pelješkome čeka i mnoge druge općine u Hrvatskoj.

Sve pelješko smeće sada se preko Orebića vozi u Karlovac. Općina Orebić također bez odlagališta, s ovim se problemom uhvatila u koštac najranije i prošle je godine čak 37 posto tamošnjeg otpada razdvojeno za reciklažu. Na odvoz i deponiranje otpada lani je općina izdvojila 380.000 eura bez troškova kapilarnog prikupljanja otpada i njihova komunalnog poduzeća te drugih troškova pretovara. Nevolja ih je na to natjerala jer nisu, kaže načelnik Orebića Tomislav Ančić, otvorili odlagališta devedesetih godina dok se još moglo, prenosi Dubrovniknet.hr

– Mi smo još 2018. čipirali spremnike i svako domaćinstvo opskrbili kontejnerima za razdvajanje. Imali smo ugovor s tvrtkom koja je otpad odvozila u unutrašnjost, no nakon korone nismo mogli pratiti taj ugovor. Onda smo se vratili u Neum, pa u Polaču pokraj Benkovca, pa onda opet u Neum, pa u Otočac i sada konačno otpad vozimo u Karlovac – govori načelnik Ančić.

– Bez pomoći Ministarstva, Fonda i Županije ne bi nas bilo nigdje, iako se ovaj problem često politizira. Morat ćemo se snalaziti do otvaranja CGO-a, jer teško će netko prihvatiti naš otpad. To je često samo zato što se gradovi i općine nađu u financijskim problemima pa onda prihvate naš otpad. Mi živimo od turizma i ne možemo sebi dozvoliti da ljeti ne odvezemo otpad dva dana. Zato ga moramo što više razdvajati da ga što manje odvozimo. Nadamo se da ćemo za manje od deset godina doći na 90 posto razdvajanja, pa onda možemo izdržati i cijenu odvoza – govori Ančić.

Kriza zbrinjavanja otpada na Pelješcu tek je privremeno riješena kako bi se spriječile sanitarne i ekološke posljedice nakupljanja otpada na poluotoku.

Na upit kako će se dugoročno riješiti problem i financiranje koje bi općinama Pelješca omogućilo stabilan i zakonit sustav zbrinjavanja otpada iz Ministarstva nisu odgovorili.

Dugo očekivana izgradnja Centra gospodarenja otpadom (CGO) Lučino razdolje kasni, potvrdio je prošlog tjedna i dubrovačko – neretvanski župan Blaž Pezo na sjednici županijske skupštine, a točni rokovi završetka projekta još se ne znaju. Jedinice lokalne samouprave moraju početi ozbiljno raditi na uspostavljanju sustavnog razdvajanja i gospodarenja otpadom, poručio im je tom prigodom:

– Do izgradnje CGO-a moramo sugrađanima približiti što uopće znači razdvajati otpad, ali i koja je uloga njihovih općina i gradova te pripadajućih komunalnih društava. Pogrešno je mišljenje koje je prevladavalo u javnosti, ali i među lokalnim političarima, da će se kad se izgradi CGO nastaviti tamo nositi otpad. CGO je normiran na 40 posto ukupnog otpada, a već sad moramo odvajati 60 posto, kroz sustav koji moraju uspostaviti općine i gradovi. Do 2035. čak i 90 posto – upozorio je župan Pezo i dodao da će uspostava tog sustava biti velik, težak i mukotrpan posao:

– Najteže je shvatiti da će taj sustav koštati. Kad naši sugrađani uspiju te navike usvojiti, umjesto da ih pohvalimo, svima ćemo im naplatiti skuplji odvoz otpada.

Objava Pelješčane razbjesnila izjava ministrice Vučković, smeće voze 550 km do Karlovca pojavila se prvi puta na Klik Medija.