‘Baciš tu gdje je mukte‘

No, problem nastane kad se oni upuste u istraživanje okolice pa odu, recimo, prošetati poljoprivrednim područjem s maslinicima smještenim istočno od Trpnja, uz Put maslina. Bajkovit naziv za predio koji je sve osim bajkovit. Tu je, nakon što je prije nekoliko godina sanirano bivše odlagalište otpada, nastalo novo, ovaj put možda i gore. Radi se o predjelu Vinošta, piše Dubrovački vjesnik.

Jedan od najljepših pogleda na more u Trpnju tako ima odlagalište glomaznog i građevinskog otpada, o čemu svjedoči galerija fotografija koje je poslao čitatelj Dubrovačkog.

Tu nema čega nema – odbačenih perilica, frižidera, zahodskih školjki, zemljanih iskopa, raznog građevinskog materijala, madraca, ormara, fotelja, deka, kartona, željeza, plastike… Užasan prizor, štoviše apsurdan usred one čiste ljepote koju je ljudska ruka tako bezočno nagrdila.

– Staro je odlagalište sanirano i nastalo je novo. Nitko ne može ništa – govore Trpanjci.

Iz Trpnja se komunalni otpad, inače, prevozi u Orebić. A ovo se, kako kažu Trpanjci, dogodi ‘kad isprazniš šufit i baciš tu gdje je mukte‘.

‘To je ludilo‘

Nešto slično potvrdio je i načelnik Općine Trpanj Jakša Franković, već pomalo očajan zbog situacije kojoj ne nazire rješenje. Problem s odlaganjem krupnog i građevinskog otpada ima cijela županija, ističe, u kojoj jednostavno nema organiziranog prihvata te vrste otpada.

– Mi odvozimo, oni bacaju – rekao je načelnik.

Tko ‘oni‘?

– Cijeli Pelješac! To je ludilo. Mi ga stalno odvozimo, to plaćamo, a oni dovode.

Možete li zagraditi prilaz?

– Možemo zagraditi, a onda će bacati na put, na županijsku cestu. Bilo je zagrađeno pa se bacalo na županijsku cestu.

Je li to zemlja lokalne samouprave?

– To je zemlja takozvane seoske zajednice, suvlasništvo 700 Trpanjaca. Tu je već bilo odlagalište koje je sanirano i zatvoreno, ali se ponavlja. Razbij novo, kupi novo, to ti je tako. Toliko smo bogati da razbijamo novo i kupujemo novo. Svake godine tu potrošimo određene novce. Neki dan smo odveli 40 kubika Jadran sirovinama u Pločama, onome tko to može prihvatiti. Prije početka sezone ćemo to riješiti, ali to košta 80 eura po kubiku. Miješani komunalni otpad iz domaćinstava ide u Orebić – istaknuo je.

– Najveći problem je glomazni otpad, a to je problem cijele županije. Rješavamo ga odvozom jer drugog načina nemamo. Potrošit će Općina Trpanj 20.000 eura i sve će se ponovo dovesti.

Kako se to može spriječiti?

– Može kad se organizira adekvatna lokacija i prihvat, a nitko neće u svojoj korti lokaciju za glomazni otpad. Idite što se u Gradu događa, stavljaju kraj kontejnera!

Dubrovnik ima reciklažna dvorišta…

– Pa s tim nije riješen cijeli Grad Dubrovnik.

Može li se kod vas negdje na Pelješcu napraviti reciklažno dvorište?

– To je stvar dogovora četiri jedinice lokalne samouprave. Nikome nije drago primiti tuđe škovace. Mi smo bili naivni kad smo zatvorili tri plohe, Podvlašticu, Vinošte i treće u Janjini. Stvorili smo sebi i građanima problem. Proračuni se troše na smeće. Sad su svi Poncije Pilat, a mi ostali na streljani. Sve što sad riješimo je samo gašenje požara, a trajnog rješenja nema. Tako je s miješanim otpadom, o građevinskom i glomaznom da i ne govorim. Ništa sustavno nije riješeno! – govori trpanjski načelnik za Dubrovački vjesnik.

– Bila je inspektorica i prošle godine, napravila zapisnik, mi smo to sanirali, ali se nastavlja bacati. Ako ne tu, onda na županijsku cestu, na asfalt.

Ali ni ljudi nisu krivi kad jednostavno nemaju gdje?

– Istina je to, ili će baciti u potok, u more ili tu. Sad izaberimo. U vas će baciti na Brgat ili će ostavit‘ kraj kontejnera. To je solucija. Kad prolazim onuda, sve vidim. Grad to kupi i zbrinjava na svoj način. A svi se pravimo mutavi jer svi sve znamo. Vi imate reciklažno dvorište pa vam isto završi kraj kontejnera. Nekome se to mora dati na zbrinjavanje. Kad Grad Dubrovnik to ne može riješiti, kako će jedna mala općina – rekao je Jakša Franković. – Nemamo instrumente. Gdje ćete s otučenim pločicama iz kuhinje? Bit ćete sretni ako vam ih meštar uzme i negdje baci. Kubik ćete platiti po zlato jer u cijeloj županiji nema legalnog odlagališta za građevinski otpad. Ogromni hoteli se renoviraju i gdje završava taj materijal? – retorički se zapitao.

– Naš problem ćemo riješiti pred sezonu, a na jesen će opet sve biti isto. Dobro je dok ne bacaju u more i u potoke. U ovom trenutku još smo na ovoj primitivnoj razini razvoja gospodarenja otpadom. Sve su oči uprte u Pelješac, a Pelješac je samo slika Hrvatske – zaključio je načelnik Općine Trpanj.

Objava U Trpnju najljepši pogled na more pretvoren u pogled na smeće pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Taj veliki komunalni problem koji je u središte pozornosti došao zbog nelegalnog zatrpavanja otpada u Stonu postoji već godinama, a zbog nepostojanja odlagališta, odvoz otpada s poluotoka skupo plaćaju sve pelješke općine, a ne samo stonska. Općine Ston, Janjina, Trpanj i Orebić su naime, svoj otpad odlagale na neumskom odlagalištu, a od kada to više nije moguće, snalaze se kako znaju i umiju i otpad odvoze u različita odlagališta u unutrašnjosti, stotinama kilometara daleko od Pelješca. Dok se ne izgradi županijski Centar za gospodarenje otpadom, rješenja za ove općine neće niti biti, piše Dubrovniknet.hr

Zar su toliko nesposobni da otvore svoje odlagalište, pitaju se mnogi ovih dana?

A to im je nemoguće, jer prema Zakonu o otocima koji se odnosi i na Pelješac, na svojem poluotoku ne smiju otvoriti vlastita odlagališta zbog čega su se sve četiri pelješke općine i našle ‘zatrpane’ smećem koje se ljeti udeseterostručuje.

Korčula ima dva odlagališta još od prije, koja bi trebala biti u funkciji do otvaranja županijskog Centra za gospodarenje otpadom, Neretva ima dva, Dubrovnik i okolne općine imaju Grabovicu, a na Pelješcu su se dva divlja zatvorila.

Zbog nedavnog nelegalnog odlaganja na dvije lokacije u Stonu, već je pokrenuta istraga protiv načelnika Antunice, a kada je akcija zatrpavanja smeća u Ston dovela sve medije, država je putem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na kraju našla privremeno rješenje odvoza pelješkog otpada u Karlovac. Više je puta pritom prozivana pločanska gradska uprava jer ne želi primiti smeće s Pelješca na svoje odlagalište koje se nalazi kod Baćinskih jezera, a koje subvencionira Fond. Tamo otpad odlažu i općine Gradac i Slivno, no činjenica je da tuđe smeće nitko ne želi i da pelješke općine nemaju izbora.

Načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović govori kako ovaj problem od svih iziskuje promjenu u načinu ponašanja:

– Mislim da u Europi nema jedinice lokalne samouprave koja mora voziti otpad 550 kilometara daleko. Možete misliti koliki su nam to troškovi, koji su i dosad bili visoki. Karlovac smo dobili na tri plus tri mjeseca uz prethodnu analizu sastava otpada, pa nije sigurno što ćemo nakon toga – govori Mratović, kojega je naljutila i nedavna izjava resorne ministrice Marije Vučković da Pelješčanima „neće Ministarstvo tražiti deponij”.

– A tko bi to trebao kada mi po Zakonu ne možemo otvoriti odlagalište niti nikoga prisiliti da primi naš otpad? Naravno da su Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ti koji bi trebali ostvariti kontakte s nekim odlagalištem u Hrvatskoj koje bi primilo naše smeće. Ploče je bilo planirano, no oni tamo za to ne žele niti čuti, mi ne možemo prisiliti nikoga, a rješenje se mora naći. Pokušali smo sve, a ni ovo nam nije najsretnije rješenje. Troškovi odvoza i deponiranja otpada u Karlovcu su ogromni. Ministarstvo nam je odlučilo izaći ususret subvencijom na prijevoz od 100 eura po toni, ali nam je cijena i dalje ogromna da bi je mogli prebaciti na domaćinstva, nego ćemo morati iz proračuna plaćati – govori Mratović koji misli da se županijski CGO čak i kada bude gotov neće brzo pustiti u rad, i kako sličan scenarij pelješkome čeka i mnoge druge općine u Hrvatskoj.

Sve pelješko smeće sada se preko Orebića vozi u Karlovac. Općina Orebić također bez odlagališta, s ovim se problemom uhvatila u koštac najranije i prošle je godine čak 37 posto tamošnjeg otpada razdvojeno za reciklažu. Na odvoz i deponiranje otpada lani je općina izdvojila 380.000 eura bez troškova kapilarnog prikupljanja otpada i njihova komunalnog poduzeća te drugih troškova pretovara. Nevolja ih je na to natjerala jer nisu, kaže načelnik Orebića Tomislav Ančić, otvorili odlagališta devedesetih godina dok se još moglo, prenosi Dubrovniknet.hr

– Mi smo još 2018. čipirali spremnike i svako domaćinstvo opskrbili kontejnerima za razdvajanje. Imali smo ugovor s tvrtkom koja je otpad odvozila u unutrašnjost, no nakon korone nismo mogli pratiti taj ugovor. Onda smo se vratili u Neum, pa u Polaču pokraj Benkovca, pa onda opet u Neum, pa u Otočac i sada konačno otpad vozimo u Karlovac – govori načelnik Ančić.

– Bez pomoći Ministarstva, Fonda i Županije ne bi nas bilo nigdje, iako se ovaj problem često politizira. Morat ćemo se snalaziti do otvaranja CGO-a, jer teško će netko prihvatiti naš otpad. To je često samo zato što se gradovi i općine nađu u financijskim problemima pa onda prihvate naš otpad. Mi živimo od turizma i ne možemo sebi dozvoliti da ljeti ne odvezemo otpad dva dana. Zato ga moramo što više razdvajati da ga što manje odvozimo. Nadamo se da ćemo za manje od deset godina doći na 90 posto razdvajanja, pa onda možemo izdržati i cijenu odvoza – govori Ančić.

Kriza zbrinjavanja otpada na Pelješcu tek je privremeno riješena kako bi se spriječile sanitarne i ekološke posljedice nakupljanja otpada na poluotoku.

Na upit kako će se dugoročno riješiti problem i financiranje koje bi općinama Pelješca omogućilo stabilan i zakonit sustav zbrinjavanja otpada iz Ministarstva nisu odgovorili.

Dugo očekivana izgradnja Centra gospodarenja otpadom (CGO) Lučino razdolje kasni, potvrdio je prošlog tjedna i dubrovačko – neretvanski župan Blaž Pezo na sjednici županijske skupštine, a točni rokovi završetka projekta još se ne znaju. Jedinice lokalne samouprave moraju početi ozbiljno raditi na uspostavljanju sustavnog razdvajanja i gospodarenja otpadom, poručio im je tom prigodom:

– Do izgradnje CGO-a moramo sugrađanima približiti što uopće znači razdvajati otpad, ali i koja je uloga njihovih općina i gradova te pripadajućih komunalnih društava. Pogrešno je mišljenje koje je prevladavalo u javnosti, ali i među lokalnim političarima, da će se kad se izgradi CGO nastaviti tamo nositi otpad. CGO je normiran na 40 posto ukupnog otpada, a već sad moramo odvajati 60 posto, kroz sustav koji moraju uspostaviti općine i gradovi. Do 2035. čak i 90 posto – upozorio je župan Pezo i dodao da će uspostava tog sustava biti velik, težak i mukotrpan posao:

– Najteže je shvatiti da će taj sustav koštati. Kad naši sugrađani uspiju te navike usvojiti, umjesto da ih pohvalimo, svima ćemo im naplatiti skuplji odvoz otpada.

Objava Pelješčane razbjesnila izjava ministrice Vučković, smeće voze 550 km do Karlovca pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Radi se o komunalnom društvu jedinice lokalne samouprave s područja Dubrovačko-neretvanske županije kao pravnoj osobi, te 40-godišnjoj direktorici komunalnog društva i 65-godišnjem čelniku općine, te 43-godišnjaku.

Naime, nakon što su policijski službenici Policijske postaje Ston krajem studenoga prošle godine radom na terenu došli do saznanja o mogućem nelegalnom odlaganju otpada  iznad mjesta Ponikve na Pelješcu, započelo je kriminalističko istraživanje na okolnosti možebitnog kaznenog djela u sklopu kojeg je napravljen očevid na dva lokaliteta odlaganja otpada.

Nadležna policijska postaja je odmah po saznanju, o svemu utvrđenom obavijestila Državni inspektorat kako bi poduzeli mjere iz svoje nadležnosti.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su osumnjičeni, protivno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, od 1. listopada prošle do 27. siječnja ove godine, miješani komunalni otpad prikupljen s područja u nadležnosti komunalnog društva općine, neovlašteno i nepropisno odložili na dvije lokacije.

Radi se o zemljanim površinama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske za koje nije bila izdana dozvola za gospodarenjem otpadom te gdje se otpad odlagao na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti  kakvoću zraka, tla, podzemlja i vode ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugrozit životinje ili ugroziti život ili zdravlje ljudi.

Protiv troje osumnjičenih policija je Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku podnijela kaznene prijave, a kriminalističko istraživanje vezano za navedeno se nastavlja i dalje.

Foto: ilustracija

Objava Nelegalno odlagan otpad na Pelješcu, kaznena prijava za načelnika i direktoricu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U odgovoru koji je dobio Juginfo.hr se ističe kako su tijekom nadzora utvrđene nepravilnosti, temeljem kojih je pokrenut upravni inspekcijski postupak, te je rješenjem inspekcije naređeno uklanjanje nepropisno odloženog otpada.

Iz Državnog inspektorata dodaju kako je inspekcijski postupak u tijeku, a daljnje mjere bit će poduzete sukladno važećim zakonskim propisima.

Objava NAKON PRIJAVE Ministrica Vučković poslala inspekciju na jug pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– ​Raspolažem informacijama o sustavnom i opasnom kršenju zakona od strane Komunalnog društva Ston d.o.o. Naime, umjesto na propisana odlagališta, ovo poduzeće prikupljeni otpad iz kućanstava odlaže na nezakonitoj lokaciji u neposrednoj blizini samog mjesta Ston – ističe zabrinuti građanin, pa navodi nekoliko podataka koji po njegovu sudu govore o prilog tvrdnjama o ekološkom incidentu:

– Ono što ovu situaciju čini alarmantnom su sljedeće činjenice: Na djelu je sustavno prikrivanje i uništavanje: Dio otpada se bagerima zatrpava zemljom kako bi se sakrili tragovi, dok se drugi dio periodično pali, čime se izravno zagađuje zrak kancerogenim česticama. Prisutna je i neposredna ugroza pitke vode: Lokacija se nalazi svega 600 metara od glavnog izvora pitke vode koji opskrbljuje cijelu općinu. Postoji opravdan strah da procjedne vode iz zatrpanog smeća i toksični pepeo prodiru izravno u podzemne tokove i izvor – navodi naš dojavljivač pa upozorava i na rizik od blizine samog centra Stona:

– Tamošnja deponija i ‘palionište‘ nalaze se na samo na kilometar udaljenosti od povijesne jezgre Stona i njegovih zidina. Dok turisti posjećuju naš grad, svega kilometar dalje, poduzeće u vlasništvu općine stvara ekološku bombu. A gdje je tek ugroza zaštićenog Malostonskog zaljeva! S obzirom na krški teren, ovo zagađenje prijeti i Malostonskom zaljevu te uzgoju školjaka po kojem smo poznati širom svijeta. ​Nevjerojatno je da institucija koja bi trebala brinuti o čistoći, radi uštede na odvozu, svjesno truje svoje sugrađane i uništava strateške resurse poput vode – javno proziva mještanin koji je, priznaje, kao stanovnik iznimno zabrinut zbog svega što vidi na terenu. Kaže i kako je doznao da je vozačima Komunalnog društva naređeno da ostavljaju ključ u kamionu jer da gomile smeće navodno iskrcava “vanjski suradnik”.

Na optužbe na račun stonskih komunalaca, Dubrovački je kontaktirao načelnika Općine Ston Vedrana Antunicu koji je opovrgnuo bilo kakvu opasnost za zdravlje ljudi i zaštićeni okoliš.

– Nema nikakvog namjernog zatrpavanja ni paljenja nagomilanog otpada. Stanovnicima ne prijeti ugroza pitke vode, niti je Malostonski zaljev bilo čime ugrožen. Jednostavno, dogodio se kvar na kamionu za prijevoz otpada, pa smo bili prisiljeni angažirati bager kako bi se prekrcao otpad iz pokvarenog vozila. To se dogodilo samo jednom, riješeno je i neće se ponoviti – poručio je stonski načelnik Antunica.

Na službenim stranicama Komunalnog društva Ston d.o.o. navedeno je kako su upravo prikupljanje i odvoz mješovitog komunalnog otpada najintenzivniji dio aktivnosti Društva, koje radi i na reciklaži i sortiranju otpada, te nadzire i naplaćuje javni parking na oko 500 parkirnih mjesta za osobne automobile, kao i nekoliko desetaka za autobuse.

Objava Sumnje u nezakonito odlaganje otpada kraj Stona: Mještanin upozorava na ekološki rizik, načelnik odbacuje optužbe pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Iz Općine mole sve mještane da svoje kante za otpad iznesu na vrijeme te zahvaljuju na razumijevanju.

Objava Obavijest o promjeni termina odvoza otpada u naselju Krvavac II pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Korisnicima je osiguran besplatan povrat prazne ambalaže isključivo sljedećih tvrtki:
AgroChem-Maks, Agronom, Albaugh TKI* (Pinus Agro), Agrozov, BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Certis Belchim HR* (Orchem), Chromos Agro, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

* Kod pojedinih tvrtki došlo je do pripajanja ili promjene naziva, pa je u zagradi naveden prijašnji naziv. Budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, takva se ambalaža prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta sakuplja se samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža te ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) ne prihvaća se.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Objava OBAVIJEST POLJOPRIVREDNICIMA Sakupljanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja u Opuzenu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Riječ je o prijedlogu odluke kojom bi se, izvanredno i isključivo u trajanju do 15 dana, dopustilo privremeno odlaganje otpada s područja grada Metkovića, Opuzena, Kule Norinske i Zažablja na odlagalištu Lovornik u Pločama. Ukupna količina otpada bila bi ograničena na maksimalno 100 tona, što čini oko 1,5% godišnjeg volumena koji se inače odlaže na toj lokaciji.

Zbog hitnosti situacije, predsjedniku Gradskog vijeća Grada Ploča upućen je prijedlog Odluke, a sjednica na kojoj će se o tome odlučivati sazvana je za utorak, 1. srpnja 2025.

Gradonačelnik Marević naglasio je da se ovakva odluka ne bi ni razmatrala da nije riječ o izvanrednim okolnostima te da ona neće značiti odustajanje od jasnog stava Ploča o protivljenju stalnom dovoženju otpada iz drugih sredina na Lovornik. Ističe i kako se ovdje radi isključivo o ljudskoj solidarnosti i privremenoj pomoći susjedima u kriznom trenutku.

Dodatno, podsjetio je da je u nedavnom razdoblju Čistoća Metković d.o.o. pokazala spremnost da na kompostanu u Metkoviću zaprimi biootpad iz Ploča, što potvrđuje važnost međusobne suradnje kada je riječ o javnom interesu i zaštiti okoliša.

Odluka o privremenom odlaganju otpada u Pločama sada je na vijećnicima Gradskog vijeća, koji će o njoj odlučivati u utorak.

Objava Požar zatvorio metkovsko odlagalište otpada – Lovornik kao privremeno rješenje i znak solidarnosti pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Tom cestom GPS navigacija navodi i strane turiste, prvenstveno hodočasnike na putu prema Međugorju. Sigurno im ovakva slika iz prirode neće ostati u lijepom sjećanju. No, to očito ne brine ni lokalno stanovništvo, koje ondje ostavlja razni otpad, niti nadležne službe, koje bi taj otpad trebale pravovremeno ukloniti, poput “Gradske čistoće”.

FOTO: Mate Primorac/Slobodna Dalmacija

Rastok je nekad hranio cijelu Vrgorsku krajinu kukuruzom, no danas je velik dio polja zarastao u korov i brist. Obrađuju se samo rubni dijelovi polja koji nisu pod vodom, gdje se uzgajaju povrtlarske kulture i jagode, po kojima je ovaj kraj poznat diljem Hrvatske. No, ekološka svijest stanovništva je zabrinjavajuća. Prije tri godine Slobodna je pisala o inicijativi vrgorskog sportaša, svjetskog i europskog prvaka u kick-boxingu Nikice Radonića, koji je sa svojim prijateljima iz sela, od izvora Banje do Vrgorskog mosta, prikupio četiri traktorske prikolice raznog otpada, u kojem je dominirala plastična folija.

Dio od Vrgorskog mosta do Podprologa u još je gorem stanju – ondje se baca sve i svašta, a rijetko se čisti. “Gradska čistoća” pokušala je doskočiti problemu postavljanjem specijaliziranih kontejnera za prikupljanje otpada, no njihov broj je nedostatan, prazne se samo dva puta mjesečno, a u njih se odlaže sve i svašta. Zbog toga nisu napravljeni značajni pomaci. Bacanje plastike i ambalaža od pesticida u kanale za natapanje i rijeku Maticu ozbiljno je narušilo kvalitetu vode te biljni i životinjski svijet, a pojedine vrste riba praktički su nestale iz Rastoka.

Što je zapelo s odvozom otpada, Slobodna je pokušala saznati iz prve ruke, od direktora “Gradske čistoće” Tonija Grljušića.

Jedan od glavnih razloga zbog kojeg otpad nije odvezen su poplave. Cesta kroz Rastok bila je zatvorena, pa nismo mogli intervenirati. No, do ovog petka otpad će biti uklonjen. Inače, kontejneri se prazne dva puta mjesečno i namijenjeni su plastici i plastičnim folijama. Međutim, u njima nalazimo svega i svačega. Još jednom apeliram na građane da ne odlažu glomazni otpad i druge nepredviđene vrste otpada u ove kontejnere – rekao je Grljušić za Slobodnu Dalmaciju.

Objava ŠTO JE TIM LJUDIMA? Eko-bomba u vrgoračkom polju: Ambalažu od pesticida bacaju u kanal za natapanje pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Naime, za svaku tonu odloženog otpada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćat će se 30 eura, a naknada se uvećava svake godine za 5 eura, s tim da je izuzetak od plaćanja otpad odložen na Centar za gospodarenje otpadom, prenosi Dulist.hr

– Pošto ga nismo napravili u zadnjih 16 godina, ove godine Grad Korčula platit će 110 tisuća eura, Grad Dubrovnik 600 tisuća eura, a za 50 tisuća tona s područja županije platit ćemo milijun i pol eura jer smo bili neefikasni, jer nismo napravili županijski centar. O tome se malo priča, nemamo prave informacije – govorio je vijećnik.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je Centar ključni projekt u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom.

– Na tome smo ustrajno radili. Vrlo je složen projekt, a bilo je podmetanja nogu, tužbi, žalbi, svega. Svjesni smo da je to važno i ustrajali smo na njemu. Voljeli bismo da je već završen, međutim, sve traži svoje vrijeme. U realizaciji smo, nadamo se da će se izvođač držati ugovorenih rokova i da ćemo ga dobiti i riješiti se noćne more napuljskog scenarija u našoj županiji. Nama su i prethodne vlade ometale taj projekt, osim naših aktivista koje donekle razumijem – rekao je župan te podsjetio na ministre Mirelu Holy i Slavena Dobrovića koji su ih također kočili.

– Mnogo je odgovornih zbog čega to do danas nije gotovo – rekao je župan te napomenuo kako je otpad potrebno odvajati i reciklirati ga te se rješavati biološkog otpada koji ne ide na Centar, a sve to je zadaća jedinica lokalne samouprave, koji to rade, ali nedovoljno.

Objava JER JOŠ NEMA CENTRA Za odloženi otpad s područja županije platit ćemo milijun i pol eura! pojavila se prvi puta na Klik Medija.