U ime Dubrovačko-neretvanske županije počast je poginulima odao pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Silvio Markota.

Uz obitelji poginulih branitelja i predstavnike braniteljskih udruga, vijence su položili i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja te Grada Dubrovnika.

Svoje živote u obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. dali su sljedeći branitelji s područja Omiša: Neven Pavić, Franjo Tomasović, Božo Merčep, Zdravko Radić, Ivan Lozančić, Miljenko Zečić, Marko Krstić, Marko Lozančić, Tonći Marušić, Neven Pocrnjić, Vedran Rakuljić, Ante Šošić, Ćiro Lučić, Stanko Lučić, Ivan Družić i Tomica Burić.

Objava Odana počast Omišanima stradalima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Klapa Bošket ponovno je ispisala povijest festivala osvojivši zlatni štit žirija, treći put zaredom, dok im je publika dodijelila srebrnu nagradu. Najviše glasova publike pripalo je klapi Omiš, koja se nakon dulje pauze vratila u velikom stilu. Nama posebna vijest jer je član pobjedničke klape naš Pločanin Toni Zekulić.

Srebrni štit žirija otišao je u ruke klape Vinčace iz Novog Vinodolskog, koja je osvojila jednak broj bodova kao i Bošket, no presudila je odluka većeg broja članova žirija. Brončani štit struke pripao je klapi Krunik iz Kučina, dok je publika broncu dodijelila klapi Batuda iz Dugog Rata.

Na završnoj večeri istaknuli su se i Kana G iz Zagreba, Krijanca s Raba, Delmati iz Solina, Bistrica iz Marije Bistrice te Valdibora iz Rovinja, koji su oduševili svojim nastupima.

Ovim svečanim trenutkom završena je još jedna glazbena priča u Omišu, a najbolji među najboljima uskoro će nastupiti i pred zagrebačkom publikom. Koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog zakazan je za 5. listopada, u suradnji Gradske skupštine Grada Zagreba i Grada Omiša.

Klapska tradicija još jednom je potvrdila svoju snagu, emociju i bezvremensku ljepotu.

Objava Bošket u kojem pjeva Toni Zekulić treću godinu zaredom osvojio zlatni štit na Festivalu klapa Omiš pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U prekrasnom ambijentu teatrina „Dva ferala“, koji je bio ispunjen do posljednjega mjesta, sinoć su ispod vedrog neba šaptali, povremeno i grmjeli moćni klapski glasovi. Plaketu za najuspješniju debitantsku klapu načelnica Bola Katarina Marčić uručila je klapi Pharia.

„Obje pozornice, i bolska i omiška, imaju ogroman značaj. Bol je mjesto gdje se klapa predstavi i osjeti puls publike, dok je Omiš vrhunac, san svakog klapskog pjevača. To su scene koje nose tradiciju, poštovanje i visoke standarde, a nastup tamo puno znači za prepoznatljivost i kredibilitet klape“, poručio je nakon pobjede Jakša Vranjican, voditelj klape Pharia. Priznali su da je bilo treme koja se uskoro pretvorila u uzbuđenje, a dodatnu snagu dala im je publika koja je odmah prepoznala kvalitetu izvedbe.

Odluku o najboljim debitantima donio je stručni ocjenjivački sud u sastavu: Branko Tomić, legendarni prvi tenor višestruko nagrađivane klape Filip Dević iz Splita, Eduard Gracin, dugogodišnji suradnik FDK Omiš i maestro Mojimir Čačija, umjetnički voditelj Festivala, a osim klape Pharia pravo nastupa na Omiškom festivalu izborila je i opuzenska ženska klapa Arija, prenosi Dubrovački vjesnik.

Uoči proglašenja, ravnateljica Centra za kulturu Bol Ivana Bošković i prvi čovjek FDK Omiš Mijo Stanić razmijenili su prigodne poklone u povodu četvrt stoljeća bolskih koncerata debitanata koji iz godine u godinu privlače bračku publiku. Klapski glasovi i sinoć su očarali okupljene.

„Uživala sam. Ovo je svojevrsna meditacija kada pustite da vas glazba ponese, a vratila me i u djetinjstvo. Vratile su mi se neka stare slike“, ispričala nam je Boljanka, a zadovoljstvo nisu krili ni brački gosti:

„Rekli su nam da su klape simbol Dalmacije i bilo je zaista divno. Ugodna večer, atmosfera, pjesme, sve zajedno jedno predivno iskustvo“.

Vrhunac tek slijedi. Poznate dubrovačke klape zapjevat će u subotu, 28. lipnja na svečanom otvorenju Festivala dalmatinskih klapa Omiš, a uslijedit će i niz natjecateljskih večeri, kao i tradicionalni koncert Grad Zagreb gradu Omišu. Za sve ljubitelje izvornog klapskog pjevanja nema dileme – Omiš je mjesto gdje žele biti početkom ovoga ljeta. Festivalske ulaznice su u prodaji putem sustava entrio.

Objava Večer debitanata – ženska klapa Arija iz Opuzena izborila nastup na Omišu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Svečano se pratilo spajanje 150 metara dugog omiškog mosta. Kao dio obilaznice, smjestio u kanjonu Cetine, gdje su udari bure najjači. No, projektom nikakvi vjetrobrani nisu predviđeni, javlja RTL.

Omišanin Ivica Rogošić Keko u šali kaže: “Pa bit će zatvoren bar po godine, a drugu polovicu neće nitko prolaziti i služit će po meni bungee jumping i vidikovac za to služi. To su ideje van pameti.”

Njegov sugrađanin, Božo Ćapeta dodaje: “Tko ne živi u Omišu, ne zna što znači ta bura. To je jedna stvar, a druga je što se u ovoj državi sve radi ad hoc, evo sad imamo nešto para, sad ćemo nešto napraviti, zamagliti.”

Hrvatske ceste provele su dodatna istraživanja i zaključili da bi gradnja vjetrobrana na mostu uzrokovala njegovu nestabilnost. Voditelj projekta Hrvatski Cesta, Tomislav Cvetko objašnjava:

“Pri graničnoj brzini od 46 u sekundi, to je nekih 165 km na sat, dolazi do galopirajućih vibracija koje bi mogle biti opasne za konstrukciju mosta, zbog takvog rezultata smo mi odustali od izgradnje vjetrobrana i vratili se na osnovni projekt mosta bez vjetrobrana.”

No, smatraju da nije problem što gotovo 8 milijuna eura vrijedan most ne može podnijeti jače udare bure. Voditelj prometa Hrvatskih Cesta Slaviša Babić kaže većina mostova ih ni nema:

“Kao i na mostu dr. Franje Tuđmana, kao na Krčkom mostu ..Dakle ovisno o udarima vjetra prije svega će se smanjivati ograničenje brzine. To su nekakve prve mjere koje se poduzimaju, a po potrebi se zatvara most za pojedine skupine vozila, a onda ako su takvi udari vjetra preusmjerava se sav promet na alternativne pravce.”

Najveći promet očekuju ipak u ljetnim mjesecima kada bura rjeđe puše, a otvaranje mosta predviđeno za kraj ove ili početak iduće godine sigurno će ovisiti o tome hoće li taj dan puhati bura…

Objava A VJETROBRAN? Dugoočekivani Omiški most vrijedan je 8 mil. eura, ali jaču buru ne može podnijeti pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako danas piše Slobodna Dalmacija, projekt pod nazivom Multimodalna platforma splitske aglomeracije u naravi predstavlja nastavak izgradnje obilaznice Splita, od Solina do Omiša.

Realizacija projekta odvija se po dionicama. Ukupna duljina zahvata iznosi 21,5 kilometara i ne, neće biti gotova do kraja 2025. godine, kao što je to u više navrata kazao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Tunel koji je u Omišu čitavo desetljeće vodio iz nigdje u ništa za koji mjesec napokon će biti priveden svrsi. Ajde dobro, ne baš za koji mjesec, ali za još koji mjesec više bi trebao. Čim se most iznad Cetine spoji sam sa sobom, a plan je da to bude 8. ožujka, i čim “Strabag” dovrši izgradnju pristupne ceste, a radovi su već daleko odmaknuli.

O svim rokovima je teško govoriti, čak i nemoguće, no možemo o fazama projekta “multimodalne platforme splitske aglomeracije”. I evo ih, prvi put sve na jednome mjestu. Bez laži i obećanja. Samo činjenice.

Prvo moramo kazati da se od ukupne duljine zahvata, dakle od 21,5 kilometara, 10,5 kilometara projektira kao četverotračna cesta. Preciznije, dionica od čvora Mravince preko TTTS-a do čvora Jesenice imat će četiri kolnička traka, a ostatak od 11 kilometara, odnosno dionica od čvora Jesenice preko Duća do čvora Omiš, dva traka.

Dionica Mravince – TTTS

Idemo redom. Za dionicu Mravince – TTTS lokacijska dozvola ishođena je 15. svibnja 2020. godine, a njome je zahvat podijeljen u šest faza izgradnje. Za faze 1, 2 i 3 (rotor Mravince) izrađena je cjelokupna projektna dokumentacija i elaborati parcelacije koji su ovjereni od katastra, dok je postupak ishođenja građevinskih dozvola u tijeku.

Ishođene su dvije dozvole za izmještanje instalacija, a izdavanje preostalih dozvola u završnoj je fazi i očekuju se početkom ožujka 2023. godine. Za faze 4 i 5 dovršavaju se glavni projekti te je u tijeku ovjera parcelacijskih elaborata.

Ugovor o izvođenju radova za faze 1, 2 i 3 sklopljen je s tvrtkom Strabag na iznos od 7.207.069,30 eura bez PDV-a, a rok dovršetka radova iznosi 24 mjeseca. Ugovor za usluge nadzora za faze 1, 2 i 3 sklopljen je na iznos 296.444,12 eura, a uvođenje izvođača u posao očekuje se krajem ožujka 2023.

U tijeku je postupak nabave za izvođenje radova faza 4 i 5 procijenjene vrijednosti 37.414.559,69 eura bez PDV-a, pri čemu treba naglasiti da je postupak javne nabave za gradnju značajno otežan zbog nepostojanja odlagališta za višak mineralne sirovine. Definiranje lokacije u nadležnosti je lokalne i regionalne samouprave. U prijevodu, u rukama je političara. Čisto da se zna ako zapne.

Dionica čvor TTTS – čvor Dugi Rat sa spojnim cestama

Dionica je u projektiranju. Idejni projekti su izrađeni, a 2. prosinca 2022. godine predan je zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole.

Dionica Spojna cesta Dugi Rat (DC8) – čvor Dugi Rat – čvor Omiš

Za prvi dio dionice, dužine 2800 metara, u što je uključen i spoj na Jadransku magistralu, lokacijska dozvola ishođena je 5. listopada 2022. godine, a u tijeku je izrada glavnih projekata. Tijekom 2023. godine planira se ishođenje građevinske dozvole, a u planu nabave za 2023. planirano je pokretanje postupka javne nabave za izgradnju i nadzor.

Za drugi dio dionice, od Dugog Rata prema mostu iznad Cetine, koji će se baš tako i zvati, “Cetina”, izmjena i dopuna lokacijske dozvole ishođena je 2. kolovoza 2019. godine.

Iz Hrvatskih cesta naglašavaju da je novelacija glavnih projekata u završnoj fazi za obje dionice, dok tijekom 2023. slijedi podnošenje zahtjeva za izmjenu i dopunu građevinske dozvole. U planu nabave za 2023. planirano je pokretanje postupka javne nabave za izgradnju i nadzor, prenosi Slobodna Dalmacija.

Treći dio ove dionice je sam most, koji je, rekosmo, pri kraju, a nakon spajanja (varenje centralnog spoja i postavljanje na konačne ležajeve) slijede radovi na odvodnji u tunelima, asfaltiranje i postavljanje burobrana.

Četvrti dio također je već u izgradnji, riječ je o dionici dugoj tek nešto manje od tri kilometra, odnosno o spoju ceste na državnu cestu DC8, za koju je izmjena i dopuna lokacijske dozvole ishođena 2. kolovoza 2019. godine, dok je izmjena i dopuna građevinske dozvole ishođena 30. prosinca 2022. godine.

Postupak nabave za opremanje obilaznice Omiša je u tijeku, a ugovorni rok završetka svih građevinskih radova je 30. lipnja ove godine. Opremanje je zaseban ugovor za koji se provodi postupak nabave, a u Hrvatskim cestama očekuju da će dionica biti u prometu najesen. Ove godine.

Kad će čitava cesta biti gotova, nitko ne želi predviđati. Bitno je da bude. I da smo joj došli nikad bliže.

U svakom slučaju puno bliže nego 2006. godine, kad je Ivo Sanader rekao da će biti gotova za dvije godine. I kad su mu svi pljeskali. Sretni što uza se imaju takva čovjeka. Nesvjesni da će ga ubrzo izgubiti i da će godine proći prije nego takvog ponovno pronađu.

No, zaključimo sa strukom. A ona stvarno ne zna kad će cijela splitska obilaznica biti gotova. Zna se tek da će biti skuplja od Pelješkoga mosta. I barem jednako potrebna.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Objava JE LI TO MOGUĆE? Konačno se nazire kraj brzoj cesti Split-Omiš pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako doznaje Slobodna Dalmacija, na tom se dijelu omiške rivijere aktivirao odron sa sjverne strane državne ceste, pa je promet ograničen na samo jedan kolnički trak. Zbog toga su se stvarale kolone u oba smjera, a promet se regulira privremenom signalizacijom.

Iz Hrvatskog autokluba i policije pozivaju sve sudionike u prometu na dodatan oprez na tom dijelu Magistrale koji je odavno poznat po brojnim odronima od kojih su mnogi više puta sanirani.

Objava AKTIVIRAO SE ODRON U MIMICAMA: Velika opasnost na frekventnoj dionici Jadranske magistrale pojavila se prvi puta na Klik Medija.