Pregled demografskih mjera za 2026. godinu objavilo je Ministarstvo demografije i useljeništva, koje podatke prikuplja već osmu godinu zaredom. Ovogodišnji pregled je najkompletniji do sada jer su podatke dostavile sve 576 jedinice lokalne i regionalne samouprave. Prošle godine to nije učinilo njih šest.

Vrh liste gotovo isti: Sali, Ražanac, Povljana…

Vrh liste ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na 2025. godinu. Najveću jednokratnu podršku za prvo dijete, čak 7.963 eura, i dalje isplaćuje općina Sali na Dugom otoku. Slijede općina Ražanac kod Zadra, koja isplaćuje 7.000 eura, te Povljana i Kolan na Pagu s po 3.000 eura. Među gradovima najizdašniji je Imotski s podrškom od 2.500 eura.

Sali i Ražanac prednjače i kada je riječ o drugom djetetu, sa 7.963 odnosno 7.000 eura. Slijede Povljana sa 6.000 eura, Imotski s 5.000 eura te Kolan i Pašman s po 4.000 eura, prenosi Hina.

Kod trećeg djeteta rekorderi su Imotski i Novska, koji roditeljima isplaćuju po 10.000 eura. Odmah iza njih nalaze se Stari Grad s 9.310 eura, općina Lovreć kraj Imotskog s 9.290 eura te Povljana na Pagu s 9.000 eura.

Za četvrto dijete najviše daje Vela Luka, 13.300 eura, a slijedi Vir s 13.000 eura. Po 10.000 eura za četvrto dijete isplaćuju Imotski, Novska i Biograd na Moru.

Apsolutni rekorder po podršci za peto i svako sljedeće dijete je Vir, gdje roditelji mogu dobiti čak 26.000 eura. Slijede Pašman s 14.000 eura, Vela Luka s 13.300 eura, Bol s 12.000 eura te Biograd na Moru s 11.000 eura. Po 10.000 eura za peto dijete isplaćuju i Novska i Imotski.

Broj jedinica bez podrške pao s 18 na 14

Na drugom kraju liste nalazi se 14 jedinica lokalne i područne samouprave, četiri manje nego prošle godine, koje uopće ne isplaćuju jednokratnu novčanu podršku za rođenje djeteta.

Od kantona (županija) to su Brodsko-posavski, Istarski, Koprivničko-križevački, Ličko-senjski, Međimurski, Primorsko-goranski, Varaždinski, Virovitičko-podravski i Vukovarsko-srijemski. Prošle godine na tom spisku bili su i Dubrovačko-neretvanski, Sisačko-moslavački i Šibensko-kninski kanton te općina Peteranec.

Od 1. januara ove godine Dubrovačko-neretvanski kanton uveo je podršku od hiljadu eura za svako novorođeno dijete, za šta je u budžetu osigurao milion eura. Novčanu pomoć u istom iznosu za treće i svako sljedeće dijete rođeno od 1. januara 2026. dodjeljuje i Šibensko-kninski kanton.

Novčane podrške za rođenje djece i dalje ne isplaćuju općine Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica i Petrijanec.

Najveći gradovi

Među četiri najveća hrvatska grada najveću jednokratnu podršku za prvo dijete daje Zagreb, i to 800 eura. Međutim, Zagreb taj iznos ne povećava s brojem djece, pa roditelji za svako dijete dobijaju isti iznos. Sličan model primjenjuje i Osijek, koji za svako dijete isplaćuje po 700 eura. Rijeka daje 660 eura za prvo dijete, 850 eura za drugo te 1.225 eura za treće i svako sljedeće dijete.

Split, s druge strane, za prvo dijete isplaćuje tek 265 eura, ali se za treće i svako sljedeće dijete podrška penje na 7.300 eura.

Hrvatska dnevno gubi 52 stanovnika

Visoke podrške ne znače nužno i najbolju demografsku sliku. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu pokazuju da najveći vitalni indeks, koji pokazuje koliko se djece rodi na 100 umrlih osoba, u Hrvatskoj ima Podstrana (201,5) pored Splita, zatim Imotski (155,1), općina Zmijavci pored Imotskog (153,8), općina Đulovac u Bjelovarsko-bilogorskom kantonu (147,1) i Solin (136,3).

Podstrana nije među rekorderima po naknadama za novorođenčad, dok je Imotski istovremeno u samom vrhu i po vitalnom indeksu i po visini podrške za novorođenu djecu. Zmijavci i Đulovac također imaju veoma visoke vitalne indekse, iako njihove podrške nisu među rekordnima.

Najniži vitalni indeks, gdje na 100 umrlih dolazi tek nekoliko rođenih, bilježi Biskupija u Šibensko-kninskom kantonu (2,9), s jednim rođenim djetetom u 2024. godini na 35 umrlih. Slijede Ervenik (5,0), Lećevica (7,7) te Lokve (10,0) i Mrkopalj (10,0) u Gorskom kotaru.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2024. godine broj živorođene djece pao je s 41.197 na 32.069, odnosno za 9.128 djece ili oko 22 posto.

U istom periodu prirodni pad stanovništva gotovo se udvostručio, s 9.822 na 19.011 stanovnika, iz čega proizlazi da Hrvatska dnevno gubi oko 52 stanovnika, odnosno oko 19 hiljada stanovnika godišnje. Broj umrlih je pritom relativno stabilan i iznosi oko 51 hiljadu godišnje.

Hina

Objava DEMOGRAFSKI SLOM Hrvatska dnevno gubi 52 stanovnika pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prve simbolične potpore uručene su malenom Janu Primorcu, prvoj bebi rođenoj u Županiji u 2026. godini, te obitelji Dilberović iz Dubrovnik, čiji su članovi Dalija, Sarah i Kaan prve ovogodišnje trojke.

Prema dostupnim podacima, od početka godine u Županiji je rođeno 100 beba, a zahtjev za potporu dosad je podnijelo 57 obitelji. Župan je tom prilikom pozvao i ostale roditelje novorođene djece da se jave i iskoriste ovu demografsku mjeru.

Objava Župan uručio prve potpore za novorođenu djecu: Osigurano 1.000 eura po djetetu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Mama Zrinka, trgovačka putnica i tata Joško, elektrotehničar, svoje drugo dijete, curicu, odlučili su nazvati Lukre, potvrdili su za medije u dubrovačkoj bolnici.

Objava PRVA BEBA U DUBROVAČKOM RODILIŠTU Dobro nam došla mala Lukre! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a posljednji dostupni o prirodnom kretanju stanovništva odnose se na 2022. godinu, govore kako se najviše djece rađa u srpnju (106), potom u svibnju (97) i kolovozu (96).

U 2022. godini, u ovoj je županiji rođeno 1.051 dijete, i to u siječnju 90, u veljači 89, u ožujku 86, u travnju 76, u svibnju 97, u lipnju 84, u srpnju 106, u kolovozu 96, u rujnu 75, u listopadu 85, u studenom 82 i u prosincu 85.

Te je godine u Dubrovačko -neretvanskoj županiji rođeno više muške (545) nego ženske (506) djece. U najvećem broju, majke rađaju između 30 i 39 godine. Pet je djevojaka u dobi od 15 do 19 godina rodilo dijete.

Izvor: Dubrovački vjesnik

Objava Mjesec u godini u kojem se rađa najviše beba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije onaj na koji prvo pomislite pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Jedan od najvećih izazova, kako je istaknuto na konferenciji, jest starenje stanovništva, što postavlja ozbiljne demokratske izazove, posebice za zdravstvene i mirovinske sustave. U tom kontekstu, premijer Plenković najavio je predstavljanje nove Strategije demografske revitalizacije do 2033. koja će imati fokus na stvaranju poticajnog okruženja za obitelji i mlade te promicanje uravnotežene mobilnosti stanovništva.

Jedna od ključnih točaka strategije je jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskog društva putem populacijske, porezne, stambene i socijalne politike. U posljednjih sedam godina, roditeljska naknada je utrostručena, dosegnuvši 995 eura, a premijer Plenković naglasio je cilj postizanja visine pune plaće.

Dodatno, novi Zakon o doplatku za djecu proširuje broj obitelji koje primaju doplatak s 126 na 271 tisuću, a broj djece sa 247 na 511 tisuća. U nastojanju da podrži majke, premijer Plenković najavio je produženje radnog staža majkama koje idu u mirovinu sa sadašnjih šest na 12 mjeseci po djetetu. Ova mjera inspirirana je praksom zemalja koje su već implementirale slične odredbe u svoje zakonodavstvo i time doprinijele demografskoj revitalizaciji.

Objava DEMOGRAFSKA MJERA Majkama će se za svako dijete priznati jedna godina radnog staža pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Djeci će se u rodilištu kao i ranije uzimati uzorak krvi iz pete, nekoliko kapljica. Onda se takvi uzorci šalju u naš laboratorij, gdje će dosadašnjem probiru biti pridodana analiza na spinalnu mišićnu atrofiju”, rekao je dr. Lehman.

‘Svaki dan je bitan’

Važno je da se spinalna mišićna atrofija otkrije u prvih danima života, istaknuo je. “Što se ranije počne s liječenjem svih oblika spinalne mišićne atrofije, to možemo očekivati bolje rezultate liječenja. Rani početak liječenja glavni je faktor boljeg ishoda. Za najteži oblik svaki dan je bitan”, rekao je.

Objava Od sutra će se sve bebe u Hrvatskoj testirati na spinalnu mišićnu atrofiju pojavila se prvi puta na Klik Medija.