Zašto cijene rastu unatoč padu prometa?

Ranilović objašnjava kako postoji više razloga za rast cijena, ali i za pad prometa nekretninama, koji se bilježi već četvrtu godinu zaredom. S jedne strane, promet pada jer su cijene previsoke, a ponuda je nedostatna. S druge strane, cijene i dalje rastu jer kupnja nije motivirana isključivo rješavanjem stambenog pitanja.

“Kamatne stope su relativno niske, ali imamo relativno visoku inflaciju. U takvim okolnostima stambena nekretnina postala je investicija, pa mnogi kupuju stanove upravo kao ulaganje”, ističe Ranilović.

Dodaje kako istovremeno nemamo adekvatnu ponudu i nismo aktivirali velik broj nekretnina koje se nalaze izvan tržišta.

Prijeti li slom tržišta?

Upitan može li daljnji pad prodaje dovesti do potpunog sloma tržišta, Ranilović odgovara kako ne očekuje ponavljanje scenarija iz 2008. godine.

“Razlozi su danas drukčiji. Činjenica je da promet pada i da će se dobar dio cijena morati korigirati”, smatra on.

Prema njegovim riječima, situacija će se promijeniti kada na red dođu oni koji nekretninu moraju prodati iz osobnih razloga.

“Sve dok je tržište ovako benevolentno i više ovisi o investicijama nego o stvarnim potrebama, situacija će biti ovakva”, kaže Ranilović.

Ističe da je teško predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi zbog utjecaja globalnih čimbenika, no napominje da se trenutno ne proda ni trećina nekretnina ponuđenih na tržištu, što ukazuje na to da velik broj njih nije oglašen po realnim cijenama.

“Novi zakon za više reda na tržištu”

Danas na snagu stupa i novi Zakon o posredovanju u prometu nekretninama, za koji se očekuje da će uvesti više reda. Ranilović pojašnjava da, iako je djelatnost regulirana od 2007. godine, izmjene donose značajne novosti.

“Izmjene su ponajprije usmjerene na povećanje kazni za nelegalne posrednike kako bi one imale odvraćajući učinak”, navodi.

Jedna od ključnih promjena jest da se nekretnina više neće moći oglašavati bez sklopljenog ugovora o posredovanju.

Zakon je, kako kaže, slojevit i donosi promjene koje su dijelom u korist posrednika, a dijelom manje. “Svakako će donijeti veću zaštitu kupcima. Očekujemo da će pozitivno utjecati na tržište i pružiti bolju zaštitu potrošačima”, zaključio je Ranilović.

Objava PARADOKS Prodaja nekretnina pala 42%, cijene i dalje rastu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U izvješću DZS-a se navodi da su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za 13,1 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 14,3 posto.

Cijene stambenih objekata u prošloj godini u odnosu na 2024. u prosjeku su u Gradu Zagrebu skočile za 14,2 posto, na Jadranu za 11,8 posto, dok su na ostalim područjima bile više za 19,3 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj porasle su za 3,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini, to jest u odnosu na četvrti kvartal 2024., skočile za 16,1 posto.

Pritom su novi stambeni objekti u prosjeku poskupjeli za 3,5 posto u odnosu na treće tromjesečje 2025., a za 14,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine.

Što se tiče cijena postojećih stambenih objekata, one su bile više za 3,4 posto na kvartalnoj, a 16,4 posto na godišnjoj razini, navodi se u izvješću DZS-a.

Objava NEMA KRAJA Cijene nekretnina u Hrvatskoj snažno porasle: u godinu dana više za 14,1 posto pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U Pločama prodaje poslovni prostor u ulici Vladimira Nazor na kućnom broju 19 od 12 metara četvornih, po početnoj cijeni od 13.900 eura uz jamčevinu od 1.390 eura.

Trošak procjene nekretnine:

362,50 EUR

Trošak izrade en. certifikata: 87,50 EUR

Opis nekretnine: Poslovni prostor u prizemlju površine 12,00 m2. Nekretnina je upisana u Zemljišnoknjižnom odjelu Ploče, Općinskog suda u Metkoviću, k.o. 312967, PLOČE, zk.ul.br. 3205, kč.br. 1229/1, broj D.L. 8-1, i to 16. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-16).

Tehnički podaci: Dobro stanje nekretnine

Sanitarni čvor: NE

Priključak na električnu energiju: NE

Priključak na vodu: NE

Priključak na kanalizaciju: NE

Priključak na plin: NE

Grijanje: NE

Izvor: Dubrovački vjesnik

Objava U Pločama na prodaju državni poslovni prostor od 12 m², početna cijena 13.900 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Potvrda o (ne)vlasništvu nekretnina moći će se dobiti putem portala e-Građani ili na bilo kojem zemljišnoknjižnom odjelu u državi, neovisno o lokaciji nekretnine, izvijestili su iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Objava Potvrdu o (ne)vlasništvu nekretnina odsad je moguće dobiti putem e-Građana pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Analizu i pregled najskupljih i najpovoljnijih županija s najvećim rastom ili padom cijena tijekom prošle godine proveo je portal Indomio.hr koji je dio međunarodne mreže Indomio grupe, donosi Jutarnji list.

Najskuplje županije

Prema podacima iz 2024. godine, Dubrovačko-neretvanska županija ostaje najskuplja za stanove, s prosječnom cijenom od 3.381,58 eura m², ali to ipak predstavlja pad od -2,72 % u odnosu na 2023. godinu.

– Ovaj pad mogao bi signalizirati stabilizaciju ili smanjenje potražnje u ovom području visoke potražje – smatraju u Indomio grupi.

Kad su u pitanju kuće, prednjači Istarska županija s prosječnom cijenom od 2.863,44 eura m² u 2024. godini, uz snažan rast od 13,18% u odnosu na 2023. godinu, čime se potvrđuje trajna popularnost ove regije za kupce i investitore.

Najpovoljnije županije

Najniže cijene stanova u 2024. godini zabilježene su u Međimurskoj županiji, gdje je prosječna cijena iznosila 2.125,26 eura m². Međutim, upravo ovo područje bilježi najveći rast cijena u odnosu na 2023. godinu, što ukazuje na sve veću potražnju i atraktivnost regije, pokazala je analiza.

Najpovoljnije kuće nalaze se u Osječko-baranjskoj županiji, s prosječnom cijenom od 636,36 eura m² u 2024. godini. Županija je zabilježila umjeren rast od 6,06 % u odnosu na 2023. godinu, što sugerira rastući interes za nekretnine u ovom dijelu Hrvatske.

Županije s najvećim promjenama cijena

Međimurska županija bilježi najveći godišnji rast cijena stanova od 21,86% u 2024. godini u usporedbi s 2023., čime potvrđuje sve veću popularnost i potražnju za nekretninama u ovom području. Kada su u pitanju kuće, Šibensko-kninska županija ostvarila je najveći porast cijena (+16,65%).

S druge strane, Dubrovačko-neretvanska županija bilježi pad cijena stanova od -2,72 % u 2024. u odnosu na 2023., dok su cijene kuća u istoj županiji pale za čak -8,48 %.

“Ovi podaci pokazuju kako se preferencije kupaca mijenjaju te sve više ukazuju na rastući interes za regije koje su ranije bile manje u fokusu. Istovremeno, stabilizacija ili blagi pad cijena u najskupljim županijama poput Dubrovačko-neretvanske sugerira da tržište počinje nalaziti ravnotežu,” izjavio je Mladen Matijević, regionalni direktor portala Indomio.

Ključne županije u fokusu

Zagreb, kao jedinica koja ima status grada i županije, zadržava poziciju atraktivne destinacije za kupce nekretnina. Prosječna cijena stanova u 2024. godini iznosila je 3.099,17 eura m², što je rast od 8,06% u odnosu na 2023. godinu. Cijena kuća u Zagrebu također je porasla, dosegnuvši 1.716,00 eura m², što je povećanje od 10,71 %.

Splitsko-dalmatinska županija ostaje prestižna lokacija. U 2024. godini cijena stanova dosegla je 3.506,49 eura m², uz godišnji rast od 9,07 %, dok je prosječna cijena kuća iznosila 2.615,38 eura m², što predstavlja povećanje od 12,49 % u odnosu na prethodnu godinu.

U Osječko-baranjskoj županiji, cijene stanova bilježe značajan rast od 17,06 % u odnosu na 2023. godinu, što ukazuje na sve veći interes za ovo područje.

Pregled tržišta

Podaci iz 2024. godine, u usporedbi s 2023., pokazuju kako hrvatsko tržište nekretnina ostaje dinamično i raznoliko. Dok županije poput Međimurske i Osječko-baranjske nude pristupačne cijene i bilježe značajan rast, prestižne lokacije poput Dubrovačko-neretvanske i Istarske županije i dalje prednjače s visokim cijenama, ali uz različite trendove rasta i pada.

Objava I OVO SE DOGODILO Došlo je do pada cijena nekretnina pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Novogradnja je u Hrvatskoj pravi investicijski hit. Stanove kupuju i domaći i stranci, pa ne iznenađuje što cijene i dalje lete u nebo. Nedostaje nam barem 230 tisuća stanova, samo u Zagrebu tridesetak tisuća, a raste i potražnja za poslovnim prostorima.

“Cijene neće biti niže i u trenutačnim gospodarskim okolnostima nije realno da će bilo koje cijene pasti. Dinamika u sljedećoj godini će biti izuzetna i nema segmenta tržišta koji nije u rastu i razvoju”, tvrdi direktorica Colliersa Vedrana Likan, donosi HRT.

“U Hrvatskoj smo se proširili sa 7 na deset agencija. Naš će rast ove godine biti 100 posto. Pola naših kupaca su stranci iz cijele Europe, Amerike, Australije. Raste broj transakcija, ne samo u Zagrebu već i u Dalmaciji i Slavoniji”, dodaje Dušan Lazar, direktor agencije za nekretnine iz Zagreba.

Potražnja za nekretninama ne jenjava, no investitorima je teže poslovati.

“Činjenica je da su od 2021. troškovi viši za 23 posto. Radna snaga je skuplja, nema je. Zemljišta su skupa, dugo traje proces ishođenja građevinskih dozvola i jasno je da su investitori tu izloženi. Nije jednostavna situacija, koliko god to s pozicije kupaca izgledalo”, naglašava Boro Vujović, vlasnik agencije za nekretnine iz Zagreba.

Za one dubljeg džepa stanova i kuća se nađe, no pristupačnih nekretnina nema, pa se iščekuju vladine mjera za priuštivo stanovanje.

“Mjera će biti osnivanje revolving Fonda. Novi financijski fond bi trebao sve to omogućiti. Govorimo o nekih milijardu eura do 2030. Sredstva bi dolazila iz Europe, banaka i iz proračuna”, najavljuje državni tajnik Ministarstva graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine u prosjeku porasle za 1.7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 9.1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni sredinom ove godine.

Novi stambeni objekti u prvom tromjesečju 2024. poskupjeli su u prosjeku za 3.3 posto u odnosu na zadnji kvartal prošle godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine, cijene novogradnji povećane su za 6.2 posto, pokazuje izvješće DZS-a.

Objava ‘NIJE REALNO DA ĆE PADATI’ Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje u porastu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Iako je ukupan broj stanova narastao, broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok se broj privremeno nenastanjenih, odnosno praznih stanova povećao za čak 43 posto. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stanova te 231.000 kuća za odmor (vikendica) u kojima, po logici stvari, ljudi borave povremeno jer su izvan njihovih prebivališta, piše N1.

Zašto su svi ti stambeni prostori prazni, čemu služe i koga čekaju da ih nastani, dok mnogi mladi (pa čak i oni sredovječni) nemaju mogućnosti priuštiti si kupovinu ili bar najam stana? I zašto država nema volje uvesti porez na nekretnine od čijih bi se prihoda moglo graditi priuštive stanove?

Prazni stanovi u “ispražnjenim” krajevima

Ta smo pitanja postavili vodećem domaćem stručnjaku za socijalnu politiku, profesoru Pravnog fakulteta u Zagrebu, Gojku Bežovanu koji ističe da je struktura tih nenastanjenih stanova šarolika i vrlo složena.

Neki su, naime, u onim dijelovima zemlje iz kojih su ljudi proteklih desetak godina masovno iseljavali – Slavoniji, Lici, Dalmatinskoj zagori – a ponovno naseljavanje tih prostora u budućnosti nije izvjesno. No, većina praznih stanova je u gradovima. Procjena je da ih u Zagrebu ima oko 50 tisuća.

“Ti stanovi u gradovima trebali bi biti u fokusu, da se vidi zašto su prazni. Dio ih nije useljiv jer su moguće u lošem stanju, neodržavani i zapušteni. Kod dijela tih stanova moguće je da postoji i neriješeno vlasništvo pa su stoga nezanimljivi”, kazao je Bežovan.

Kupljeni da bi bili nenastanjeni

Ljudi u Hrvatskoj, po njegovom mišljenju, nemaju povjerenja ulagati na tržištu kapitala nakon što je ono krahiralo tijekom krize 2008. godine. Umjesto toga, ulažu u nekretnine.

“Značajan dio tog “praznog” stambenog fonda nastao je upravo zbog ulaganja u nekretnine u velikim gradovima. Trebao bi određenim mjerama poticati da se takvi stanovi daju u najam”, kaže Bežovan.

Razlog silovitom porastu broja praznih stanova – za 43 posto! – od 2011. do 2021. godine Bežovan ponajprije vidi u iseljavanju ljudi u inozemstvo. No, dijelom i zbog velikog broja novosagrađenih stanova, osobito onih luksuznih, koji nisu ni kupljeni da bi bili nastanjeni, nego da bi se očuvala ili povećala vrijednost kapitala.

I stan u Zagrebu može biti vikendica

Upozoravajući na jedan apsurd, ustvrdio je da i stanovi u Zagrebu mogu biti – vikendice.

“Ako kupite stan u nekom primorskom mjestu, kroz neko vrijeme morat ćete platiti porez na vikendicu. Vi ćete reći da je to stan, a ne vikendica. Ali to je vikendica, bez obzira o kakvoj formi se radilo. Nije samostalni objekt poput vikendice, ali je stan u kojem nemate prebivalište i stoga morate plaćati porez na vikendicu. Tako to funkcionira u mjestima na Jadranu koji od toga imaju prihode. A kad ljudi otamo kupe stan u Zagrebu (ne da bi živjeli u njemu) nitko od njih ne traži da ovdje plate porez na vikendicu. Značajan je i broj naših ljudi u inozemstvu koji kupe nekretninu u Hrvatskoj. Oni su nastanjeni vani, a mi koji ovdje radimo, zarađujemo, plaćamo doprinose i ostalo, na neki način održavamo i njihove nekretnine vrijednima i funkcionalnima. A ni oni na to ne plaćaju ikakav porez”, kaže.

“Ozbiljna bi država razmislila…”

Fenomen praznih stanova nije, dakako, specifičan samo za Hrvatsku. Bežovan naglašava da toga ima u cijeloj Europskoj uniji, a pogotovo u mediteranskim zemljama – Portugalu, Španjolskoj, južnim dijelovima Francuske, Italiji, Grčkoj…

“Te su države donijele mjere kako bi vlasnike potaknuli da stave na tržište te stanove sagrađene za stalno stanovanje ili da ih barem daju u najam. Štoviše, daju i poticaje onima koji imaju prazne stanove, ali nenastanjive, da ih obnove uz uvjet da ih potom daju u najam. To je politika kakvom se bave i druge europske zemlje, ne samo ove. U Hrvatskoj takvo što niti je tema rasprava niti ikoga ozbiljno zanima”, ističe.

U situaciji nepriuštivog stanovanja, kakvo imamo u Hrvatskoj, ozbiljna bi država, dodaje, razmislila o davanju poticaja ili povoljnih kredita da se i neupotrebljivi poslovni prostori, koji izvorno nisu građeni za stanovanje, prenamjenjuju u stambene.

Podbiokovski primjer(i) za porez na nekretnine

Porez na nekretnine čim bi se pojavio na dnevnom redu izazivao je oprečna stajališta. Mnogi smatraju da bi se njime unijelo reda u golemi i kaotični stambeni fond.

“Uvođenjem tog poreza ponešto bi se postiglo, ali prethodno bi trebalo napraviti reviziju postojećeg stambenog fonda koji se daje za stanovanje, da vidimo kako stoje stvari. Ako, na primjer, s jedne strane Biokova, one primorske, imate naselje Bratuš gdje nekretnine vrijede kao suho zlato, a s druge strane Biokova Župu Biokovsku, gdje nekretnine gotovo da ne vrijede išta, kako ćete onda oporezivati ovome pri moru, a kako onome iza Biokova? Hoćemo li ga uopće oporezivazi ili mu dati poticaje da mu nekretnina ne zaraste u drač? To su neka pitanja na koja treba imati odgovore prije nego što se krene u uvođenje poreza na nekretnine. Druge su države tome posvetile pozornost, rade ozbiljno na tim temama, a mi o tome nismo spremni niti suvislo razgovarati. Koga je ovdje briga što je stanovanje nepriuštivo i što mladi ljudi zbog toga ne mogu zasnovati obitelj i sele iz Hrvatske”, zapitao se Bežovan.

Objava HRVATSKA JE PUNA PRAZNIH STANOVA U čak 600 tisuća stanova i 231.000 kuća za odmor nitko ne boravi pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Premda je ove godine u Zagrebu prodano za četvrtinu manje nekretnina nego lani, prodavatelji koji su uspjeli naći kupca mogu zadovoljno trljati rukama jer su stanovi bili skuplji 14 posto, Jadran je poskupio blizu 13 posto, a ostali dijelovi zemlje još i više – gotovo 18 posto. Stanovi prodani u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja bili su 3,5 posto skuplji od nekretnina koje su promijenile vlasnike u prva tri ovogodišnja mjeseca!

Prema izvještaju Ekonomskog instituta Zagreb za 2022. godinu, srednja cijena desetak tisuća lani prodanih stanova u Zagrebu bila je oko dvije tisuće eura po kvadratu, dok je pet posto najskupljih nekretnina – njih oko 500 – prodano po cijeni višoj od tri tisuće eura za kvadrat, piše Večernji list.

U Zagrebu se najčešće traži stan od 60-ak kvadrata. U Samoboru je desetak najskupljih stanova prodano po cijeni većoj od dvije tisuće eura po kvadratu, u Velikoj Gorici njih 16 od ukupno 338 prodanih postiglo je cijenu veću od 2100 eura. Oko 1700 stanova prodano je lani u Rijeci, 1400 u Splitu, a po nešto više od tisuću u Zadru i Osijeku. Među njima, 70 najskupljih stanova u Splitu postiglo je cijenu iznad 4400 eura po kvadratu, u Rijeci su najskuplji kvadrati išli po cijeni većoj od 2500 eura, u Zadru 3000 eura i Osijeku višoj od 1630 eura.

Hrvatska s kretanjem cijena nekretnina odskače od šire europske slike, gdje su u drugom tromjesečju cijene nekretnina u europodručju pale 1,7% te nešto blaže, oko jedan posto, u Europskoj uniji. Cijene oštro padaju u devet država, a najveći pad bilježi Njemačka pojeftinjenjem nekretnina od deset posto. Slijede Danska i Švedska s padom oko sedam posto, a najveći je skok zabilježen u Hrvatskoj (+13,7%), Bugarskoj (+10,7 %) i Litvi (+9,4 %).

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem cijene su pale u jedanaest članica, a rasle u njih petnaest. Najveći pad zabilježen je u Slovačkoj (-3,9 %), Luksemburgu (-2,7 %) i Mađarskoj (-1,7 %), a najveći porast zabilježen je u Letoniji (+5,1 %), Bugarskoj (+4,3 %) i Estoniji (+3,8 %). Hrvatska je po rastu u odnosu na prethodni kvartal četvrta s povećanjem od 3,5 posto, javlja Večernji list.

Zagrebačke cijene stanova udvostručile su se od 2015. godine, dok su na Jadranu i u ostatku države veće 65 do 70 posto. Prosječne su plaće u tom razdoblju rasle oko 50 posto. Eurostat ističe da su između 2016. i 2021. cijene nekretnina u većini članica, osim u Italiji i Rumunjskoj, rasle više od inflacije. U Hrvatskoj je najviši skok cijena nekretnina preko tadašnje inflacije od gotovo osam i sedam posto zabilježen 2019. i 2020. godine. Pad prodaje, a onda i pad cijena povezuje se s povećanjem kamatnih stopa koje je došlo na ionako skupe kvadrate.

Foto: Boris Kačan

Objava HRVATSKA REKORDER Dok su u Njemačkoj nekretnine sve jeftinije, kvadrat u Splitu i iznad 4400 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema podacima Porezne uprave, lani je zabilježeno više od 72 tisuće kupoprodaja stanova i kuća, a do rujna ove godine oko 50 tisuća. Samo u metropoli bilježi se pad broja transakcija za više od 20-ak posto pa stručnjaci upozoravaju na nužno korigiranje cijena.

‘Imamo sve veće razilaženje između traženih i realiziranih cijena to je pokazatelj da su tražene cijene previsoke, mi apeliramo primarno na vlasnike rabljenih stanova da smanje očekivanja jer vidjeli smo pad prometa od 25 od početka ove godine’, rekla je Lana Mihaljinec, vlasnica agencije za nekretnine, prenosi HRT.

Gotovo svaku četvrtu nekretninu u Hrvatskoj kupuju stranci, no i oni posustaju u kupnji.

‘Pad transakcija odnosi se na cijelu Hrvatsku, negdje više negdje manje. Nijemci nisu u prvom polugodištu bili glavni kupci nego Slovenci. Čini nam se da će i dalje doći do usporavanja tržišta, ne očekujemo krizu, ali doći će do korekcija cijena’, rekao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, HGK.

Kupcima na ruku ne idu i sve skuplji stambeni krediti.

‘Kada uspoređujemo kolovoz, lani i sada, preko 20 posto smo imali manje zainteresiranih kupaca koji bi pogledali neku nekretninu i ova statistika bi bila još drastičnija da nismo imali APN u ožujku koji je generirao određeni postotak kupaca’, rekao je Boro Vujović, vlasnik agencije za nekretnine.

U metropoli se puno gradi, no problem je nedostatak kvalitetnih zemljišta.

‘Novogradnju usporava i veliki rast cijena zemljišta koji je narastao više od stambenog prostora. To je bitno opterećuje investiciju, no mislim da su cijene u nekim situacijama ipak pretjerane i da se s ovim troškovima zemljišta može sagraditi jeftinije’, naglasio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, HGK.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u srpnju, u Hrvatskoj se gradi oko 1150 stanova. Premalo je to za sve zainteresirane kojima su nekretnine najisplativije ulaganje.

Objava PALA PRODAJA NEKRETNINA ‘Doći će do korekcije cijena’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dražen Mesec, agent za nekretnine, rekao je za HRT kako je potražnja velika, a da nekretnina ima znatno manje nego kupaca.

– Za 100.000 eura u Varaždinu se može kupiti garsonijera ili manji jednosobni stan u starogradnji, a ako imate sreće, možda nešto i noviji stan, rekao je, te dodao da su mlađi ljudi koji se koriste određenim subvencijama od države shvatili situaciju vezano uz cijene stanova i okrenuli se kupnji kuća.

– Dosta se gradi, ali još uvijek premalo. Da u ponudi imamo 100 novih stanova, danas tijekom poslijepodneva bili bi prodani. Cijene idu od 2000 – 3000 eura za četvorni metar, rekao je Mesec.

Istaknuo je i kako misli da neće doći do daljnjeg rasta cijena.

– Dolazi do stagnacije, ali i dalje je velika potražnja, naglasio je.

Objava AGENTI ZA NEKRETNINE Da u ponudi imamo 100 novih stanova, već danas bi bili prodani pojavila se prvi puta na Klik Medija.