Nije slučajno

Rast popularnosti retro uređaja nije slučajan. Kako se moderni pametni telefoni pretvaraju u sve kompleksnije, skuplje i osjetljivije uređaje, dio korisnika okreće se nostalgiji i jednostavnosti. Stari mobiteli nude ono što današnji često nemaju: dugotrajnu bateriju, pouzdanost, izdržljivost i potpuni izostanak digitalnih distrakcija. No iznad svega, oni nose emocionalnu vrijednost, podsjećaju na vrijeme kada je tehnologija bila jednostavnija, a mobitel nije bio produžetak života, nego alat.

Upravo zato kolekcionarsko tržište posljednjih godina snažno raste. Uređaji koji su odavno nestali iz prodaje više nisu samo komadi plastike iz prošlosti, nego tehnološke relikvije koje se prodaju za iznenađujuće visoke iznose.

Početak mobilne ere

Posebno se ističu modeli koji su obilježili svoje vrijeme ili postali dio pop-kulture. Nokia 8110, poznata kao “telefon iz Matrice”, danas je jedan od najtraženijih retro uređaja, ne samo zbog svoga karakterističnog zakrivljenog oblika, nego i zbog simbolike koju nosi.

Motorola 8000x, jedan od prvih pravih mobitela, predstavlja početak mobilne ere i zbog toga ima gotovo muzejski status. Kultna Nokia 3310, iako nekoć posvuda prisutna, danas je sve rjeđa u savršeno očuvanom stanju, a upravo takvi primjerci postižu najviše cijene.

Vrijednost starog mobitela ne određuje samo model, nego i njegovo stanje. Uređaji bez ogrebotina, s originalnom bojom i funkcionalnim tipkama, vrijede znatno više od oštećenih primjeraka.

Još veću vrijednost donosi kompletna oprema, originalna kutija, punjač, slušalice i upute mogu višestruko povećati cijenu. Kolekcionari posebno cijene uređaje koji su ostali u izvornom stanju, bez ikakvih modifikacija, a ograničene serije ili rijetke boje dodatno podižu potražnju.

Povijesno značenje igra jednako važnu ulogu. Motorola Razr V3 nije bila samo mobitel, nego simbol elegancije i tehnološkog napretka ranih 2000-ih.

Rani iPhone na cijeni

Prva generacija Apple iPhonea označila je početak moderne smartphone ere i danas se smatra jednim od najvažnijih uređaja u povijesti tehnologije.

Zbog toga su rani iPhone modeli, osobito nekorišteni primjerci u originalnom pakiranju, među najtraženijim kolekcionarskim komadima.

Zanimljivo je da vrijednost ne nose samo klasični mobiteli. Satelitski telefoni, nekada korišteni u ekstremnim uvjetima ili na područjima bez signala, danas su simbol ekskluzivnosti i posebnosti. Njihova rijetkost i specifična namjena čine ih atraktivnima za kolekcionare koji traže nešto drukčije i neobično.

Sve to dovelo je do toga da stari mobiteli postaju prava investicija. Uređaji koji su se nekada mogli kupiti za sitan novac danas vrijede stotine, pa čak i tisuće eura. Modeli poput Nokije 3310 ili Motorole Razr sve se više smatraju tehnološkim artefaktima, a njihova vrijednost raste kako ih je sve manje na tržištu. Čak i neispravan uređaj može imati vrijednost ako je dovoljno rijedak ili vizualno zanimljiv.

Objava Retro mobiteli eksplodirali na tržištu, kolekcionari nude tisuće eura za ove modele pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Ono što izmjenama želimo pojasniti i naglasiti jest da se jasno definira samo ponašanje i utvrđivanje težine neprihvatljivog tijekom trajanja nastave. Na taj način sigurnost u školama bit će na višoj razini, kako za učenike, tako i za odgojno-obrazovne djelatnike”, rekao je ministar.

U pravilniku su neprihvatljiva ponašanja podijeljena prema težini kao lakša, teža, teška i osobito teška.

Strože sankcije za alkohol, droge i neovlašteni ulazak te zabrana mobitela

Jedna od važnijih novosti odnosi se na klasifikaciju unošenja i konzumacije psihoaktivnih tvari. Dosad su psihoaktivne tvari bile kategorizirane kao teže neprihvatljivo ponašanje, a sada one zajedno s alkoholom i drogom prelaze u kategoriju teškog neprihvatljivog ponašanja.

Prije se smatralo lakšim, a sada će se omogućavanje ulaska u školu osobama koje za to nisu ovlaštene smatrati težim neprihvatljivim ponašanjem.

Namjerno uništavanje školske imovine iz težeg prelazi u teško neprihvatljivo ponašanje, dok se, kako je pojasnio, slučajna oštećenja neće automatski sankcionirati bez procjene okolnosti.

Osobito teškim neprihvatljivim ponašanjem smatrat će se unošenje oružja i drugih opasnih predmeta u školu ili na aktivnosti koje organizira škola.

Govoreći o uporabi mobitela, Fuchs je ponovio da su oni tijekom nastave zabranjeni bez odobrenja nastavnika. U osnovnim školama učenici ih mogu nositi sa sobom, ali ih ne smiju koristiti tijekom nastave ni odmora te će ih držati tamo gdje to škola odredi.

U srednjim školama zabrana se odnosi na vrijeme izvođenja nastave, no to se ne odnosi na odmor jer bi to bilo teže kontrolirati kod starije djece.

Suradnja sa socijalnim službama i izostanci

Izmjenama se dodatno uređuje suradnja škola i socijalnih službi. Fuchs je rekao da socijalne službe i dosad imaju nadležnosti u takvim slučajevima, ali da sada postoji obveza povratnog informiranja škole.

“Ovim pravilnikom ravnatelj škole mora kontaktirati socijalnu službu i zatražiti očitovanje o poduzetim radnjama, kako bi škola mogla dalje postupati u najboljem interesu djeteta”, kazao je.

Ministarstvo ima i krizni tim od oko 250 stručnjaka koji interveniraju u složenijim situacijama. Prošle godine, naveo je, bilo je oko 60 intervencija vezanih uz ozbiljnije slučajeve u školama.

Pravilnik definira i izostanak zbog izražavanja nezadovoljstva. Novom odredbom propisuje se da se izostanak s nastave zbog nezadovoljstva ili protesta učenika ili roditelja smatra neopravdanim. Time se štiti ustavno pravo djeteta na obrazovanje, budući da je uočena praksa zadržavanja djece kod kuće radi iskazivanja nezadovoljstva.

“Odgovornost je u prvom redu na roditeljima”

Ako škola sazna da roditelj ne dopušta djetetu dolazak na nastavu, dužna je obavijestiti nadležnu službu za socijalni rad, što je dio njezine zakonske obveze zaštite prava djeteta, a ne optuživanje roditelja.

Fuchs je rekao da odredba prema kojoj roditelji mogu opravdati učenika do tri uzastopna dana ostaje nepromijenjena, ocijenivši da većina roditelja savjesno postupa, uključujući i situacije kraćih bolesti.

“Odgovornost je u prvom redu na roditeljima, a škole imaju metode kako rješavati pojedinačne zlouporabe”, rekao je.

Cilj izmjena, zaključio je ministar, jest jasna definicija mjera, veća sigurnost u školama, bolja suradnja sa socijalnim službama i zaštita prava učenika na obrazovanje.

Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Objava Predstavljen novi pravilnik za škole. Mobiteli zabranjeni, uvedene strože kazne pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Već sada škole su jedino mjesto gdje djeca ne smiju koristiti mobitele, ali to je za sada samo pod nastavom, a izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama će se za osnovne škole propisati da se ne mogu koristiti ni tijekom odmora, kazala je Šimetin na okruglom stolu ‘Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?‘ u organizaciji saborskog Kluba nezavisnih zastupnika.

Za srednje škole, dodala je, tražit će se neki drugi model.

Savjetnica Šimetin, međutim, ističe kako reguliranju upotrebe mobilnih telefona nije mjesto u zakonu, kao što zakonom nisu regulirana ni druga neprihvatljiva ponašanja učenika, već to treba regulirati pravilnikom, kojim se ujedno propisuje na koji način škole to mogu provesti.

Izmjene Pravilnika su u pripremi i bit će brzo u proceduri, za mjesec do dva. A osim dijela vezanog za korištenje mobitela, donijet će još jednu novost, ograničavanje prava roditelja da opravdaju izostanak učenika s nastave do tri dana, na dva do tri puta u polugodištu, umjesto dosadašnjeg neograničenog broja, najavila je Šimetin.

Sudionici okruglog stola, predstavnici ministarstava i struke također su upozorili na negativan utjecaj prekomjerne upotrebe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih, od problema sa snom, pažnjom, koncentracijom i međuljudskim odnosima, pa do ozbiljnih simptoma tjeskobe, depresivnosti i stresa.

Ukazali su i na gubitak interesa za čitanje, nedovoljan razvoj govorne i pisane komunikacije, poremećaje vida kao i nedovoljnu fizičku aktivnost te pretilost, te potrebu za većom ponudom alternativnih besplatnih sadržaja djeci i mladima.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, koje je 2022. proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo među učenicima petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, 12 posto njih problematično koristi društvene mreže, što znači da sami primjećuju da su ovisni, te da se osjećaju nelagodno, anksiozno i nervozno ako im nije dostupan mobitel i društvene mreže, zaključeno je, među ostalim, na okruglom stolu. (HINA)

Objava Djeca u hrvatskim školama više neće smjeti koristiti mobitele ni na odmoru pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ugledni stručnjak približio je roditeljima i učiteljima tu temu na argumentiran, ali istodobno zabavan i veseo način. Tijekom svoje prezentacije koristio je video-isječke i glazbene brojeve kojima je uspješno naglašavao kontekst izrečenog te poticao publiku na razmišljanje sa zaključkom da umjereno i svrhovito korištenje tehnologije u kontekstu mentalnog zdravlja mladih pretpostavlja važno pitanje balansa između tehnologije i offline aktivnosti.

Dr. Jokić je istaknuo da kontrolirano korištenje raznoraznih ekrana ima pozitivan učinak, dok u nekontroliranim uvjetima može dovesti do ozbiljnih problema, uključujući i simptome depresije kod mladih. Statistike o vremenu provedenom pred ekranima otkrile su zapanjujuće činjenice vezane uz prekomjernu i pogrešnu uporabu digitalne tehnologije, s alarmantnim postotkom djece i mladih koji su izloženi ekranima više od tri i četiri sata dnevno.

Zanimljiva je bila i analiza mišljenja djece i mladih prema digitalnoj prisutnosti koja otkriva njihove negativne stavove. Čak gotovo polovica ispitanika smatra da je utjecaj korištenja digitalne tehnologije štetan na različite aspekte njihovih života.

O svemu tome Slobodna Dalmacija pitala je one koji uče upravo te generacije naših sugrađana, učitelje iz Osnovne škole “Hvar”.

– Ove godine ugostili smo stručnjake dr. Ranka Rajovića i dr. Borisa Jokića, preko čijih se predavanja još jednom moglo uvjeriti u pozicioniranje struke prema prekomjernoj uporabi digitalne tehnologije naše djece i mladih.

Nema, dakle, dileme u činjenici da su posljedice u tom smislu već prisutne na svim fazama dječjeg razvoja kako na kognitivnoj, tako i na emocionalnoj i socijalnoj razini, što se u školama najbolje može detektirati. No, nije dovoljno dijagnosticirati problem, treba nešto i poduzeti.

Stoga će naša škola krenuti u inicijativu traženja suglasnosti roditelja da se u školu više ne nose pametni telefoni – rekla je Nada Jeličić, ravnateljica otočne osmoljetke.

Prema njezinim riječima, uporaba digitalne tehnologije u edukativne svrhe je nužnost, stvarnost i budućnost te da škola za to ima svoje digitalne resurse kojima se učitelji i učenici mogu koristiti.

– Iako naši učenici tijekom sata odlažu mobitele oni jedva čekaju kad će pauza da bi ih ponovno uzmu u svoje ruke i to nije ona poželjna uporaba tehnologije, toga smo, nadam se, svi svjesni. Stoga im pametni telefoni doista ne trebaju dok su u školi” – zaključila je Jeličić, prenosi Slobodna Dalmacija.

Objava Čuda se ipak događaju – brojnim dalmatinskim školarcima zabranjuje se korištenje mobitela: ‘Ovisni su o ekranima!‘ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Otkrio je to za Dalmatinski portal Davor Šimić, predsjednik aktiva ravnatelja splitskih osnovnih škola.

– Usuglasili smo se o zabrani mobitela na nivou ravnatelja. Sljedeći korak je pojedinačni dogovor u preko vijeća roditelja i izmjene Kućnog reda u školama – kazao nam je Šimić.

Objava UGAŠENI DO KRAJA NASTAVE Učenici osnovnih škola u Splitu bez mobitela pojavila se prvi puta na Klik Medija.

S druge strane, 69 posto učenika sedmih razreda protivi se zabrani. Učenici petih razreda su podijeljeni po tom pitanju pa ih 52 posto podržava zabranu, dok se 47 posto protivi.

Evo što kaže Boris Jokić.

“Postavlja se pitanje treba li ih koristiti, ako ih treba – kako i kada i u koju svrhu. Životi mladih su ionako u digitalnim svjetovima. I sada se postavlja pitanje kako dobrobit digitalne tehnologije iskoristiti još bolje u obrazovnom procesu. odgovori učitelja pokazuju da se oni trenutno ne koriste na dobar način, ne koriste se na način koji poboljšava obrazovni proces, niti na način na koji učitelji smatraju da poboljšava socijalni razvoj mladih osoba”, komentirao je Jokić za Dnevnik.hr.

Ravnatelj: “Vidimo i po odmorima da se više druže, više komuniciraju, veća je graja u školi”

Francuska je zabranila mobitele u školama a Nizozemska je najavila da će to učiniti. Reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica pitala je učenice i ravnatelja osnovne škole Petra Preradovića u Zagrebu kako je njima ista ta stvar pošla za rukom.

Učenica Eva koja mobitel koristi 3 do 4 sata dnevno rekla je što misli o zabrani.

“Zabrana mobitela je uvedena puno prije nego što sam ja svoj mobitel i dobila zato ga nikad nisam u školi ni koristila pa prilagođavanje na zabranu i nije bilo teško”, rekla je.

Ravnatelj Denis Žvorc ispričao je da su zabranu uveli prije pet godina, a otkrio je i zašto.

“Odlučili smo se za to jer smo primijetili da za vrijeme odmora učenici se međusobno ne druže ne komuniciraju nego ih provode tipkajući na mobitelu. Ajmo tako reći, kap koja je prelila čašu je bilo kada su učenici snimili jednu učenicu s teškoćama i onda je objavljivali na društvenim mrežama”, nakon toga ideju su podržali i svi roditelji rekao je ravnatelj.

Rezultati pravila su odlični, kako na odmoru tako i u nastavi.

“Vidimo i po odmorima da se više druže, više komuniciraju, veća je graja u školi. Na nastavi je malo mirnije, nema dopisivanja i tipkanja jer moraju biti fokusirani na nastavu.”

Novi problem su pametni satovi.

“Bilo je prisluškivanja. Imamo i te zlouporabe nove tehnologije. Kako ćemo s pametnim satovima, to nam je novi jedan izazov. Moramo još malo promisliti kako ih ograničiti”, rekao je za kraj.

Objava ZABRANE MOBITELA U RAZREDIMA? Prema istraživanjima, većina učitelja podržava zabranu dok su učenici podijeljeni pojavila se prvi puta na Klik Medija.