ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE AN53 – LOKALITET TORINE, VRBICA – TUMULI BROJ 20 i 21

U svom doktorskom radu Šućur nabraja istražene tumule u Plini, zajedno s pripadajućim voditeljem i godinom istraživanja kao i brojem arheološkog nalazišta (AN) na kojem se može nalaziti i više prapovijesnih gomila, među njima i dva tumula na zapadnima padinama brda Kamenica prema dolcu Vrbica u Istočnoj Plini.

• AN53 Torine, Tumul 20, voditelj: S. Bogdanović, 2008. (N 43°03’41.49” E 17°29’45.83”)

• AN53 Torine, Tumul 21, voditelj: S. Bogdanović, 2008. (prislonjen uz Tumul 20)

SLUČAJ NESTALE OPREME ILIRSKOG RATNIKA U PLINI

“Ako detaljnije analiziramo svu dostupnu (da budem precizniji do danas publiciranu ili javno objavljenu) literaturu o “zaštitnim arheološkim istraživanjima” na trasi autoceste A1 u Gradu Ploče, očevidno je da manjkaju podaci o mnogim istraženim prapovijesnim tumulima kojih rezultati iskapanja i istraživanja niti nakon 15-tak godina nisu objelodanjeni. Tako je na primjer javna tajna, koju mi je potvrdio svjedok koji je tada radio kao pomoćni radnik na “zaštitnim arheološkim iskapanjima” u Plini, da je u jednom istraženom prapovijesnom tumulu – gomili na području Vrbice pronađena kompletna oprema ilirskog ratnika od koje je tek vrhunski primjerak kacige nedavno završio u arheološkom muzeju Narona u Vidu kod Metkovića. Oprema Ilirskog ratnika je izvjesno pronađena u tumulu broj 20 na Torinama jer se u njegovu kontekstu spominje primarni prapovijesni grob i šest sekundarnih ukopa iz mlađeg željeznog doba:

Na padinama brda Kamenica s desne strane delte Neretve istražen je tumul Torine – Tumul 20, gdje je uz primarni prapovijesni grob, na rubu tumula ukopano i šest zidanih ovalnih grobnica po rubu tumula u kojima je pokopano po više pokojnika, zajedno s mnoštvom nalaza koji upućuju na mlađe željezno doba.[1]

U svom doktorskom radu Šućur nam daje nešto više informacija ali niti usputno ne spominje kakvi su kapitalni arheološki artefakti pronađeni unutar tumula na Torinama. Štoviše, nije siguran i dodatno razglaba iz kojeg su razdoblja dva pronađena groba naknadno ukopana u nanos tumula 20 pa zaključuje da grobovi 1 i 7 vjerojatno pripadaju kasnom srednjem vijeku, ali moguće je i da su iz ranog novog vijeka.[2]

Nužno je potrebno odgovoriti na pitanja od koga se “čuvaju” ovi podaci i u kakvom je kontekstu u prapovijesnoj gomili pronađena oprema ilirskog ratnika? Javnost bi ove informacije trebala znati jer su sva arheološka istraživanja financirana od javnog novca i potpuno su u sferi javnog interesa.”

Slijedeće pitanje je kako je moguće da tek nakon 15 -tak godina pronađena kaciga se donosi u arheološki muzej Narona u Vidu. Tko je odobrio zadržavanje pronađene kacige toliko vremena i zašto? Dalje gdje je ostala oprema i arheološki nalazi , gdje je popis tih nalaza fotodokumentacija i zašto nisu predani u muzej Narona koji je danas nadležan za zaprimanje svih arheoloških nalaza na području Neretvanske krajine?

Postavljam pitanje zašto je nakon istraživanja AN39 Prethistorijskog tumula i Mavina guvna kod Eraka gomila ostala otvorena umjesto da se nakon istražnih radnji vrati u prvobitno stanje? Interesantno je da ispod same gomile, koliko sam mogao vidjeti, postoje bar dva groba koja nisu adekvatno zaštićena jer nakon što su prekrivena geotekstilom nije završeno konzerviranje u smislu zaštite to jest postavljanja zaštitnog zemljanog sloja preko geotekstila te je on ostao izložen suncu i teško je oštećen.. Ovo je samo dio pitanja prevažnih za Neretvansku krajinu a posebno za grad Ploče jer postoji toliko pitanja da bi se mogla napisati knjiga.

Već nekoliko tjedana razni mediji, portali, društvene mreže puni su teksta o arheološkom nalazištu Kopila i Zakotarac na poluotoku Pelješcu gdje se taj lokalitet promovira na sve moguće načine. Zato začuđuje činjenica da ovi nalazi na arheološkom nalazištu AN53 -LOKALITET TORINE, VRBICA -TUMULI BROJ 20 i 21 nikada nisu na takav način promovirani i javnost obaviještena a smatraju se izuzetnim s obzirom na očuvanost i jedinstvenost samog nalazišta. Iz kog razloga se to krije što nije prvi put kad se radi o Neretvanskoj krajini. Sam grad Ploče izgubio je i gubi još uvijek na svom imidžu i onome što taj imidž donosi. Zabrinjava odnos nadležnih institucija ali i same Dubrovačko-neretvanske županije spram ovakovog kapitalnog otkrića što u konačnici ne doprinosi očuvanju i prezentaciji ukupne kulturne baštine županije.

[1] J. Šućur, Tumuli u Dalmaciji – posljednjih 2000 godina, recikliraj, ideje iz prošlosti, Zagreb, 2017., 118.

[2] J. Šućur, Ukapanje u prapovijesnim tumulima od kasne antike do novog vijeka, Doktorski rad. Sveučilište u Zadru, Sveska 2, 2015., 568.

Tekst i foto: Markica Vuica

Objava Otvoreno pismo o arheološkim nalazištima u Istočnoj Plini: Traže se odgovori o nestaloj opremi ilirskog ratnika pojavila se prvi puta na Klik Medija.