Odakle spomendan majkama?

O povijesti obilježavanju Majčina dana piše Juraj Kolarić u svojoj knjizi ”Majčin dan u povijesti i tradiciji hrvatskog naroda”. Anna Jarvis početkom 20. stoljeća prva je uspjela inaugurirati Spomendan svih majki u Graftonu, malom gradu u Zapadnoj Virginiji. Taj je dan trebao ljude podsjetiti na njezinu majku Ann Reeves Jarvis koja se, zajedno za svojom djecom, borila za emancipaciju žena, a umrla je drugu nedjelju u svibnju. Američki je kongres 1914. Majčin dan proglasio državnim blagdanom, kao ”javni izričaj ljubavi i poštovanja prema majkama SAD-a” (Kolarić, 2012:33).

Proslavu je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Europu prenijela organizacija ”Armija spasa” preko svojih vojnika razasutih po europskim bojišnicama. Mnoge su zemlje i prije toga na sličan način odavale neku počast majkama.

Povijest obilježavanja u Hrvatskoj

Prvu proslavu Majčina dana u Hrvatskoj nagovijestio je 15. svibnja 1927. Katolički list, no gdje je i kako proslava održana, nema podataka. Poznato je da je brigu o proslavi preuzela ”Hrvatska katolička ženska sveza”, i to tako da su svi članovi taj dan prikazali svetu Misu za svoju majku, a u svim su se crkvama trebale održati propovijedi na temu majka, a i predavanja u društvima i školama. Od tada proslava postaje tradicionalna, a obilježavala se drugu nedjelju u svibnju.

Za obnovu proslave Majčina dana u novijoj hrvatskoj povijesti najzaslužnija je Družba ”Braća hrvatskoga zmaja”. ”Kao najznačajnija hrvatska ustanova utemeljena sa svrhom da čuva hrvatsku kulturnu baštinu i njeguje uspomenu na velike ljude i događaje iz hrvatske prošlosti”, odlučili su u Hrvatsku ponovo uvesti proslavu Majčina dana, ”sjećajući se svih majki koje su u Domovinskom ratu dale svoje živote za slobodu Hrvatske i podnijele najveći teret: žrtvujući na oltaru domovine svoje sinove i kćeri” (Kolarić, 2012:139). Spomen-područje hrvatskoj majci uredili su na Velikoerpenijskom brijegu iznad Tuheljskih toplica, gdje se nalazi i grob majke autora hrvatske himne, Justine Mihanović Petropoljske. Do danas se u župi Velika Erpenja Majčin dan obilježava svečanom cjelodnevnom proslavom, a od 2000. u obilježavanju posebno sudjeluje i društvo ”Hrvatska žena”.

Riječima Anne Jarvis, ”svrha Majčina dana jest probuditi uspavanu ljubav i zahvalnost prema ženama koje su nas rodile. Dokinuti otuđivanje obitelji. Učiniti nas boljom djecom približavajući nas srcima naših dobrih majki. Dati majkama do znanja da ih cijenimo iako to baš ne pokazujemo često. Ako niste kod kuće, pišite majci, recite joj nekoliko lijepih riječi, pohvala i recite joj kako ju volite. Majčina ljubav nova je svaki dan. Bog blagoslovio naše vjerne i dobre majke!”

Objava Svim majkama čestitamo Majčin dan! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ponovna tradicija obilježavanja dana posvećenog majkama krenula je u Americi inicijativom hrabrih žena. Ann Reeves Jarvis je 1858. godine organizirala je Mother’s Day Work Club, odnosno skupove majki kako bi poboljšale sanitarne uvjete i smanjile stopu smrtnosti kod dojenčadi. Naime, Ann je rodila 13 djece, a samo četvero je živjelo do odrasle dobi.

Njezina želja bila je da se Dan majki obilježava u cijeloj Americi, a kasnije i u svijetu. No, američki kongres prvo je odbio prijedlog da se taj dan službeno slavi.

– Najbolje da slavimo i dan svekrvi – komentirali su u kongresu. Ipak, Anna se uspjela izboriti za svoju ideju te se Majčin dan u Americi slavi od 1911. godine.

Tri godine kasnije su popustili

Tadašnji predsjednik SAD-a Woodrow Wilson je tri godine kasnije odredio da se Majčin dan slavi druge nedjelje u svibnju.

Uvijek ususret velikom datumu, a posebno ovakvom, Državni zavod za statistiku obraduje ‘statističko-lirskim djelom’.

– Ona je naša prva učiteljica jer zna odgovor na svako pitanje, ujedno je i doktor i medicinska sestra jer njezini poljupci liječe. Ima supermoć kojom pronalazi zagubljene stvari – izgubljene su tek onda kad ih ona ne može pronaći, a kuha najbolje na svijetu jer je ljubav tajni sastojak svakog jela koje ona pripremi. Daje najbolje savjete jer ti nitko na svijetu ne želi dobro kao ona, a svi koji su ikad zakasnili kući, pa makar i minutu, znaju da ona uvijek zna koliko je sati. Ona je, pogađate, mama – uvodi nas u priču Državni zavod za statistiku i nastavlja…

– Svake druge nedjelje u svibnju obilježava se Majčin dan, posvećen svim ženama koje svojim srcima i rukama oblikuju našu svakodnevicu. Taj dan prigodno se daruju cvijeće i čestitke, a prilika je i za općenito promišljanje o ulozi majki u vremenu.

– Kako se mijenjao svijet, mijenjalo se i majčinstvo. Pa iako je bit te uloge ostala ista, okruženje u kojem se ono odvija znatno se mijenjalo tijekom desetljeća. Prva najvažnija promjena, ako promatramo od 70-ih godina prošlog stoljeća na ovamo, očituje se u smanjenju broja živorođene djece. U prošlosti su velike obitelji bile uobičajene, no danas, uz sve veću urbanizaciju i ekonomske izazove, njihov se broj smanjuje. U 2023. rodile su ukupno 31 673 žene, a živorođeno je ukupno 32 170 djece, što je u odnosu na 1971. pad za čak 50,4%.

– Majčinstvo je zasigurno jedna od najplemenitijih, ali i najizazovnijih uloga. Zna to svaka majka koja je probdjela brojne noći i često zanemarivala vlastite potrebe, a posebno zahtjevni mogu biti prvi mjeseci majčinstva. Svakako se s brojem djece multipliciraju i obaveze. Ipak, većina djece rođene u 2023., točnije njih 45,1%, bilo je prvo dijete, dok je 34,0% djece u toj godini rođeno kao drugo dijete, a 19,8% kao treće itd.

– Kada se žene u prosjeku odlučuju na taj korak koji će njihovu svakodnevicu neminovno okrenuti za 180 stupnjeva i otkriti im snagu i izdržljivost koju nisu ni znale da imaju? Prosječna dob majke pri prvom porodu u 1971. bila je 22,6 godina, da bi se do 2023. povećala za čak 7,1 godinu. Ako se promatra prosječna starost majki pri porodu općenito, vidljivo je da ta dob raste, i to s 25,5 godina u 1971. na 31,2 godine u 2023.

– Iako prosječna dob u kojoj žene postaju majke malo-pomalo raste, iznimke ipak postoje, pa se neke kao majke realiziraju ranije ili kasnije s obzirom na taj prosjek. Na primjer, u 1971. od ukupnog broja živorođene djece njih 15,3% rodile su majke u dobi od 15 do 19 godina, a u 2023. njih 1,9%. No, kada je riječ o majkama u dobi od 40 i više godina, primjećuje se malo drugačiji trend. Naime, u 1971. samo 1,7% živorođene djece rodile su majke u dobi od 40 i više godina, a u 2023. taj je udio porastao na 4,9%.

– Kao što život ne dolazi s uputama, tako, nažalost, ne dolazi ni majčinstvo. Iako je tehnološki napredak, zahvaljujući brzoj i lakoj dostupnosti svih relevantnih informacija, unaprijedio okruženje suvremenog majčinstva, ne postoji priručnik za majčinstvo, a snalaženje u toj ulozi vrlo se često svodi na metodu pokušaja i promašaja. Iako škola za mame ne postoji, obrazovna struktura majki tijekom desetljeća zasigurno se promijenila. Prema podacima o obrazovnoj strukturi majki za 2023., gotovo je podjednak udio živorođene djece koje su rodile majke sa završenom srednjom školom, odnosno visokoobrazovane majke.

– Zaključno, usprkos promjenama u trendovima tijekom desetljeća, majčinstvo ostaje jedno od najvažnijih i najintenzivnijih životnih iskustava. Bez obzira na sve društvene transformacije, jedno se ne mijenja, a to je – bezvremenska ljubav majke koja nadilazi generacije – zaključuje DZS.

Objava SVIM MAJKAMA BI’ IZBRISAO BORE..Danas je Majčin dan pojavila se prvi puta na Klik Medija.