Troškovi prijevoza obuhvaćaju troškove goriva, cestarine i trajektnog prijevoza nastale prilikom prijevoza otpada od lokacije njegova preuzimanja na području krajnjeg korisnika do najbližeg odlagališta otpada koje raspolaže odgovarajućim kapacitetom za prihvat miješanog komunalnog otpada i zaprima ga.

Naime, temeljem Strategije za gospodarenje otpadom te Zakona o gospodarenju otpadom kao i važećim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. – 2028. godine utvrđena je izgradnja centara za gospodarenje otpadom u svrhu uspostavljanja infrastrukture odnosno cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom na području Republike Hrvatske. Do sada su uspješno izgrađena i puštena u pogon četiri centra koja pokrivaju područja većeg broja županija. Do izgradnje centara za gospodarenje otpadom, gradovi i općine Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije suočeni su s nedostatnim kapacitetima za odlaganje miješanog komunalnog otpada.

Naime, uslijed kontinuiranog opterećenja sustava gospodarenja otpadom, kojemu pridonose intenzivne turističke aktivnosti tijekom većeg dijela godine, količine nastalog otpada premašuju raspoložive kapacitete za njegovo zbrinjavanje, zbog čega neki gradovi i općine Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije moraju otpad prevoziti na zbrinjavanje na najbliže raspoloživo odlagalište izvan područja svoje županije. Kako su gradovi i općine ovih županija zbog toga izložene znatnom financijskom opterećenju uslijed povećanih količina miješanog komunalnog otpada te udaljenosti najbližih raspoloživih odlagališta izvan područja njihove županije Fond će osigurati sredstva za pokriće troškova prijevoza.

Vlada je Fond obvezala da sklopi ugovore sa Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvanskom županijom kao korisnicima sredstava, a ugovorima će se urediti međusobna prava i obveze te detaljnije regulirati način utvrđivanja prihvatljivih krajnjih korisnika, način i dinamika isplate i praćenja namjenskog trošenja sredstava kao i pretpostavke za otklanjanje potencijalnog rizika dvostrukog financiranja. Fond je obvezan prilikom utvrđivanja kriterija za dodjelu sredstava i praćenja njihova korištenja predvidjeti rizike dvostrukog financiranja, osobito u odnosu na troškove koji se financiraju kroz cijenu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, te uspostaviti odgovarajuće mehanizme kontrole namjenskog korištenja sredstava.

Objava ZBOG KAŠNJENJA CGO LUČINO RAZDOLJE: Vlada gradovima i općinama pokriva troškove prijevoza otpada pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Od 1. siječnja jedinice lokalne samouprave plaćaju 30 eura po toni odloženog otpada. To je trošak koji će se preliti na građane, a oni su najmanje krivi jer Centar još uvijek nije izgrađen. Da je bivša vlast u svojih 16 godina mandata realizirala CGO, ovog nameta ne bi ni bilo. Građani će sada platiti 1,5 milijuna eura, a odgovornost je na Županiji koja nije dovršila projekt – rekao je Karamatić i predložio da Županija iz svog proračuna plati taj iznos.

Župan Pezo mu je na to odgovorio kako je CGO i dalje jedan od ključnih prioriteta, ali da odgovornost ne može biti samo na Županiji.

– Bez centra nemamo temelje za moderan sustav gospodarenja otpadom, no treba biti iskren i reći da gradovi i općine snose jednako, ako ne i više odgovornosti. Oni moraju raditi na edukaciji građana, podizanju razine razvrstavanja otpada i boljoj organizaciji. Trenutno to nije na zadovoljavajućoj razini i upravo to stvara dodatne troškove – istaknuo je Pezo.

Što se tiče samog prijedloga da Županija plati naknadu, Pezo je bio jasan:

– To nije realno ni logično. Ako već smatrate da to treba platiti netko drugi, onda idite prema gradovima i općinama. Možemo početi od Ploča i vidjeti hoće li oni iz svog proračuna platiti ono što proizvedu – poručio je župan vijećniku Karamatiću.

Dodao je kako se projekt Lučino razdolje neće odnositi na „gomile nerazvrstanog otpada“, već će se točno znati što i u kojim količinama ide u Centar, a lokalne jedinice imaju godinu i pol do dvije dana da se pripreme za njegovu funkciju.

Pezo se osvrnuo i na kritike upućene bivšoj županijskoj vlasti.

– Najviše me zasmetalo što se kaže da u 16 godina nije ništa napravljeno. Radili smo maksimalno koliko je bilo moguće, a često su upravo političke opcije koje danas kritiziraju bile među onima koji su opstruirali projekt. Sada se svima jasno pokazuje da alternative nema – zaključio je Pezo.

Objava Karamatić traži da Županija plati novi namet za otpad, Pezo poručio: “Odgovornost je i na gradovima i općinama” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Naime, za svaku tonu odloženog otpada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćat će se 30 eura, a naknada se uvećava svake godine za 5 eura, s tim da je izuzetak od plaćanja otpad odložen na Centar za gospodarenje otpadom, prenosi Dulist.hr

– Pošto ga nismo napravili u zadnjih 16 godina, ove godine Grad Korčula platit će 110 tisuća eura, Grad Dubrovnik 600 tisuća eura, a za 50 tisuća tona s područja županije platit ćemo milijun i pol eura jer smo bili neefikasni, jer nismo napravili županijski centar. O tome se malo priča, nemamo prave informacije – govorio je vijećnik.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je Centar ključni projekt u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom.

– Na tome smo ustrajno radili. Vrlo je složen projekt, a bilo je podmetanja nogu, tužbi, žalbi, svega. Svjesni smo da je to važno i ustrajali smo na njemu. Voljeli bismo da je već završen, međutim, sve traži svoje vrijeme. U realizaciji smo, nadamo se da će se izvođač držati ugovorenih rokova i da ćemo ga dobiti i riješiti se noćne more napuljskog scenarija u našoj županiji. Nama su i prethodne vlade ometale taj projekt, osim naših aktivista koje donekle razumijem – rekao je župan te podsjetio na ministre Mirelu Holy i Slavena Dobrovića koji su ih također kočili.

– Mnogo je odgovornih zbog čega to do danas nije gotovo – rekao je župan te napomenuo kako je otpad potrebno odvajati i reciklirati ga te se rješavati biološkog otpada koji ne ide na Centar, a sve to je zadaća jedinica lokalne samouprave, koji to rade, ali nedovoljno.

Objava JER JOŠ NEMA CENTRA Za odloženi otpad s područja županije platit ćemo milijun i pol eura! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Trenutačno se na gradilištu izvode radovi na izgradnji pristupne ceste, temelja za buduću trafostanicu, kao i drugi pripremni radovi.

Podsjetimo, Centar za gospodarenje otpada Dubrovačko neretvanske županije Lučino razdolje gradi se na području Općine Dubrovačko primorje. U sklopu projekta gradit će se pet pretovarnih stanica (Dubrovnik, Metković, Janjina, Korčula i Lastovo) za pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje na obradu i odlaganje.

Projekt je planiran u svrhu uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko neretvanske županije, a cilj mu je da služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja miješanim komunalnim otpadom na području pet gradova i 17 općina DNŽ. Vrijednost projekta je veća od 54 milijuna eura.

U obilasku gradilišta bili su i pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Silvio Markota te direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić.

Objava LUČINO RAZDOLJE Živnulo gradilište županijskog Centra za gospodarenje otpadom, grade se pristupne ceste pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ivo Karamatić (SDP) pitao je župana zašto nije osnovana Lučka uprava Ploče, a koncesija za Malu poštu je poništena od strane Vrhovnog suda.

– Lučka uprava ljudima šalje uplatnice za vezove, a dokad ćete opstruirati Ploče i kad će se održati sastanak?

Vijećnik Karamatić između ostaloga je pitao župana Dobroslavića o čekanju na termin za mamografiju.

-Zašto se ne rješava gorući problem, a zna se koliko je bitan za zdravlje naših sugrađanki? – kazao je Karamatić.

Župan je odgovorio kako će se otvriti natječaj za komunalne lučice te da Ploče trebaju pripremiti dokumentaciju, a o osnivanju Lučke uprave Ploče rekao je da je bilo puno zahtjeva, a da se gradonačelnik nije odazvao na sastanke u Županiju. Odluka Maloj pošti je poništena i ponovno je donešena. O čekanju na pregled dojke ne mogu govoriti, ali postoje dva mamografa jedan u Korčuli jedan u Dubrovniku. Nabavljamo dva CT uređaja za Neretvu i Korčulu, koji će smanjiti liste čekanja, kod ovih pregleda, a za mamografe ćemo se i dalje borit.

Karamatić je kazao kao o luci Mala pošta Ploče nije riječ o formalnostima, nego o nedostatku infrastrukture u luci, kao što su struje i voda. Što se tiče mamografa to nisam ja rekao nego liječnik sa centralnog naručivanja. Ne trebaju nam obećanja, nego rezultati i rad, komentirao je odgovore Karamatić.

Ivica Sentić (HDZ) pitao je što se događa u Lučinom razdolju, županijskom centru za gospodarenjem otpadom.

Župan – CGO je ključni objekt za pravilno gospodarenje otpadom u svakoj, a posebno turističkoj županiji. Bilo je neutemeljenih napisa.Bila je to hajka, koja je utihnula jer su mentori onijh koji to pišu, sad trebaju graditi CGO. Neki ovdje pitaju i dalje treba li nam CGO. Treba nam i zagađenja neće biti. CGO će biti gotov krajem 2025. Naravno uz razdvajanje, recikliranje i kompostiranje.

Izvor: dubrovniknet.hr

Objava Zašto nije osnovana Lučka uprava Ploče? Zašto se ne rješava gorući problem, termin za mamografiju? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Probajte vi bagerom mjesecima kopati, a da vas nitko ne pita gdje su vam dozvole – ironiziraju.

PREPUCAVANJE POLITIKE

Pitanje koje je jako važno za cijelu županiju koja svoj otpad svakodnevno odlaže na Grabovicu, a koja je davno trebala biti zatvorena, kao da više nitko ne postavlja. Odustali svi od dokazivanja kako je riječ o već zastarjeloj tehnologiji, kao SDP prije tri godine na press konfereniciji kada su njegovi županijski čelnici ustvrdili da se ‘događa da uporno guramo zastarjele tehnologije, što se planira u Lučinom razdolju. MBO tehnologija je prije 10 godina bila aktualna, danas je to samo privremeno rješenje. S MBO tehnologijom možemo izvesti samo 20% reciklaže‘, iznijeli su tada županijski čelnici SDP-a. Isto je tvrdio i čelnik Mosta, a pitanje otpada i odlagališta odavno je preraslo okvire struke i postalo objektom prepucavanja raznih politika.

U veljači ove godine u Lučinom razdolju blizu sela Trnovica u Dubrovačkom primorju, koje je do tada bilo obraslo makijom i okruženo tišinom, postalo je gradilište. Na lokaciji budućeg županijskog Centra za gospodarenje otpadom još se krajem listopada 2022. počelo s pročišćavanjem terena i probijanjem puta.

Ni u veljači im, kako nam je tada izjavio Tomislav Bolotin, direktor tvrtke Magnum Supra odabrane za izvođača u zajednici ponuditelja s Elektrocentrom Petek, ‘nisu trebale dozvole‘:

– To je čišćenje, da bismo mogli napraviti geomehanička ispitivanja. Tu nam ne treba dozvola, ne treba nam ništa, po zakonu moramo očistiti i pročistiti gradilište da bi se obavila geomehanička ispitivanja. Prva će dozvola biti za cestu, a onda će se staviti table i sve ostalo što treba – rekao je prije sedam mjeseci.

STIGAO JE RUJAN, A DOZVOLE?

Dubrovački je pitao  ponovo u kojoj je fazi izgradnja CGO-a i koje su dozvole dosad izdane. Naime, Bolotin je u svojoj izjavi u veljači ustvrdio da je ‘ovo još faza projektiranja i čišćenja za koju im je rok do rujna ove godine. Druga faza su sve dozvole‘. Stigao je rujan, dapače, kraj rujna, a dozvole?

– Prva dozvola je izdana, prije nekih deset dana. To je dozvola za pristupnu cestu – rekao je Tomislav Bolotin kad su ga nazvali.

OVU ŠTO JE ZAPRAVO VEĆ PROBIJENA?

– Da, morali smo probiti pristupni put do same lokacije, a sad je izdana građevinska dozvola za izgraditi cestu.

A DRUGE DOZVOLE?

– Čeka se od ministarstva, na ministarstvu su druga i treća, i sad se to predaje jedna po jedna. Kako se dozvole izdaju, tako mi počinjemo raditi – rekao je Bolotin.

U KOJOJ JE FAZI IZGRADNJA CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM?

– Izgradnja službeno ceste tek sada počinje. Bageri su gore, geodet je gore, odnosno jučer i danas. Izgradnja službeno pravomoćno počinje, možemo raditi.

ZNAČI, ZASAD JE TEK CESTA U REALIZACIJI?

– Tako je, cesta se kreće realizirati jer je izdana dozvola prošli petak, mislim da je postala pravomoćna. Čeka se dozvola za trafostanicu kako bi se osiguralo napajanje struje i mislim da je broj 3 upravna zgrada, ne znam točno. Kasnimo nešto s dozvolama, to je na ministarstvu.

HOĆE LI U ROKU OD TRI GODINE CENTAR ZA OTPAD U LUČINOM RAZDOLJU BITI IZGRAĐEN?

– Trebalo bi. Kažem, najveći je rizik trajanje tih dozvola i izdavanje dozvola. Građevina još kako-tako to stiže – istaknuo je Bolotin. – I dalje smatramo da će krajnji rok biti ispoštovan.

Krajnji rok za dovršetak izgradnje Centra je kraj 2025. godine.

Objava LUČINO RAZDOLJE Što se događa sa županijskim Centrom za gospodarenje otpadom? Bageri u punom zamahu, ali što je sa dozvolama? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Lokacija je to budućeg županijskog Centra za gospodarenje otpadom, za koje je počelo pročišćavanje terena, kako je u nedavnom razgovoru za Dubrovački vjesnik rekao Tomislav Bolotin, direktor tvrtke Magnum Supra odabrane za izvođača u zajednici ponuditelja s Elektrocentrom Petek.

Naime, bageri su počeli raščišćavati makiju i probijati put još krajem listopada 2022., na što su upozorili stanovnici Trnovice, sela najbližeg lokaciji budućeg CGO-a. Tada na licu mjesta nije bilo nikakvih tabli, one su osvanule tek nedavno i s njih se tek djelomično može doznati o čemu se tu radi:

– To je čišćenje da bi mogli napraviti geomehanička ispitivanja – istaknuo je Bolotin.

– Tu nam ne treba dozvola, ne treba nam ništa, po zakonu moramo očistiti i pročistiti gradilište da bi se obavila geomehanička ispitivanja. Prva će dozvola biti za cestu, a onda će se staviti table i sve ostalo što treba – rekao je.

– Ovo je još faza projektiranja i čišćenja za koju nam je rok do rujna ove godine. Druga faza su sve dozvole. Očekujemo da ćemo dozvolu za cestu dobiti uskoro, pošto je predana investitoru, što znači da bismo radove na cesti, ali i sve ostale radove, mogli započeti i ranije. To ovisi o ministarstvu i lokalnoj samoupravi – dodao je.

– Da bi izvođač napravio glavne projekte, treba napraviti geomehanička istraživanja, a da bi se ona napravila, treba očistiti teren – pojasnio je Josip Bačić, direktor Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije koja je nositelj projekta CGO.

– To je prva faza. Onda idu glavni projekti. Građevinske dozvole idu po fazama, prvo za cestu, pa za trafostanicu, pa za upravnu zgradu, odlagalište… Ima tu faza i podfaza dosta. To sve izvođač radova mora napraviti. Dozvole izdaje Ministarstvo graditeljstva, ono je nadležno – dodao je Bačić.

– Izvođač ima godinu dana za projektiranje i ishođenje svih građevinskih dozvola. Rok je u listopadu. Glavni projekti se rade, nije to ‘evo ih odmah‘ – rekao je direktor Agencije za gospodarenje otpadom DNŽ.

‘TO VAM JA JAMČIM‘

Dakle, izvođač je odabran, krenuo je u posao, a izdavanje dozvola pratit će faze u izgradnji. No, ljudi koji su se borili protiv CGO-a tvrdeći da je štetan na ovoj lokaciji ne odustaju od borbe – pozivaju se i na nedavnu državnu reviziju koja je ustanovila da jedina dva realizirana ovakva centra za otpad od 11 planiranih u Hrvatskoj ne ispunjavaju svoju svrhu. CGO Kaštijun i CGO Marišćina, utvrdila je revizija, ne izdvajaju drugi otpad iz komunalnog otpada, pa umjesto da zarađuju na prodaji goriva koje trebaju izrađivati iz otpada, zbog loše kvalitete plaćaju njegovo zbrinjavanje, što državu, odnosno porezne obveznike, košta milijune.

To je istaknuo i predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara, najavivši ovog tjedna da će nalaze revizije iskoristiti za novu prijavu ovog projekta EPPO-u, odnosno Uredu europske javne tužiteljice. Još čekaju i na jamstvo koje su zatražili od Županije da će sav dovezeni otpad na CGO biti razvrstan:

– Osim novog trasiranja, 22. rujna 2021. zatražili smo od Općine Dubrovačko primorje da pošalje zahtjev Dubrovačko-neretvanskoj županiji za sklapanje ugovora kojim se jamči ispravna specifikacija otpada koji će se dovoditi na županijski CGO – pojasnio je Mozara.

– Općina Dubrovačko primorje tu je odluku uputila na ocjenu zakonitosti Ministarstvu uprave, ali do današnjeg dana nismo dobili nikakvu povratnu informaciju niti od Općine ni od Županije. Zahtjev smo poslali jer je sam župan Nikola Dobroslavić na tematskoj županijskoj skupštini u kolovozu 2021. rekao da ‘jamči da će na CGO dolaziti razvrstani otpad‘, što nas je u Vijeću potaknulo da tražimo pismeni blagoslov takvog jamstva – istaknuo je Mozara, pa podsjeća na izjavu župana tog dana:

– Nama treba centar. Nama treba zbrinjavanje tih 40 posto ostatka otpada. Neće ići više od 40% na Centar. Rekao sam to u javnosti, sad vam opet to ovdje kažem. Neće ići više od 40%, iz Stona će ići 40%, iz Dubrovačkog primorja 40%, iz grada Dubrovnika 40%, iz Općine Konavle 40%, neće preko 40% ići na Centar. To vam ja jamčim. A vi znate koliko ja imam tvrdu riječ – rekao je tada župan Dobroslavić.

Na zadnjoj, ovotjednoj sjednici Općinskog vijeća postavljeno je pitanje što je sa zatraženim jamstvom od Županije, na što se, kako kaže Mozara, pet nezavisnih vijećnika složilo da Općina opet uputi dopis Županiji s pitanjem ‘gdje je zapelo‘, dok su četiri HDZ-ova vijećnika bila protiv. Točka je usvojena većinom glasova i dopis će ipak biti upućen Županiji, piše Dubrovački vjesnik.

Načelnik Općine iz redova HDZ-a Nikola Knežić kratko je komentirao da će Općina uputiti dopis s pitanjem Županiji što je s traženim jamstvom:

– Poslat ćemo ponovo upit Županiji jesu li odgovorili. To nije jamstvo do nas, nego od župana. Treba pitati Županiju što je s tim – rekao je.

Razgovarajući o CGO u Lučinom razdolju, Josip Bačić htio nam je istaknuti i da CGO Kaštijun i Marišćina nisu ista tehnologija kao CGO u Dubrovačkom primorju:

– Ogromna je razlika u tehnologiji. Marišćina ima postrojenje odnosno tehnologiju koju nama ne bi odobrili. Nije zastarjela, nego se bazira na proizvodnji SRF-a (Solid Recovered Fuel), odnosno goriva iz otpada i ne reciklira koliko bi trebala. Druga razlika u tehnologiji je što oni proizvode bioplin iz deponije, a mi bioplin proizvodimo u samome postrojenju, u zgradi za biootpad. To su razlike nebo-zemlja i oni koji su protiv to znaju. Objašnjavao sam to pedeset puta i više mi je dosadilo. Vidim da to nema nikakve veze s ičim, to je samo politika – rekao je Josip Bačić.

Na naše pitanje, osvrnuo se i na jamstvo koje Općina Dubrovačko primorje traži od Županije, osnivača Agencije za gospodarenje otpadom:

– Tko će im dati jamstvo? Kakvo jamstvo, što to znači? Mi možemo jamčiti da ćemo sve napraviti kako treba, sukladno projektu i svim dozvolama. A kako ću ja garantirati hoće li drugi nešto odvojiti u otpadu ili ne, jer mi smo samo dio jednog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom? Znači, ja za sve moram garantirati, ali to mogu samo u svom segmentu jer to sve uopće nije pod našom ingerencijom. Sustav počinje od kante u kući – istaknuo je Bačić.

Drugim riječima, posebnog jamstva da će sve funkcionirati kako treba neće biti, osim ako se županova riječ dokumentirana na županijskoj skupštini može smatrati takvim jamstvom. Valja vjerovati da se u CGO Lučino razdolje neće ponoviti tužna priča jedne Marišćine koja se, umjesto da je postala rješenje koje se na sve glase i dokumentima obećavalo, pretvorila u smrdljivi i potencijalno po zdravlje opasni problem, za koji je na kraju odgovornost prebačena na građane – čije su se pare potrošile – pod izgovorom ‘nedovoljne primarne selekcije‘ miješanog otpada.

Objava ZAHUKTALI SE RADOVI NA LUČINOM RAZDOLJU Hoće li odgovornost opet snositi samo građani koji sve plaćaju? pojavila se prvi puta na Klik Medija.