“Okus je ekstra, ekstra je kvalitete, slatka je i zrela”, rekao je Milenko Skender, ne skrivajući zadovoljstvo prvim ovogodišnjim urodom.

Vrijedne ruke berača ovih dana neumorno rade, a kako još nisu sve lubenice dozrele, u berbu će se postupno uključivati i ostali proizvođači. Urod je, prema njihovim riječima, nešto bolji nego prošle godine.

“Trenutačna je situacija dobra i nadamo se da će tako i ostati. Berba je tek počela. Naša je lubenica zaista kvalitetna, dok je uvozna slabije kvalitete, pa ćemo vidjeti kako će se to odraziti na tržištu”, rekao je proizvođač Ante Vuković.

Ivan Popović smatra da je kvaliteta prinosa zadovoljavajuća, iako je vegetacija mogla biti nešto bolja.

“Kvaliteta prinosa čini mi se da je dobra. Stabljika je mogla biti malo bolja, ali vjerujem da će se to nadoknaditi tijekom srpnja”, kazao je.

Iako su zadovoljni kvalitetom, proizvođače i dalje zabrinjavaju rastući troškovi proizvodnje. Otkupna cijena trenutačno iznosi 36 centi po kilogramu, što je, ističu, gotovo nepromijenjeno već dva desetljeća.

“Početna cijena ista je već 20 godina, dok su svi troškovi, uključujući radnu snagu, značajno porasli. Zasad proizvođači to još nekako podnose”, upozorio je agronom Željko Bjeliš.

Popović dodaje kako zarada nije velika.

“Cijena je uvijek slična, nije to ništa bajno, ali vratiš se, ponovno uložiš i nadaš se da će biti bolje.”

Kupcima poručuju da domaću neretvansku lubenicu mogu prepoznati po deklaraciji.

“Ne morate kuckati i puno propitivati. Ako piše da je proizvod iz doline Neretve, možete biti više od 90 posto sigurni da je ta lubenica dobra”, istaknuo je Bjeliš.

Koliko su prve domaće lubenice bile iščekivane pokazalo se i u Splitu, gdje su se na parkiralištu na Lovrincu prodavale po cijeni od jednog eura za kilogram. Lubenice težine od devet do 12 kilograma privukle su brojne kupce, a redovi su se stvarali već u prvim satima prodaje.

Prodavači naglašavaju da nude isključivo lubenice prve klase te kupcima jamče kvalitetu, uz mogućnost zamjene ploda ako njime ne budu zadovoljni.

Objava Stiže kraljica s Neretve, a urod je bolji nego lani: “Ne morate kuckati i puno propitivati” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Uvozno uvijek bolje?

A uopće nije riječ o pohlepi i nerazumnim cijenama proizvođača. Do prije nekoliko dana otkupljivači su im za kilogram lubenice plaćali samo 17-20 centi, a onda ih je većina u potpunosti zavrnula pipu – našli su valjda i jeftinije, grčke i albanske, optužuju proizvođači. I sve to uz poslovičnu boljku hrvatske poljoprivrede – nijednog voća i povrća ne proizvodimo dovoljno, osim možda mandarina, a lani smo ga uvezli za više od 670 milijuna eura, od kojih dinja i lubenica za 12 milijuna.

– Dinje i lubenice slatke su kao med, ali je uvozno valjda bolje – pišu podravski OPG-ovci koje je više od 80% neprodanog uroda natjeralo na apel putem interneta. No tko misli da se takve slike viđaju samo na kontinentu, prevario se – i u dolini Neretve očajavaju i pitaju se čije su lubenice u trgovačkim lancima i kod preprodavača na tržnicama ako nisu njihove. Prvi ih ovih dana imaju i na akciji i za 39 centi, a drugi nabijaju bezobrazna 2 eura u Zagrebu, u Splitu i 3 do 3,50 eura za kilogram, dok dinjama, prema podacima TISUP-a (Tržišno-informacijskog centra u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva), cijene skaču i na 4-5 eura/kg u Velikoj Gorici, Zagrebu, Splitu, Zadru, Dubrovniku, Slavonskom Brodu…

– Sina sam molio da se i on bavi poljoprivredom, kako sad da mu kažem da sam pogriješio – pita se voćar Neven Mataga, ističući kako su se mnogi u dolini Neretve okretali i kasnijim sortama kako bi izbjegli jeftinu uvoznu konkurenciju na vrhuncu sezone. No i s njima je ista stvar. Više će ih ostati na zemlji nego ih se pobrati, a u trgovačkim lancima se, optužuje, prodaje katastrofalna roba, škart, koju on ne bi uzeo ni besplatno. – Ništa ne valjaju! Nama takvu robu nitko ne bi otkupio pa odakle je onda ta? Mi lubenice u pravilu beremo kako pristižu narudžbe, da bi bi bile svježe i sočne. Kvaliteta je vrhunska, čak im je i suša pogodovala, naravno uz navodnjavanje, a sada će propasti na njivama jer za njih nema interesa i neće izdržati novi toplinski val. Lubenica koja je sazrela na suncu na 40 stupnjeva požuti u roku od dva dana – napominje Mataga. Već je i 20 centi/kg, koliko joj je bila posljednje cijena, čisti gubitak za proizvođače, dok se na početku berbe startalo s 30-35 centi, ovisno o sortama. Dinji ili pipunu otkupna je cijena pala na 30 centi, dok trgovci miješaju domaću i stranu robu po potrebi i prodaju je pod krinkom domaće, tvrdi Mataga. Nitko zato danas ne zna ni kolika nam je stvarna proizvodnja, a najveći gubitnici su proizvođači – i potrošači. Da priča bude apsurdnija, trgovci ne žele lubenice manje od 6 ni veće od 10 kila pa ih već u startu najmanje 30% propadne, ostane na polju.

Dnevnica da, ali ne na račun

– Kad bi se lubenica održala na 35 centi, tek tada bi se moglo govoriti o nekoj zaradi. Za niske tunele, kako se sadi kod nas, potrebno je 7000 eura ulaganja do početka berbe, a daljnji tijek diktiraju berba i prinosi. Dinja je skuplja jer samo jedna sadnica stoji 90 centi – ako se na hektar posadi oko 6000 njih, s malč folijom, navodnjavanjem kap po kap… – nasada nema ispod 8000 eura. Sadnice lubenica plaćale su se pak 70-80 eurocenti, a po hektaru sadilo 3,5 do 4 tisuće. Sve je ručni rad, a radnik vam je da Bog sačuva. Ako se i nađe, nitko ne želi da mu se plaća preko žiroračuna, svi bi samo na crno. Dnevnica po radniku iznosi 80 eura, trebaju najmanje četiri čovjeka na dva reda, a poljoprivrednici to ne mogu prikazati kao trošak na OPG-u pa na kraju ispada da su i zaradili – i plaćaju i veći porez. Ja čak uzmem i markicu po svakom radniku kako bih se barem zaštitio od inspekcije – ni nju poslije ne mogu opravdati, a sve molbe mjerodavnima da to riješe pucanj su u prazno – upozorava Mataga.

U sve to nije uračunat ni vlastiti rad ni rad obitelji, prihrana tla, zalijevanje, traktor, kamion… – a sve ga to u Neretvi čeka i s mandarinama. S druge strane, novac u poljoprivredi dijeli se šakom i kapom a da itko na kraju godine ne provjeri koliko se i je li se uopće išta proizvelo na imanjima koja se obilato subvencioniraju, optužuje. Dolina Neretve usto je i specifičan slučaj. Posljednjih desetljeća melioracijom tla nastajale su, naime, nove parcele zemlje, koje danas za državu uopće ne postoje pa su izbrisane i iz ARKOD-a (evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku). – Meni je tako izbrisano 80% OPG-a na kojem imam proizvodnju i za to ne mogu dobiti ni potporu ni pravdati zaštitna sredstva, gnojivo… Ilegalac sam na vlastitom posjedu koji je star više od 100 godina – zaključio je Mataga, prenosi Večernji list.

foto: arhiva/Slobodna Dalmacija

Objava LUBENICE I DINJE PROPADAJU NA POLJIMA: ‘Našli su valjda jeftinije, grčke i albanske…’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Slatke su, kvalitetne i rod je dobar, ali cijena nije. Kilogram lubenice prodajemo za samo 37 centi, rekao je proizvođač Ivan Prović.

Njegov kolega Jurica Bačić dodaje kako su proizvođači neprestano izloženi izazovima – od lošeg vremena do nedostatka radne snage.

– Nerviranje je konstantno, jer je sve pod vedrim nebom. Ili je mala cijena, ili nema radnika, uvijek nešto, kazao je Bačić.

Fizički rad i dobra volja

Berba je fizički zahtjevan posao, ali neki u njemu vide i dobar oblik vježbe.

– Mi malo kršniji idemo na polje. Teže je nego škola, ali nas plaćaju, pa mi je draže, komentirali su berači Ivo i Filip.

Dinja nešto bolja

Za razliku od lubenice, dinje trenutačno imaju bolju cijenu na otkupu – do 75 centi po kilogramu.

– Nadamo se da će ostati barem približno tako. Loš scenarij bio bi pad cijena ili zatvaranje otkupa, upozorila je proizvođačica Stana Kiridžija.

Otkupljivači kažu da je cilj osigurati domaću lubenicu do kraja ljeta, sve do početka rujna.

Kako prepoznati zrelu lubenicu?

– Dio koji leži na zemlji mora biti žuto-narančast. Kuckanje nije pouzdano, ali ga mnogi i dalje koriste, savjetuje agronom Robert Doko.

U dolini Neretve berba traje sve do kraja srpnja i dijelom kolovoza. Proizvođači vjeruju kako će i ove godine osvojiti kupce domaćom kvalitetom.

Objava U Neretvi beru do 20 tisuća tona lubenica: Dobar urod, loša cijena pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U dolini Neretve sade se lubenice. Omiljene su nam ljeti i dozrijevaju baš kada počinju vrući dani, a trebalo bi ih biti oko 15 tisuća tona, javlja HRT.

Objava U DOLINI NERETVE SADE SE LUBENICE Trebalo bi ih biti oko 15 tisuća tona pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Godina berbe – 2022.!

Tri godine stara lubenica. Ako se do sad nije pokvarila i neće. Poslali smo upit Plodinama o čemu se radi i kako je moguće da se prodaju lubenice ubrane prije tri godine. Čim dobijemo odgovor obavijesti ćemo vas.

Objava HALO INSPEKTORE! U Plodinama u Pločama prodaju lubenice ubrane prije 3 godine pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema procijeni, otuđeno je oko dvije i pol tone lubenica i sve prijavljeno policiji.

“Veliko “HVALA” pojedincu ili pojedincima koji su nam priredili ovakav spektakl za pamćenje, uz ionako lošu cijenu i godinu (a što nam tek dolazi) još se moramo boriti i sa lopovima.

Ako je netko primjetio bilo šta neobično, čudno, javite nam, mi ovo ne možemo vratiti, ali dobro bi bilo znati ko je učinio ovu štetu da mu se stane u kraj” – apelira Marija Petra Sršen.

Objava GDJE ĆE IM DUŠA? Poljoprivredniku iz Neretve ukrali dvije i pol tone lubenica pojavila se prvi puta na Klik Medija.

A zrele lubenice čekaju na neretvanskim poljima. Otkupni centri se polako otvaraju, kvaliteta plodova je dobra, pa je prva neretvanska lubenica slatka i proizvođačima i onima koji se njome osvježavaju.

Ipak većina neretvanskih proizvođača u ozbiljniju berbu kreće početkom idućeg tjedna. Među njima je i Ivan Curić Pojatak. Berba jagoda je završila, a sada mu slijedi berba lubenica. On će svoje lubenice prodavati preko Facebook grupe “Putujuće lubenice i mandarine“. Dnevno se može ubrati 500 komada lubenica i kupci naručuju koliko komada žele. Jedan dan se lubenice beru i već sutradan ujutro su kod kupca koji ih je naručio. Lubenice se lakše transportiraju jer za razliku od jagode mogu prenoćiti, kaže Curić.

Za razliku od Ivana Curića, većina proizvođača lubenica u dolini Neretve orijentirana je prema otkupljivačkih centrima, od kojih su neki već otvorili vrata.

MANJI UROD

Međutim, informacije s terena govore da će ovog ljeta biti manji urod, na nekim pozicijama oko Ušća Neretve i upola manji, pa se pretpostavlja da bi se otkupna cijena od oko 40 centi trebala duže zadržati. Ali u našoj poljoprivredi ne vladaju zakoni ponude i potražnje, jer zadovoljstvo poljoprivrednika doslovno preko noći može uništiti samo jedan kontingent uvozne lubenice iz Albanije.

Neki proizvođači s kojima smo razgovarali nisu zadovoljni jer smatraju da je prva otkupna cijena trebala biti veća s obzirom na to da se očekuje manji urod, te da će već idućih dana značajno padati.

Prema procjenama ovog ljeta na području doline Neretve zasađeno je oko 250 hektara površina pod lubenicama. Sadila se isključivo kalemljena (cijepljena) lubenica, koja nedvojbeno daje veći ukupan urod, a veći su i pojedinačni primjerci, koji mogu biti i do dvadesetak kilograma težine.

Veličinu lubenice određuje podloga tikve, a u najčešćim slučajevima uzima se tikva sorte vrg, koja se potvrdila iznimno pogodnom u proizvodnji lubenica i ostalog vriježastog voća. Sade se sorte lubenica zanimljivih imena, Solinda, Fantasia, Roman, Mirsini.

Svaka ima svoje karakteristike i značajke. Solinda je mini lubenica, koja  teži tek do dva kilograma i namijenjena je isključivo za jednu osobu. Fantasia je zelena s tamno zelenim prugama, težina ploda je 8-12 kilograma. Roman je rana okrugla lubenica za proizvodnju na otvorenom polju sa ili bez agrila. Dužina vegetacije je oko dva mjeseca. Biljka je snažnog rasta, listovi odlično pokrivaju plodove. Plodovi su okrugli, kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama. Meso je izuzetno crvene boje i sočno. Mirsini je srednje ranog dozrijevanja, vrlo je  otporna na sunčeve opekotine tijekom ljeta. Plodovi su ovalnog oblika s tankom korom tamnozelene boje i teže do 12 kilograma.

Toplo vrijeme je idealno za potrošnju lubenica, pa se proizvođači nadaju da ne bi trebalo biti značajnijih problema u prodaji. No, ipak se ograđuju od te tvrdnje jer kod nas dobro stanje za kratko vrijeme može postati loše. Naime, trenutačno na tržištu ima nešto i uvozne lubenice koji za sada ne ugrožava domaću proizvodnju.

Iako prodaja za sada dobro ide poljoprivrednicima je potrebno puno truda i rada da bi na lubenicama mogli ostvariti zaradu. Iznimno su velika ulaganja u proizvodnju lubenica, od sadnica, repromaterijala, gnojiva, zaštitnih sredstava, navodnjavanja.

Osim na hrvatskom tržištu kvalitetne lubenice iz doline Neretve izvozit će se i u drugi zemlje Europske unije, gdje su već od ranije prepoznate kao hrvatski brend, budući da je neretvanska lubenica proizvedena na slankastom tlu bogata likopenom, koji se u kozmetičkoj industriji smatra eliksirom mladosti.

Međutim, ono što proizvođače brine i na što se godinama upozoravaju, je uvoz iz trećih zemalja poglavito Albanije. Proizvođači se stoga nadaju da će država pojačati kontrole uvoza. Zapravo, svi su svjesni da se uvoz ne može zabraniti, ali svakako bi trebalo pojačati kontrole po trgovačkim lancima gdje se uvozna lubenica prodaje kao domaća neretvanska, dok ovdašnji proizvođači propadaju i zbrajaju gubitke.

Objava Neretvanski proizvođači lubenica strahuju od nekontroliranog uvoza: ‘Pojačati nadzor‘ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Voće je to koje je toliko popularno da ima i svoj dan. Naime, 3. kolovoza obilježava se Svjetski dan lubenice.

Tom prilikom reporteri Pixsella prikupili su sve najbitnije informacije. Govore tako da je u Hrvatskoj lani proizvedeno 23.985 tona lubenice koja ima i nekoliko dobrobiti.

Naime, sadrži betakaroten, željezo, kalcij, fosfor i velike količine vitamina A, B i C. Utječe na zdravlje i hidratizaciju kože, a podiže raspoloženje i poboljšava koncentraciju. Dakako, dobra je za zdravlje očiju, a snižava i rizik od srčanog ili moždanog dara. Regulira i srčani tlak.

Naposljetku, oporavlja i tijelo od velike aktivnosti te sadrži citrulin koji potiče stvaranje kisika, opušta i širi krvne žile. Zanimljivo, 100 grama lubenice ima tek 30 kalorija.

Inače, najteža ikad uzgojena lubenica imala je 159 kg, a rekord je oborila 2013. godine. Uzgojena je u Seviervillu, SAD.

Objava SRETNO SVIMA KOJI SLAVE Danas je Svjetski dan lubenica! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Na svoj izlet u dom onih pravih i domaćih zaputili smo se u dolinu Neretve, gdje se krije pravo carstvo lubenica. U ranojutarnjim satima, zrake sunca tek su provirile, a posao je skoro pa već i obavljen. Berba nije nimalo jednostavna, ali vrijedna ekipa sinkronizirano radi i sočne plodove baca ‘s ruke na ruku‘. Čim smo stigli dočekao nas je zanosan miris svježe lubenice i rečeno nam je: “Morate probati”.

– Velike su vrućine pa s berbom krećemo rano ujutro i do 9 sati smo gotovi, a nastavljamo popodne oko 17 sati – objašnjava nam proizvođač lubenice Ante Šuman dok mi grickamo kockice sočnog voća.

Ante se proizvodnjom lubenice bavi već preko 25 godina, a sve je počelo u krugu obitelji i u manjim količinama. Danas vodi uspješan posao zajedno sa svojim dugogodišnjim prijateljem još iz vrtićkih dana i kumom Robertom Šumanom. Oni su treća generacija koja se bavi proizvodnjom lubenice, a sve su digli na višu razinu.

– Sadimo na nekih 5 hektara lubenice. Ove godine proizvest ćemo 40-50 tona po hektaru, međutim kad su dobre godine to zna biti i više, do 60-70 tona po hektaru. Prva rana sorta je roman, a druga mersini. One su trenutno najzastupljenije. Sadimo još i hektar i nešto mini lubenica koje se zovu gatinjo. To je novitet i nešto novo za budućnost, a radimo ih ima 3-4 godine. Dosta se toga proda po našim trgovačkim lancima, a nešto se čak i izvozi. To je lubenica do 3 kg i sad postaje hit zato što je idealna količina ako se želi kupiti samo za jednu osobu. Dok to zaživi trebat će vremena, ali sigurno ima budućnost – govori Ante i dodaje kako nema slađe i ukusnije od neretvanske lubenice.

Lubenice vole vlagu pa je prilikom njege potrebno obilno zalijevanje. Sade se što dublje u zemlju jer i same traže vlagu, a kako se dolina Neretve nalazi na metar i pol ispod razine mora, slana voda koju upiju daje im poseban okus. A kao dokaz tome, u šetnji plantažom naišli smo i na pokoju školjku.

Međutim, nije sve bajno. Zadnjih nekoliko godina imaju problema s jazavcima i kažu nam da nikad nije bilo ovoliko problema s njima kao sada.

– To je čudo jedno! Sve je razvalja, progriza, izgreba… Vjerojatno će je kroz dan dva pojest. Nama je jazavac najava berbe. Kad on počne jest lubenice to znači da se za tjedan dana bere – šali se Robert.

– Sve u svemu zadovoljni smo. Izgubili smo 300 – 400 kg, a to je ništa! Ima nekih ljudi koji su izgubili i tone – nadodaje Ante.

Prinosi lubenice su ove godine malo manji. Velike kiše i olujno nevrijeme u šestom mjesecu poremetilo je urod. Lubenice koje su prve sađene imat će solidan prinos, ali sve kasnije, koje će prispijevati krajem srpnja i početkom kolovoza, imat će ipak manji.

– Ova godina je vrlo teška. Imali smo dvije jake kiše u šestom mjesecu. A to vam je najgora stvar kad lubenica zrije, a dolazi kiša. Onda sporije zrije. Da nije bilo toga, izašli bi mi i tjedan dana prije na tržište. Sve u svemu nekako ste najzadovoljniji kad sve uspijete prodati i ništa ne propadne. Prije se znalo dogoditi da nekolicina plantaža lubenica ostane neobrana, a to je sada nemoguća stvar jer radimo s otkupnim centrom ENNA Fruit – priča Ante čiji sin također pomaže u berbi.

Nakon berbe slijedi pakiranje lubenica i vožnja u Ennu Fruit, najvećeg otkupljivača voća i povrća u Hrvatskoj, a u svježe ubranoj lubenici ljubitelji ovog slatkog voća mogu uživati već sutradan. Ante i Roman, zahvaljujući uspješnoj suradnji s njima svake godine pojačavaju proizvodnju i ističu kako su upravo zahvaljujući njima sve digli na višu razinu.

– S Ennom Fruit radimo godinama. Svoju proizvodnju zasnivamo većinom za njih. Cijene su uvijek, a čak i ovih zadnjih nekoliko godina, ne korektne nego super. Samo treba proizvest kvalitetu. Ako imate kvalitetu nemate se čega bojati. S njima odlično surađujemo i nikad nemamo problema. Oni otkupe naše proizvode do kraja i prezadovoljni smo sa suradnjom – ističe Ante.

– Dan prije berbe našim kooperantima podijelimo boksove u koje će spremati lubenice. Kad nam lubenica stigne u skladište tu ne stoji više od 1-2 dana. Odmah je šaljemo našim kupcima jer ne želimo da proizvod bude star, a to se vidi po peteljci. Ako je zelena znači da je lubenica svježe ubrana. U danu znamo otpremiti i do 16 šlepera lubenice – objašnjava Zrinka Butigan, voditeljica odnosa s kooperantima u Enni Fruit u Opuzenu.

Zadnjih nekoliko godina kažu nam Ante i Roman prednjače s kvalitetom lubenice i ponosno ističu kako mogu stati u bok s uvoznom. A s nama su podijelili i koristan trik.

– Sve naše lubenice koje su na policama trgovačkih lanaca cijeli mjesec srpanj pa i početkom kolovoza su izrazito visoke kvalitete. A jedan od pokazatelja po kojem ćete znati je li lubenica dovoljno zrela su šare. Ako su šare široke i svjetlije to je lubenica zrelija, a možete i provjeriti s donje strane na kojoj leži po zemlji. Ako je žute boje, svježa je i spremna upotrebu – savjetuju naši neretvanski domaćini Ante i Robert. A ako itko zna što je kvalitetna lubenica, onda su to oni.

^{Sadržaj je nastao u suradnji Slobodne Dalmacije i ENNA grupe.}

Objava I JAZAVCI JE VOLE: Lubenica je kraljica ljeta i nema onog koji gasi žeđ bolje od nje! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Objava PRIČA IVANA BJELIŠA Preuzeo ju je sa samo 18 godina, a danas je jedna od najbrže rastućih tvrtki za izvoz lubenica pojavila se prvi puta na Klik Medija.