Na ozbiljnost problema posebno je upozorio vijećnik Ivo Karamatić (SDP), istaknuvši stanje u Pločama.

– U Pločama pet liječnika sada odlazi u mirovinu, a nema ih tko naslijediti. Živimo li mi u nekim paralelnim svemirima? – poručio je Karamatić.

Na prozivke oporbe odgovorio je župan Blaž Pezo (HDZ), priznajući da je svjestan problema, ali istaknuvši kako Županija sama ne može riješiti kronični nedostatak liječnika.
Kazao je da se ulaže u zdravstveni sustav i da se radi na rješavanju kadrovskih problema, no naglasio kako je riječ o strukturnom pitanju koje zahtijeva suradnju s državom i nadležnim ministarstvima.

Objava Zdravstvo u Pločama pred velikim izazovom: Pet liječnika odlazi u mirovinu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Među onima koji su se vratili je i Iva Bilić Čače. Ona je trenutno predstojnica Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka, a od 2016. je radila u jednom od vodećih svjetskih neonatalnih centara – National maternity hospitalu u Dublinu.

“Razlog odlaska je zato što sam željela vidjeti kako ljudi rade u vrhunskom neonatološkom svjetskom centru, kako se radi najbolja neonatologija koja je tada postojala. Prema svom prvotnom planu, vratila sam se kući i ta odluka za mene nije bila teška jer sam znala da se želim vratiti doma i da želim nastaviti raditi u svojoj domovini”, rekla je za Dnevnik.hr.

Sve je više povratnika

Od 2018. do kraja prošle godine, iz Hrvatske je otišlo 907 liječnika, mahom u Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austriju, Švicarsku i Irsku. Lani je otišlo 72 liječnika, a vratilo ih se 67, što je pokazalo naznake kraja egzodusa iz domaćeg zdravstvenog sustava.

“Trend je još bolji, u prva dva mjeseca ove godine svega četvero liječnika otišlo iz Hrvatske, a čak devet ih se vratilo”, rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Slično je i kod medicinskih sestara. Lani ih je 130 otišlo u inozemstvo, a 221 ih se vratilo natrag.

“Ove godine imamo neki osjećaj da će trendovi biti još i veći. Već sad od početka godine imamo više od 30, 40 upita sestara kakva je procedura što se tiče Komore kad se vrate kod nas u Hrvatsku”, kaže Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.

Hrvatska nudi sigurnost

Stručnjaci ističu kako se zdravstveno osoblje vraća u Hrvatsku zbog boljih uvjeta, ali i promjena u inozemnim zdravstvenim sustavima. Komora medicinskih sestara provela je anketu u kojoj se pokazalo da se ljudi vraćaju zbog sigurnosti, mogućnosti da njihova djeca polaze školu na hrvatskom jeziku, ali i skupoće života, poglavito stanarina u inozemstvu. Povratnika ima i među drugim zdravstvenim osobljem.

“Tridesetak ljudi je zatražilo povratak u Hrvatsku, odnosno zatražilo je izdavanje licence Hrvatske komore zdravstvenih radnika i to su upravo medicinsko-laboratorijski djelatnici”, poručila je Katja Puljčan, predsjednica Komore zdravstvenih radnika, prenosi tportal.hr

Objava Hrvatska je prekinula egzodus liječnika i sestara pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, u 2025. godini je prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj iznosila 1.538 eura, što je 14 posto više nego godinu prije.

Medijalna plaća, pak, iznosila je 1.430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka. U odnosu na 2024. godinu, medijalna plaća porasla je 15 posto.

Najveći dio zaposlenih prima između 1.000 i 1.500 eura mjesečno
“U posljednjih pet godina zabilježena je i najmanja razlika između prosječne i medijalne plaće. To upućuje na zaključak da su primanja zaposlenika s nižim plaćama rasla većom brzinom smo sve bliže točki u kojoj najveći broj građana ostvaruje primanja bliska prosjeku”, navodi se u analizi.

Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38 posto, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1.000 do 1.500 eura mjesečno. Ipak, udio građana u tom rasponu osjetno se smanjio u usporedbi s 2024. godinom, kada je iznosio 44 posto, što upućuje na postupni pomak prema višim primanjima.

Taj se trend jasno vidi i u rastu broja građana u višim platnim razredima, pa tako primanja između 1.500 i 2.000 eura je u 2025. ostvarivalo 22 posto zaposlenih, u odnosu na 18 posto godinu ranije. Još je izraženiji rast zabilježen na vrhu ljestvice, pa tako 15 posto građana sada ima mjesečna primanja viša od 2.000 eura, dok je godinu ranije u toj skupini bilo tek 10 posto zaposlenih.

Plaću manju od 1.000 eura u 2025. godini primalo je 12 posto građana, što je gotovo upola manje nego godinu ranije, kada je u tom platnom razredu bilo 27 posto zaposlenih.

Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova su primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi prosječno zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura, pokazala je analiza.

Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači i spremačice oko 984 eura.

Gledano prema djelatnostima, i dalje vrh ljestvice po visini plaća drži IT industrija, pri čemu prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16 posto iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječne plaće bilježe i financije i osiguranje, s prosječnim primanjima od 1.622 eura, što je pet posto više u odnosu na nacionalni prosjek od 1.538 eura. Slično je i sa sektorom proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, u kojem je prosječna plaća lani iznosila 1.632 eura, kao i građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama, s prosjekom od 1.612 eura.

S druge strane, plaće nešto ispod nacionalnog prosjeka zabilježene su u javnoj upravi, državnoj službi i lokalnoj administraciji, koje su lani prosječno iznosile 1.526 eura. U transportu, logistici, skladištenju i poštanskim uslugama, kao i djelatnosti zdravstva i socijalnog rada prosječne plaće lani su iznosile po 1.506 eura. Nešto osjetnije ispod nacionalnog prosjeka, za osam posto i plaćom od 1.412 eura nalaze se obrazovanje i znanost.

Rast u javnoj i lokalnoj samoupravi
Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20 posto, te u državnim tvrtkama, za 18 posto. Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10 posto iznad nacionalnog prosjeka.

Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca, pa su tako u mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće u 2025. iznosile 1.383 eura, uz rast od 14 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka, pokazala je analiza.

S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su pet iznad prosjeka, a u odnosu na godinu ranije porasle su u prosjeku za 16 posto.

Statistika po županijama
Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje, pa su tako u Požeško-slavonskoj županiji 17 posto ispod prosjeka, a Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji po 16 posto te i dalje ostaju ispod 1.300 eura.

S prosječnom neto plaćom od 1.662 eura, što je osam iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1.520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14 posto.

Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20 posto i dosegnule 1.453 eura, navode s portala MojPosao.

Razlika u dobi i spolu
U 2025. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je ostala izražena, iako se blago smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Muškarci su tako u prosjeku zarađivali 15 posto više od žena, dok je godinu ranije ta razlika iznosila 17 posto.

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.656 eura, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na 2024. godinu. Žene su, s druge strane, ostvarile nešto dinamičniji rast plaća od 15 posto, no njihova prosječna primanja i dalje su niža te iznose 1.441 euro.

Razlike su vidljive i prema dobi i razini iskustva. Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, u prosjeku zarađuju 21 posto manje od nacionalnog prosjeka, a njihove su plaće ujedno rasle i najsporije, odnosno za 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. Analiza je pokazala i da s porastom iskustva rastu i primanja, pa tako zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu neto plaću od 1.642 eura, uz rast od 15 posto na godišnjoj razini.

Naposljetku, podaci jasno potvrđuju i snažnu povezanost razine obrazovanja i visine plaće. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju u prosjeku 2.381 euro, što je 55 posto iznad nacionalnog prosjeka. I osobe s visokom stručnom spremom bilježe iznadprosječna primanja od 1.724 eura, odnosno 12 posto više od prosjeka i 29 posto više u odnosu na radnike sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna plaća iznosi 1.341 euro, navodi se u analizi portala Moj Posao.

Objava Prosječna plaća liječnika iznosi 2729 eura. Mislite li da je to dovoljno? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Mrežom javne zdravstvene službe u ovoj je županiji predviđeno sedam timova ginekološke primarne zdravstvene zaštite. Od tih sedam timova, tri nemaju nositelja, odnosno stalnog liječnika specijalista ginekologije, što je manjak od 30 posto od predviđenoga. Mreža javne zdravstvene zaštite propisuje se temeljem zdravstvenog stanja, broja, dobne i socijalne strukture stanovništva. Pritom se, među ostalim čimbenicima, treba voditi računa o jednakim mogućnostima za korištenje zdravstvenih usluga, stupnju urbanizacije područja, prometnoj povezanosti, specifičnosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima.

Uzimajući sve u obzir, propisano je da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, radi zdravstvene zaštite djece predškolske dobi, treba raditi 12 pedijatrijskih timova. Međutim, trenutačno ih je 11, a od toga dva tima nemaju nositelja, odnosno stalnog pedijatra koji će pružati uslugu i pratiti dijete, što je od iznimne važnosti u toj dobi. Dakle, nedostaje četvrtina pedijatara do pune mreže javne zdravstvene zaštite.

Također, mrežom HZZO-a su predviđena 84 tima obiteljske medicine, a ugovoreno je 78 timova, piše Dubrovački vjesnik.

Objava Zdravstveni alarm u DNŽ: Nedostaje četvrtina pedijatara i trećina ginekologa, a fali i šest timova obiteljske medicine pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Bolnički liječnici ne mogu u nekoj izvanbolničkoj ustanovi raditi tijekom svojeg radnog vremena kod matičnog poslodavca, kad prema rasporedu treba raditi u bolnici. Ne mogu raditi privatno u vrijeme svoje smjene, turnusa, dežurstva ili pripravnosti. To bi se trebalo podrazumijevati, uostalom, propisano je Zakonom o radu, ali činjenica da se takva samorazumljiva obveza unosi i u pravilnik dovoljno govori o tome koliko se poštuje u praksi.

Zanimljivo je da se razmišlja o izjavi o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, odnosno o suglasnosti za rad dulji od 48 sati tjedno, kao o uvjetu za dopunski rad. U draftu se ostavlja mogućnost iznimke “u slučaju više sile”, piše Večernji list.

Objava Liječnici će privatno moći raditi samo ako u bolnici rade prekovremeno? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Obiteljska medicina stari. Trenutno imamo 810 liječnika starijih od 60 godina, to je 37 posto svih liječnika, a 200 ih je starije od 65. U idućih pet godina najkasnije 40 posto populacije u Hrvatskoj će ostati bez svog temeljnog liječnika, to je milijun i pol ljudi”, kazala je predsjednica KOHOM-a gostujući na N1 televiziji.

O tome kakvo je stanje u obiteljskoj medicini, barem prema brojčanim podacima, odgovore smo potražili u Hrvatskom zavoduza zdravstveno osiguranje (HZZO).

Za 3,5 milijuna osiguranika skrbi 2308 timova

Tamo kažu da u Republici Hrvatskoj ukupno radi ugovorenih 2.308 timova obiteljske medicine (tim čine liječnik i medicinska sestra, nap.a.) koji skrbe za ukupno 3.547.977 osiguranika HZZO-a. Standardni broj pacijenata po jednom timu obiteljske medicine je 1700. Naravno, negdje ih je manje, a negdje više.

“Prema važećoj Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, minimalni broj osiguranih osoba koje mogu biti opredijeljene po timu u djelatnostima opće/obiteljske medicine je 1.275, standardni broj je 1.700, a maksimalni je 2.125 osiguranih osoba. Od ukupno ugovorenog broja timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine, za 908 timova je opredijeljeno više od 1.700 osiguranih osoba, dok je za 1.400 timova opredijeljeno 1.700 i manje osiguranih osoba”, kažu u HZZO-u.

Najmanje u Božavi, najviše u Puli

Jasno je da se timovi obiteljske medicine s manjim brojem osiguranih osoba najčešće nalaze u manjim, zemljopisno i prometno izoliranim područjima poput onih brdsko-planinskih ili otoka. Budući da je ondje broj gravitirajućih osiguranih osoba malen, u HZZO-u ističu da se u tim sredinama broj pacijenata ugovara prema posebnom standardu kako bi timovi obiteljske medicine opstali.

Tim obiteljske medicine s najmanjim brojem opredijeljenih osiguranih osoba – njih samo 189, nalazi se u Božavi, u općini Sali na Dugom otoku. S druge strane, prema podacima HZZO-a, u Puli je tim obiteljske medicine koji skrbi o najviše pacijenata, njih čak 2.665. Drugi najveći tim ugovoren je u Zagrebu s ukupno 2.453 osiguranih osoba, a treći najveći u Kaštel Štafiliću s ukupno 2.367 osiguranih osoba.

Nedostaje 270 liječnika i 59 sestara

Na pitanje o manjku liječnika i medicinskih sestara u sustavu obiteljske medicine kažu da u Hrvatskoj trenutno nedostaje 270 doktora, piše N1.

“S obzirom na to da je doktor nositelj tima, a medicinska sestra je u kadrovskoj strukturi tima obvezan član tima, načelno je nedostatak sestara vezan uz nedostatak doktora. Kao samostalni zdravstveni radnik, medicinska sestra/tehničar se ugovara u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika u kojoj ih u ovom trenutku nedostaje 59”, stoji u odgovoru HZZO-a.

Kada liječnik ne može primiti novog pacijenta?

A što ako pacijent, primjerice u Zagrebu gdje je popunjenost timova obiteljske medicine velika, biva odbijen i ne može naći liječnika? Ti pacijenti mogu se informirati u regionalnim uredima i područnim službama HZZO-a te putem web stranice HZZO-a provjeriti koji liječnici obiteljske medicine imaju mjesta za upis.

“U slučajevima možebitnog neopravdanog odbijanja upisa pacijenata od strane ugovornih doktora, nadležni regionalni ured ili područna služba HZZO-a može provesti kontrolu po predstavci osigurane osobe, te u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u mogućnosti je izreći mjeru predviđenu ugovorom. Također, liječnik opće medicine ne može primiti nove pacijente, ako u svojem timu ima upisano više od maksimalnog broja pacijenata”, objašnjavaju u HZZO-u, prenosi Dalmacija danas.

Objava RASPAD SUSTAVA “U idućih pet godina milijun i pol Hrvata ostat će bez svog liječnika!” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Stvarno sam i više nego zadovoljan. Kontinuirano štrajkamo, borimo se za bolje uvjete”, javio se putem Skypea mladi liječnik Fran Stjepan Naranđa reporterki Dnevnika Nove TV Martini Bolšec Oblak.

Na pitanje poboljšavaju li štrajkovi uvjete rada u Britaniji rekao je kako još uvijek čeka zemlju gdje će zdravstvo biti savršeno organizirano “ali bolje mi je tu nego što je bilo u Hrvatskoj”.

Fran Stjepan jedan je od 1188 liječnika koji su otišli iz Hrvatske u posljednjih deset godina. Prema Atlasu liječništva najviše, njih 141, otišlo ih je upravo 2023. godine!

“Kada ih pitamo za razloge rangiraju ovako: uvjeti rada, uređenost sustava, a na trećem mjestu je plaća”, kaže Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Zbog tih razloga odlaze u prosjeku 36-godšinjaci, u 57 posto slučajeva je riječ o liječnicama s osam godina iskustva. Najčešće odlaze u Njemačku. Manjak liječnika osjete i hrvatski pacijenti, a pogotovo je devastirana obiteljska medicina piše Dnevnik.hr.

“Samim time što nam nedostaje 400 liječnika na primarnoj razini, a bolnički liječnici odrade preko 3 milijuna prekovremenih sati godišnje, dovoljno govori imamo li ili nemamo dovoljno liječnika. Dakle, nemamo ih dovoljno”, upozorio je Luetić.

Obiteljski liječnici ministru zamjeraju jer se, kažu, više bave administracijom nego zdravstvom, kritike mu stižu i zbog ugovora za specijalizacije koje nazivaju robovlasničkim. I zbog toga, kažu krovne liječničke udruge, liječnici odlaze.

Ministar zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak je pak izjavio: “Djelomično se osjećam krivim, kao i za svako drugo zbivanje u hrvatskome zdravstvenom sustavu, ali niz je faktora koji uječu na taj odlazak. Treba istaknuti da se dio naših liječnika vratio. Po prosječnom broju liječnika na 100 000 stanovnika ne stojimo uopće loše u Europi”.

U posljednjih deset godina najviše je otišlo anesteziologa, psihijatara, radiologa, ginekologa, pedijatara piše Dnevnik.hr. No struka upozorava da je stanje još ozbiljnije kada su u pitanju medicinske sestre. Procjena je da ih nedostaje oko četiri tisuće.

Tanja Lupieri, predsjednica Udruge medicinskih sestara objasnila je da “medicinske sestre čine 50 posto svih zdravstvenih djelatnika u sustavu i bitno nam je da ih imamo dovoljan broj jer to je velika opasnost za cijeli zdrvastveni sustav i za funkiconiranje ukoliko se ne počne proaktivno raditi na tome da se medicinske sestre što više zapošljavaju”.

Iako je Hrvata sve manje, potrebe za medicinarima nikad nisu bile veće.

Objava NEDOSTAJE I SESTARA Iz Hrvatske iselio rekordan broj liječnika! “Stvarno sam više nego zadovoljan, bolje mi je tu” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

CEZIH ili Centralni zdravstveni informacijski sustav ključni je softver bez kojega liječnici obiteljske medicine gotovo uopće ne mogu raditi jer povezuje HZZO, zdravstvene institucije, ljekarne, laboratorije te ugovorne privatne prakse. Zvuči nevjerojatno informacija da taj sustav ne funkcionira već danima, piše HRT.

Nefunkcioniranje Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava stvara goleme probleme u radu hrvatskoga zdravstva. Naime, obiteljski liječnici ne mogu pacijentima slati uputnice ni recepte u ljekarne, ne mogu provjeriti je li netko osiguran niti, primjerice, registrirati turiste koji imaju europsku iskaznicu.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kažu kako očekuju da će se sljedećih dana potpuno riješiti problem u vezi s nemogućnosti spajanja u sustav, čim proizvođač dostavi novu, prilagođenu inačicu dogradnje programa za zaštićeno spajanje vanjskih korisnika. Do tada su dane preporuke svim informatičkim podrškama zdravstvenih ustanova kako korisnicima omogućiti spajanje u sustav CEZIH-a.

Objava Centralni zdravstveni informacijski sustav ne funkcionira već danima pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Objava U SUBOTU PROSVJED LIJEČNIKA “Da ne radimo prekovremene, sustav bi se urušio” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Gotovo kao šala zvuči priča iz Ploča, gdje je u opremljeni stan stigla nova pedijatrica, ali se i ne vidjevši ambulantu, predomislila ne želeći ostati u tom gradu. Stoga i ne čudi nedavna reakcija ravnatelja Doma zdravlja Ploče Vinka Matića koji je odlučio da više neće davati izjave za medije smatrajući da od toga nema nikakve koristi i da se ništa u zdravstvenom sustavu ne mijenja. On sa 67 godina i dalje vodi tu zdravstvenu ustanovu, ali i radi kao liječnik opće prakse.

Dosta medijskog prostora u posljednje vrijeme zaokupile su česte promjene liječnika na otoku Lastovu, gdje se, već godinama, doktori slabo zadržavaju. Dubrovački Dom zdravlja stalno traga za pedijatrima i ginekolozima, a za nadati se je da neće biti većih problema i s liječnicima obiteljske medicine iako taj posao već sada obavljaju doktori koji imaju sve uvjete za mirovinu.

Prema podacima Dubrovačko – neretvanske županije koja je osnivač domova zdravlja, u tim zdravstvenim ustanovama na jugu Hrvatske trenutačno nedostaje 17 liječnika. Najviše ih fali u DZ Dubrovnik i to šest liječnika, po dva obiteljske medicine, pedijatra i ginekologa. DZ Korčula nedostaju četiri i to jedan liječnik u mobilnom palijativnom timu te specijalist dermatolog, ginekolog i neurolog. DZ Metković priželjkuje tri nova liječnika i to dva obiteljske medicine i ginekologa. Dva liječnika službeno nedostaju u velolučkom DZ Dr. Ante Franulović i to pedijatar i ginekolog, a isto toliko i u DZ Ploče gdje osim pedijatra traže i psihijatra.

Inače, trenutačno je na specijalizaciji 15 mladih liječnika. Najviše ih je za DZ Korčula i to pet, zatim četiri za DZ Dubrovnik, tri DZ Dr. Ante Franulović, dva DZ Metković te jedan liječnik za DZ Ploče.

S područja Dubrovačko – neretvanske županije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financiraju se četiri specijalizacije liječnika i to tri za DZ Korčula, te jedan za DZ Metković. Iz istog fonda zatraženo je i financiranje još pet liječnika, tri za Dubrovnik i dva za Velu Luku.

Prema podacima Dubrovačko – neretvanske županije, u domovima zdravlja na jugu Hrvatske trenutno je zaposleno 145 liječnika. Najviše ih je naravno u dubrovačkom Domu zdravlja i to 81, a potom slijedi DZ Metković sa 21 zaposlenim liječnikom, te velolučki DZ Dr. Ante Franulović gdje ih radi 18, DZ Korčula ima 15, a najmanje ih je u DZ Pločama i to deset.

Piše Piše: Kate Šutalo Cvjetković /dubrovnikpress.hr

Objava U ŽUPANIJI NEDOSTAJE 17 LIJEČNIKA U Domu zdravlja Ploče osim pedijatra traže i psihijatra pojavila se prvi puta na Klik Medija.