DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u travnju 2026. stopa inflacije iznosila 5.8 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene porasle za 1.5 posto.

Tako je, nakon što je lanjskog prosinca iznosila 3,3 posto, u siječnju ove godine 3,4 posto, u veljači 3,8 posto, u ožujku 4,8 posto, inflacija u travnju, dominantno pod utjecajem cijena energije, ubrzala svoj rast na godišnjoj razini na 5,8 posto. Riječ je o stopi inflacije koja je zadnji put zabilježena na toj razini u listopadu 2023. godine.

Cijene lete u nebo

Dominantno je na rast inflacije na godišnjoj razini utjecala energija, s rastom cijena za 17,5 posto. Znatnije su poskupjele na godišnjoj razini i usluge, za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli 3,5 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, pak, pale su 0,6 posto.

Na mjesečnoj razini, cijene energije više su za 4,9 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 1,7 posto, a usluga za 1,2 posto. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (usporedive s inflacijom u članicama EU), prema prvoj procjeni, u travnju 2026. u odnosu na travanj 2025. u prosjeku su više za 5,4 posto, a u odnosu na ožujak 2026. za 1,4 posto. Po podacima Eurostata, najvišu stopu inflacije u travnju u EU imala je Bugarska, 6,2 posto, a potom Hrvatska 5,4 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za travanj 2026. bit će objavljeni 15. svibnja, najavljuju iz DZS-a.

Hina

Objava Inflacija u Hrvatskoj eksplodirala! Gora od nas je samo Bugarska pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Objava RAST INFLACIJE USPORAVA Ekonomski analitičar: “Cijene se stabiliziraju. Neće padati, ali ni rasti kao do sada” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kada je riječ o cijenama, rekao je, Hrvatska je u specifičnoj poziciji jer ima značajne natprosječne stope rasta.

“Porastom dohotka, plaća i mirovina, raste i potrošnja koja stvara pritisak na potražnju, a tu je i turistička sezona s dodatnim priljevom konzumenata koji dodatno pojačavaju potrošnju, potražnju, a onda i pritisak na cijene”, kaže ministar financija.

“Naravno da to nije nešto što je poželjno, naravno da bismo bili zadovoljni kada bi inflacija bila dva posto što je njezina uobičajena stopa. Ona je u Hrvatskoj malo povišena i u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i drugim institucijama, pokušavamo iznalaziti rješenja”, rekao je.

Novinari su ga pitali za komentar podataka Europske središnje banke prema kojima je hrana u Hrvatskoj od 2019. do 2025. godine poskupjela za 47 posto.

“Vlada se ne bavi cijenama hrane na slobodnom tržištu. Ono što može učiniti, jest pokušati omogućiti građanima – posebno onima koji imaju najniža primanja, određeni iznos dohotka kroz različite mjere”, rekao je Primorac.

Potom je podsjetio na ograničenje cijena skupine prehrambenih proizvoda, koji prema njegovim riječima čine najznačajniji dio potrošnje kada je riječ o hrani.

Nastavio je da porast cijena “općenito naravno zabrinjava” te da dodao da Vlada čini sve što može.

HINA

Objava Hrana u Hrvatskoj od 2019. do 2025. poskupjela za 47 posto pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Za skupu hranu nisu krive samo cijene prehrambenih sirovina. Hrvatska narodna banka, ali i svi analitičari kažu da inflaciju diže i država, jer je podignula plaće u javnom sektoru – 32 posto u godinu dana.

Što znači da ti građani više troše. Ekonomski analitičar Damir Novotny na to kaže: „Podizanje plaća u javnom sektoru i približivanje hrvatskih cijena onima koje su u zapadnom dijelu Europe, a plaće i produktivnost u Europi su veći. to je onaj proces kao da se magnet snažno pritisne uz frižider“, piše RTL.

‘Inflacija je došla izvana’

Inflacija je došla izvana, odgovaraju u Vladi. I visoka je u još šest, sedam zemalja Europske unije. Premijerov savjetnik za ekonomiju, Zvonimir Savić, objašnjava da je Vlada pomogla građanima tako što je utjecala na cijene energenata, kao i na rast kupovne moći stanovništva. „Ne može se Vlada kriviti da je rast plaća učinio nešto nažao gospodarstvu. Dapače, raste potražnja i potrošnja. I nastavit će se rast plaće, on je rekordno visok“, kaže Savić.

I dok je Vlada uvjerena u svoje mjere, statistika kaže da je inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća nego u eurozoni, u kojoj je ciljanih 2 posto. Hrvatska će na to još pričekati. Savić o tome kaže: „U 2026. je očekivanje da će prosječna stopa inflacije biti na razini 2.3 posto. I to je cilj koji se želi postići, odnosno želi održati“.

Visoke cijene neće padati. Već je ideja da se rast maksimalno uspori, kao što je to uspjelo drugim zemljama u Europi.

‘Inflacija je došla izvana’

Inflacija je došla izvana, odgovaraju u Vladi. I visoka je u još šest, sedam zemalja Europske unije. Premijerov savjetnik za ekonomiju, Zvonimir Savić, objašnjava da je Vlada pomogla građanima tako što je utjecala na cijene energenata, kao i na rast kupovne moći stanovništva. „Ne može se Vlada kriviti da je rast plaća učinio nešto nažao gospodarstvu. Dapače, raste potražnja i potrošnja. I nastavit će se rast plaće, on je rekordno visok“, kaže Savić.

I dok je Vlada uvjerena u svoje mjere, statistika kaže da je inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća nego u eurozoni, u kojoj je ciljanih 2 posto. Hrvatska će na to još pričekati. Savić o tome kaže: „U 2026. je očekivanje da će prosječna stopa inflacije biti na razini 2.3 posto. I to je cilj koji se želi postići, odnosno želi održati“.

Visoke cijene neće padati. Već je ideja da se rast maksimalno uspori, kao što je to uspjelo drugim zemljama u Europi.

Objava Novi podaci šokirali: Rajčice skuplje od mesa, a krumpir luksuzna roba pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Najveći rast među svim proizvodima i uslugama u Hrvatskoj pripada maslinovom ulju koje je poskupjelo čak 61,4 posto. Krumpir je poskupio 9,7 posto, riba 7,5 posto, brašno 7 posto, meso 5,1 posto, voće 6,6 posto, a kruh 2,9 posto. Sveukupno, cijene hrane i bezalkoholnih pića u travnju u Hrvatskoj su porasle 4,2 posto. To je malo manje nego u ožujku kada su porasle 4,5 posto. No, na mjesečnoj razini su se povećale 0,7 posto, više nego u ožujku kada su rasle 0,1 posto.

Od 64 prehrambena proizvoda na godišnjoj razini jeftinije je svega njih deset. Najviše su pojeftinila jestiva ulja za 13,8 posto. S druge strane, na mjesečnoj razini cijene su pale za 15 proizvoda, među kojima je pojeftinilo najviše svježe povrće 2,8 posto. No, ti proizvodi su i dalje skuplji nego što su bili lani ili tijekom drugih prijašnjih godina. Primjerice, kruh je u travnju poskupio 2,9 posto na godišnjoj razini, ali je u cijeloj prošloj godini u odnosu na godinu ranije poskupio 18 posto, a preklani su mu cijene porasle 26 posto. Jestiva ulja, a najčešće se radi o suncokretovom, trenutno pojeftinjuju gdje su im cijene pale 27 posto u odnosu na preklanjske cijene. No, pretprošle godine su jestiva ulja bila poskupjela 32 posto, a godinu ranije 25 posto. Isto tako, cijena jaja su pale u travnju na mjesečnoj razini 1,4 posto, a 7,8 posto na godišnjoj razini. No, ona su lani poskupjela 33 posto u odnosu na godinu ranije, a preklani su poskupjela 26 posto. Smrznuto povrće je pojeftinilo u travnju 8,8 posto na godišnjoj razini, a lani je poskupjelo 43 posto.

Nije samo hrana poskupljivala, na godišnjoj je razini benzin u travnju bio skuplji 12 posto, a na mjesečnoj 2,6 posto. Dizelu su cijene porasle 9,9 posto na godišnjoj razini, a 0,5 posto su pale na mjesečnoj. Odvoz smeća na godišnjoj je razini skuplji 7,3 posto. Naknade za održavanje u zgradama za 6,5 posto, a opskrba vodom 3,3 posto. Cijene električne energije su jednake, dok je plin jeftiniji 7,6 posto na godišnjoj razini.

Objava HRVATSKA DRUGA PO INFLACIJI Maslinovo ulje u travnju skuplje 61,4 posto! pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dok se djelatnici državnog i javnog sektora posljednjih dana upuštaju u računicu koliko će im rasti plaća, oni u privatnom o promjenama u novčanicima mogu maštati, piše N1.

Valentinu je, kaže, inflacija protekle godine “pojela” plaću.

“Jako, jako teško. Ne znam sad koliko posto mi je teško, ali puno, puno mi je teško s dvoje djece, sa ženom koja isto radi, pa ne radi. Najviše nam odlazi na hranu.”

Povišica s kojom se isprsio premijer Andrej Plenković za javni i državni sektor od 13,5 do gotovo 14 posto odnosno povećanje od 880 milijuna eura, tvrdi ekonomist Stojić, prouzročit će pritiske na realni sektor.

“Kad zbrojimo zadnje 2,3 godine rast plaća u javnom sektoru je snažniji i tu moramo paziti da javni sektor ne počne istiskivati privatni sektor u zapošljavanju kao što je bio slučaj u proteklom dugoročnom razdoblju”, rekao je ekonomist Hrvoje Stojić.

A građevinski radnik Robert naglašava da su povećanja nužna i za privatnike.

“Plaće bi se trebale podići nekih 30-tak posto da bi ljudi uz današnje cijene mogli normalno živjeti”, rekao je Robert.

Uvedenim promjenama nitko u državnom sektoru ne bi trebao zarađivati manje od tisuću eura neto, što je kažu poduzetnici, snažno bačena rukavica privatnom sektoru, u kojem bi plaće trebale biti veće i zbog većeg rizika od otkaza.

“Sektor koji je riskantniji, gdje se lakše može izgubiti posao, gdje je stres puno veći jasno da mora biti i plaćen više. Tako je u normalnom, civiliziranom zapadu i tako bi trebalo biti kod nas”, rekao je Boris Podobnik iz Udruge glas poduzetnika.

Iz udruge poslodavaca upozoravaju da će rast plaća u ovoj godini ubrzati dosad neviđeno povećanje mase plaća iz državnog proračuna od 32 posto. No ako Hrvatska želi dugoročno dizati plaće i izbjeći jačanje inflacije, rast bruto plaće ne bi smio biti veći od ciljane stope inflacije odnosno od dva posto.

“Nema druge mogućnosti nego da se više radi i da budemo produktivniji. To je jedina mogućnost. I da manje trošimo javnih sredstava, da imamo što jeftinije javne službe i da više radimo, to je jedini recept, drugoga nema”, rekao je Mirko Budimir iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Da su plaće u javnom sektoru rasle brže od onih koje isplaćuju privatnici, potvrdio je ministar rada Marin Piletić krajem listopada. Tad je rekao da su plaće koje isplaćuje država od 2016. realno rasle za 20 posto.

“Mislim da je fer bilo kome podignuti plaće, svi mi radimo za plaće, živimo od toga, ali neke druge stvari se moraju rješavati. Efikasnost odrađenog posla, to je ono što je ključ. Nije toliko problem novac nego problem koliko se stvari odrađuju na vrijeme, efikasno”, rekao je Andrej, djelatnik u farmaceutskoj industriji.

“Svatko tko radi treba zarađivati pošteno i da od tog posla može živjeti. Prije ste imali kućanstva s jednom plaćom i koja su si mogla priuštiti i stan i kvalitetan život, a danas s dvije plaće krpate kraj s krajem”, rekla je liječnica Katarina Siroglavić.

Pa, prognoza za umirovljenike i one s nižim plaćama nije bajna. Ekonomisti tvrde da će veće plaće “pogurati” potrošnju, što znači da će i inflacija – biti trajnija.

Objava S DVIJE PLAĆE KRPATE KRAJ S KRAJEM Kakve šanse imaju zaposleni u privatnom sektoru? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Sve je prije desetak godina krenulo s čokoladom kad je s početnih 100 grama standard postao 90, pa 80, a danas se “otopila” na mršavih 75, pa čak i 67 grama.

Ispuhala se i tjestenina koja se sada uglavnom prodaje, u najboljem slučaju po istoj cijeni, ali u pakiranju od 400 grama, piše Danas.hr.

Postupno se smanjuje i količina deterdženta za rublje. S jedne litre spao je na 855 mililitara. Proizvodi su sve manji, a gotovo da više ne postoji onaj koji je zadržao istu težinu, ali i cijenu.

Ogorčenost kupaca sve je veća, što s cijenama, a što jeftinim trikovima.

“Naprave veliko pakovanje, mi se poradujemo, idemo to kupiti. Pogledate na ambalaži 400 grama ili čak 350. Super je ponuda, kao – a cijena je kao da kupuješ proizvod od pola kilograma”, ispričala nam je Zagrepčanka Slavica.

To je primijetila i Milka. “Ljubiteljica sam slatkoga i keksi koji su bili prije po pola kilograma pakiranje, sad su 220 grama ili 300”, istaknula je.

Hrvoje kaže da s obzirom da se radi o istom proizvodu, samo sa smanjenom gramažom, kupac više nema izbora pa mora kupiti ono što je ponuđeno.

Ovaj bizaran fenomen koji je uzrokovala inflacija – zove se shrinkflacija, u doslovnom prijevodu skupljanje. A takvih primjera u trgovini je bezbroj.

Najveća smanjenja doživjela su pakiranja smrznute ribe, voća i povrća, kojih danas dobivamo za trećinu manje nego prije inflacije.

Smanjio se i čokoladni puding koji je s 200 grama pao na 175, a voćni jogurt na 150 grama.

“Čula sam obrazloženje jedne predstavnice proizvođača da oni vode računa o zdravstvenom stanju potrošača pa su zato manje količine da bi ljudi manje jeli”, govori nam predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.

Dodaje da tu postoji jedno ali – a to je da ne računa o stanju novčanika potrošača. “Ako manje kupujemo onda bi trebali i manje platiti, ali o tome ne vode računa”, smatra.

Iako manja količina proizvoda za isti iznos u konačnici nije ništa drugo nego podizanje cijene, zakonski gledano sve je čisto i legalno.

Konzultant za prodaju Emil Pavić objašnjava da su sve to stvari na koje potrošači pristaju.

“Mi kao potrošači imamo moć i novac i dokle god budemo pristajali na te nove uvjete, dok god se gramaže budu smanjivale, dok god cijene budu rasle a mi na to pristajali – ne odbijali kupnju i ne smanjivali svoju potrošnju i trgovci i proizvođači će nastaviti s tom praksom”, tvrdi.

Objava SHRINKFLACIJA Primijetili ste da je vaša omiljena čokolada sve tanja? Niste umislili pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Objava VISOKE MARŽE Jaja 44 posto, krumpir 50 posto skuplji: Tko je na dizanju cijena najviše profitirao? pojavila se prvi puta na Klik Medija.