U ime Dubrovačko-neretvanske županije sastanku je nazočila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, obitelj i branitelje Đurđica Popović, kojom prilikom je Dubrovačko-neretvanskoj županiji dodijeljeno 41.422 eura za dodatno jačanje zdravstvenog sustava tijekom ljetnih mjeseci.

Riječ je o sredstvima namijenjenima financiranju dodatnih timova u domovima zdravlja i zavodima za hitnu medicinu, uključujući troškove rada liječnika i medicinskog osoblja, kao i potrebne lijekove i sanitetski materijal.

Ukupno su ove godine za dodatne timove medicinske pomoći i turističke ambulante osigurana sredstva za sedam priobalnih županija u iznosu od oko 405 tisuća eura, dok su dodatna sredstva usmjerena i prema MUP-u kroz projekt „Sigurna turistička destinacija“ te Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je kako Hrvatska i dalje uživa reputaciju jedne od najsigurnijih turističkih destinacija, pri čemu važnu ulogu imaju upravo žurne službe i kvalitetna priprema sustava, posebice u okolnostima globalne nesigurnosti.

Na sastanku je naglašeno kako će poseban fokus biti na vrhuncu turističke sezone, uz dodatnu koordinaciju svih službi kako bi se osigurala stabilnost sustava i kvaliteta usluge u razdoblju najvećeg opterećenja.

Dubrovačko-neretvanska županija i ove godine nastavlja s ulaganjima u sigurnost svojih građana i gostiju, prepoznajući zdravstvenu zaštitu kao jedan od ključnih čimbenika konkurentnosti destinacije. Prošle godine u istu svrhu utrošeno je ukupno 108.400 eura od čega je sufinanciranje DNŽ bilo 38.677 eura te gradova i općina 28.227 eura.

Objava Više novca za zdravstvo na jugu: 41 tisuća eura za turističku sezonu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Timu liječnika s Hitne pridružio se mladi liječnik iz Libije. Mnogi, pa i sami Pločani, pitali su se: “Pa što ga je dovelo baš u Ploče?” On odgovara: “Imaju more, Neretvu, sedam jezera i dobre ljude.” Kaže da se osjeća kao doma.

“Ja sam vidio da u Pločama fali doktora i kao hitna, to je moj omiljeni rad. I onda smo počeli s papirologijom i onda sam došao u Ploče”, rekao je doktor Abduladhim Suliman za Dnevnik.hr

Prije toga radio je u Šibeniku kao zamjena, zatim u Istri. A onda se tu upleo, kažu, prst sudbine.

“Preko prijatelja, poznanika, susjeda čuo sam – a ima jedno duže vrijeme – da ima jedan slobodan liječnik u Šibeniku, nama je bila potreba”, rekao je Marin Žderić, voditelj Hitne pomoći Ploče.

Nabavio je broj i kontaktirali su s njim. I tako su Pločani dobili liječnika bogatog životopisa. Iskustvo je stjecao na raznim mjestima u Europi, pa i u Njemačkoj kao član organizacije ”Liječnici bez granica”. Brusio je svoje znanje i na Rebru. Ipak – njemu je Mediteran pojam. Ploče mu se sviđaju.

Pločani iznenađeni i sretni
“Čuli smo da je došao mladi liječnik iz Libije koji je proputovao pola Europe. Ne znam što ga je dovelo točno u Ploče, ali nama je drago da ta Hitna konačno ima pet liječnika da može normalno funkcionirati”, rekao je mještanin Dalibor Gašpar.

“Izgleda simpatično, drago mi je da sad imamo kompletnu Hitnu. Samo ne znam tko će nam doći na ove obiteljske, ove sve doktorice idu u mirovinu, ostat ćemo bez njih”, dodala je Angela.

“Drago mi je da dolazi mlad čovjek koji je željan znanja i koji ima volje doći u jedno ovakvo mjesto”, komentirala je Duška.

Jezik? Nikakav problem. Govori engleski i njemački, a hrvatski mu nije bilo teško naučiti. Pa kako su ga onda pacijenti primili?

“Čini mi se vrlo dobro. Poznato je da su Neretvani dobri domaćini i vole ovako vesele i kvalitetne ljude”, rekao je Žderić. A zadovoljan je i doktor Abi.

“Dobra plaća, a ja tražim u budućnosti da kupim svoju kuću, da imam više stabilnosti. To traži da ostaneš tu duže i digneš kredit…” rekao je.

“Drago nam je što je s nama, što je dio našeg tima i nadam se da će biti što više tu”, dodao je Žderić za Dnevnik.hr. Jer sad je tim – kompletan.

Objava Iz daleke zemlje stigao na Hitnu u Ploče: “Ima more, ima Neretva, ljudi su fini – to je motivacija!” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Hrstić je poručila da “nesporazume treba rješavati za stolom” te najavila prezentaciju kojom će Ministarstvo pojasniti razloge odbijanja elaborata o uvjetima rada.

U hitnoj službi radi oko 4500 ljudi koji već tri godine traže beneficirani staž poput policajaca i vatrogasaca. Sindikati tvrde da je njihov elaborat odbijen “bez jasnog objašnjenja” i najavljuju prosvjed ispred Nacionalne sveučilišne knjižnice, u vrijeme sjednice Vlade, piše Dulist.hr

Objava DJELATNICI HITNE NISU DOBILI BENEFICIRANI STAŽ Slijedi prosvjed, ministrica Hrstić poziva na dijalog pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U cilju povećanja standarda zdravstvene zaštite turista, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s predstavnicima lokalne samouprave, Dubrovačko-neretvanska županija je kao koordinator projekta odredila lokaciju i način pružanja pojačane zdravstvene zaštite. Dodatni medicinski timovi će se organizirati tijekom srpnja i kolovoza 2025. godine kako slijedi:

• u organizaciji Doma zdravlja Dubrovnik na lokacijama: Dubrovnik, Lopud, Mljet i Ston
• u organizaciji Doma zdravlja Metković na lokacijama: Opuzen i Klek
• u organizaciji Doma zdravlja Ploče u Pločama
• u organizaciji Doma zdravlja Korčula na lokacijama: Korčula, Orebić i Trpanj
• u organizaciji Doma zdravlja doktor Ante Franulović na lokacijama: Vela Luka i Lastovo

Za navedeni model utrošit će se ukupno 108.400 eura.

U tom iznosu Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje s 38.677 eura, Ministarstvo turizma i sporta s iznosom od 41.496 eura, gradovi i općine sudjeluju sa sveukupnim iznosom od 28.227 eura.

Objava Dubrovačko-neretvanska županija i ove godine financira dodatne medicinske timove u turističkoj sezoni pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Za sada se nije javilo mnogo kandidata, ali natječaj još traje. Tražimo 18 liječnika, 12 medicinskih sestara/tehničara i 12 vozača. Prvenstvena nam je želja rasteretiti naše zaposlenike, koji “pucaju” od posla u ljetnim mjesecima i koji, gotovo pa ne mogu dobiti godišnji odmor, što zbog opsega posla, što zbog manjka djelatnika – rekao je dr. Leo Luetić, ravnatelj Zavoda za Hitnu medicinu SDŽ, za Slobodnu Dalmaciju.

Plaće koje se nude mogu biti i više od navedenih iznosa, ovisno o radnom stažu, poreznim olakšicama, broju odrađenih sati, te smjenama tijekom vikenda i noći, javlja Slobodna Dalmacija. Otvara se i pitanje – ako se na natječaj javi premalo kandidata ili nitko – hoće li Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije uspjeti pokriti sve potrebe tijekom turističke sezone?

– Mi ćemo se potruditi da “pokrijemo” i odradimo cijeli posao, uz pomoć nekih naših unutarnjih rezervi, no to nije zgodno ni najbolje riješenje. Naime, naši djelatnici budu premoreni i iscrpljeni, a tako je teško raditi – zaključio je dr. Leo Luetić.

Objava Hitna u Dalmaciji traži ljude za sezonu: Liječnicima nude 3000 eura, osoblju od 1500-2000 eura.. pojavila se prvi puta na Klik Medija.

No izgleda da je beba odlučila doći na svijet i prije pa su je tako morali poroditi u hitnim kolima na pola puta do Splita. Tako je u sat vremena na svijet došla još jedna beba, a vrgoračkim tim odradio je sjajan posao, piše Dalmacija news.

Porod je bio potpuno prirodan, a u tim su bili medicinska sestra Ivana Ćosić, doktorica Petra Nizeteo i vozač Branko Pujić.

Trudnica je zajedno sa svojom bebom došla do splitskog rodilišta, a tim je sretan zato što je beba na svijet došla zdrava.

Objava Tim Hitne pomoći iz Vrgorca porodio ženu na pola puta do splitskog rodilišta pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prijevoz mališana s liječničkom i roditeljskom pratnjom obavljen je brzom brodicom pomorske hitne medicinske službe kojom su iz Supetra do Gradske luke u Splitu stigli za 14 minuta. Nakon toga su bebu preuzeli djelatnici Hitne pomoći i prevezli u Klinički bolnički centar.

Ekipa Lučke ispostave iz Milne organizirala je i prijevoz osobe koja je ozlijeđena u prometnoj nesreći na Braču. Nakon zaprimanja liječničkog zahtjeva za hitan medicinski prijevoz, službenici Kapetanije su nakon ukrcaja pacijenta i liječničke pratnje stigli iz Supetra u Gradsku luku za 19 minuta plovidbe, te je ekipa Hitne pomoći prevezla pacijenta u KBC.

Objava BRZA BRODICA Dramatičnom akcijom spasili osmomjesečnu bebu: Za 14 minuta su stigli iz Supetra do Splita pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Posljednje što itko priželjkuje je sudar, prometna nesreća s vozilom hitne službe, onom na kojem su upaljena rotirajuća svjetla, odnosno koje je davalo zvučne signale. No događa se! Tu se onda postavlja temeljno pitanje, smije li se “pod rotirkama i sa sirenom” proći kroz crveno! To vam je kao vozaču koji prolazi kroz raskrižje na svoje “debelo” zeleno u takvoj situaciji i te kako bitno! Ugleda se bljesak rotirke, začuje zvuk resko i bolno zavijajuće sirene, a vi u raskrižju sa zelenim na semaforu, što činiti?

Crveno na semaforu je crveno za sve i svakog, bez iznimke, kaže zakon! Visio nekom život o koncu ili ne, crveno svjetlo se ne prašta! Zakon tu nema milosti! Ništa policija, ništa hitna pomoć, ništa vatrogasci! Vozila pod pratnjom i vozila s prednosti prolaska ne smiju na raskrižjima na kojima se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe proći kroz crveno svjetlo. Vozila pod pratnjom i vozila s prednošću prolaska imaju prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama neke povlastice, precizno navedene, ali prolazak na crveno nije među njima, piše HAK.

Zavijajući zvuk sirene koja para uši, iritantna svjetlost upaljenih rotirki. Presiječe čovjeka, sledi, ponekad preplaši, a redovito izazove znatiželju. Je li hitna pomoć ili su vatrogasci, policija možda? U svakom slučaju nešto se događa. Ako ste ikad strepili nad životom bližnjeg ili gledali u plamen vatre koja proždire cjeloživotno stjecani imetak, detektirat ćete te pojavnosti kao znakove spasa. Stižu! Samo da stignu na vrijeme. Životi drugih, nerijetko su u njihovim rukama. Vatrogasci, rezanje lima izvlačenje iz smrskanog vozila, gašenje plamena, hitna pomoć, brzi transport do bolnice, životna ugroženost, djeca, očevi, majke, očajnici koji sklapaju ruke i sve prepuštaju nebu i hitnim službama. Posljednje što vam na um pada kad o intervenciji hitnih službi ovisi goli život su prometni propisi kojih se i oni moraju pridržavati. Znamo, ne zanimaju vas ni radovi na cesti, ni raskrižja ni semafori, u pitanju je ljudski život, a pred njim ni jedan propis ne može imati prioritet. Riskiraj, ne pitam za cijenu, ni za koštanje! Ili možda ipak ne?

Posljednje što itko priželjkuje je sudar, prometna nesreća s vozilom hitne službe, onom na kojem su upaljena rotirajuća svjetla, odnosno koje je davalo zvučne signale. No događa se! Tu se onda postavlja temeljno pitanje, smije li se “pod rotirkama i sa sirenom” proći kroz crveno! To vam je kao vozaču koji prolazi kroz raskrižje na svoje “debelo” zeleno u takvoj situaciji i te kako bitno! Ugleda se bljesak rotirke, začuje zvuk resko i bolno zavijajuće sirene, a vi u raskrižju sa zelenim na semaforu, što činiti?

Crveno na semaforu je crveno za sve i svakog, bez iznimke, kaže zakon! Visio nekom život o koncu ili ne, crveno svjetlo se ne prašta! Zakon tu nema milosti! Ništa policija, ništa hitna pomoć, ništa vatrogasci! Vozila pod pratnjom i vozila s prednosti prolaska ne smiju na raskrižjima na kojima se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe proći kroz crveno svjetlo. Vozila pod pratnjom i vozila s prednošću prolaska imaju prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama neke povlastice, precizno navedene, ali prolazak na crveno nije među njima.

Na vozila službe hitne pomoći, vozila sanitetskog prijevoza, vatrogasne službe, civilne zaštite, unutarnjih poslova, vojne policije i carine kad posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove, ne primjenjuju se neke odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Točnije, ne primjenjuju se odredbe o ograničenju brzine, o propuštanju vozila i prednosti prolaska, o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz traka u trak, o zabrani presijecanja kolone pješaka, o  obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom i zabrani upotrebe mobitela. Iznimno, pod uvjetom da je to neophodno, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na ta se vozila ne primjenjuju ni odredbe o strani kretanja vozila, uključivanju u promet i o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju.

Očekuje se da su vozači vozila hitnih službi prekaljeni vozači s bezbroj kriznih utakmica u nogama! No i oni su ljudi i njihovim venama teče krv, a adrenalin im nije nepoznat pojam!

Da, posve sigurno oni znaju za tu zabranu, ali događa se, doista se događa da dok su na zadatku, tj. u hitnoj intervenciji vozilom hitne pomoći uđu u raskrižje na svoje crveno i time uzrokuju prometnu nesreću! Predzadnje što želite da vam se kao pacijentu u jurećem vozilu hitne pomoći dogodi je da se ono sudari s drugim vozilom. Posljednje što biste poželjeli je da ta nesreća tragično završi po vas ili treću osobu!

Međutim, događaju se i prometne nesreće s vozilima hitne pomoći pod rotirkama, onima na hitnim intervencijama! I što tad. Ništa posebno ni drugačije! Ako ste baš vi taj nesretni vozač koji je imao peh da ga na njegovo zeleno “pokupi  hitna pod rotirkama”, koja je protivno zakonu prošla na crveno, zakon je na vašoj strani. Nemate problema po tom pitanju, a vozač vozila hitne pomoći, koji je hitnost intervencije stavio ispred zakonske odredbe, bit će kažnjen. Rizik posla? Rizik donošenja odluke protivno zakonskoj odredbi? Da. Sud ni njima ne gleda kroz prste! Crveno na semaforu crveno je za sve!

Svjedoči o tome i presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-3136/2023 od 23. ožujka 2023. kojom je krivim proglašen vozač vozila hitne medicinske pomoći na kojem su bila upaljena rotirajuća svjetla plave boje, jer je ušao u raskrižje dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo pa je na bočnu stranu vozila hitne naletio osobni automobil dok mu je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo za njegov smjer kretanja. Nastala je materijalna šteta i vozaču hitne pomoći koji je počinio prekršaj isključivo zbog specifičnosti posla s obzirom na to da je bio na hitnoj intervenciji izrečena je novčana kazna.

Naravno da se u stvarnom životu viđa sve i svašta! Humanost i krajnje razumijevanje preplavljuje većinu vozača kad ugledaju vatrogasce i hitnu koji možda “protutnje” kroz crveno! Negdje ih netko željno čeka u očaju nemoćno sklapajući ruke. Samo neka stignu na vrijeme, ljutnja i istjerivanje pravde ostavlja se za neki drugi put, manje potencijalno zlokoban. U svakom slučaju, imajte razumijevanja, budite oprezni, uviđavni kad ugledate rotirke, začujete sirene, usporite, pomaknite se, nekome će to puno značiti, ako ne i sve, piše Dalmacija danas.

Objava Vozač hitne jureći na intervenciju prošao kroz crveno i udario u auto. Tko je kriv? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Hitna medicinska služba (HMS) prva je karika u lancu zbrinjavanja hitnog pacijenta, odnosno svih onih kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje.

Njezin značaj prepoznao je i Hrvatski sabor te je 2013. godine, na inicijativu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, 30. travnja proglasio Nacionalnim danom HMS-a i tako pružio veliko priznanje i podršku svim djelatnicima hitne medicine u njihovom profesionalnom i predanom radu.

Nacionalni dan HMS-a prilika je da se građane upozna s organizacijom i djelokrugom rada ove odgovorne i zahtjevne javnozdravstvene djelatnosti te da ih se senzibilizira i osvijesti o važnosti pravodobnog prepoznavanja hitnih stanja, kao i poznavanja jednostavnih postupaka pružanja pomoći.

Stoga danas, 30. travnja 2024. godine, djelatnici HMS-a diljem Hrvatske provode edukacijske programe kako bi ih, u izravnoj komunikaciji, potaknuli da ispravnim postupcima pružanja pomoći i pozivanja HMS-a doprinesu boljem zdravstvenom ishodu ozlijeđene ili oboljele osobe.

Objava HEROJI NAŠEG DOBA Nacionalni je dan Hitne medicinske službe pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Razina obrazovanja: Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

Radno iskustvo: Nije važno

Ostale informacije:

Opći uvjeti za doktore medicine: 1) zdravstveni radnik sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem  zdravstvenog usmjerenja; doktor medicine, 2) odobrenje za samostalan rad.

Prijave s potrebnom dokumentacijom se podnose u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, Dr. A. Šercera 4b, 20000 Dubrovnik s naznakom «Natječaj za zapošljavanje; dr. med. – ne otvaraj».

Uz prijavu na javni natječaj kandidati su dužni priložiti: 1. životopis, 2. presliku domovnice, 3. presliku svjedodžbe (samo kandidati za vozače), 4. presliku važeće vozačke dozvole „B“ kategorije (samo kandidati za vozača), 5. presliku odobrenja za samostalan rad (samo kandidati doktore medicine) i 6. presliku diplome (samo kandidati za doktore medicine).

Prije donošenja odluke o odabiru kandidata može se provesti testiranje u svrhu provjere znanja, vještina i sposobnosti bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se kandidat prima.

Pozivaju se kandidati koji ostvaruju prednost prilikom zapošljavanja, sukladno čl. 102. st. 1. – 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) da dostave dokaze iz čl. 103. st. 1. navedenog zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti prilikom zapošljavanja.      Popis dokumenata potrebnih za ostvarivanje prednosti prilikom zapošljavanja dostupni su na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://gov.hr/moja-uprava/hrvatski-branitelji/zaposljavanje/prednost-pri-zaposljavanju/403.

Kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja, sukladno čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13 i NN 152/14) dužni su se pozvati na čl. 9. istog zakona te uz dokaze o ispunjavanju uvjeta iz natječaja priložiti dokaze o priznatom statusu osobe a invaliditetom sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom.

Objava Zapošljava se doktor medicine u Timu T1 Hitne medicinske službe u Pločama na neodređeno vrijeme pojavila se prvi puta na Klik Medija.