Objavu prenosimo u cijelosti sa stranice župe:

“KRIZMANICIMA U GABELI!!!

Krizmanici! Od sada mijenjamo način pripreme za sv. Krizmu!

Kako će biti od sada?

Župnik, niti volonteri neće vam više davati termine kad će biti vjeronauk, niti ćemo vas tjerati, niti vas nagoniti i nukati da dolazite na vjeronauk, nećemo vas moliti da učite niti vas tjerati na sv. Misu!

To ćete sami činiti, ako se želite i hoćete krizmati!

Vi dakle, ako se i tko se od vas želi krizmati, vi ćete dakle mene tjerati i nagoniti da vam držimo vjeronauk, vi ćete sami sebe tjerati na učenje, vi ćete se sami svake Nedjelje na list potpisati tko je bio na sv. Misu, a list papira i olovka će stajati ispod kipa Sv. Stjepana na popratnom tabernakulu.

Moje je i naše je da pratimo tko dolazi i uči, i prema tome će se odrediti tko je za Krizmu a tko ne!

Objava Župniku u Gabeli prekipjelo: ‘Tko se ne potrudi, neće se krizmati – Vama treba Krizma, ne meni” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Riječ je o pruzi koja je više od šest desetljeća povezivala Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru, spajajući jadranske luke s njihovim zaleđem i srednjoeuropskim željezničkim mrežama.

Početak jedne velike željezničke ideje
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod vojnu upravu Austro-Ugarske. Time se mijenja dotadašnja politika izolacije dalmatinskih luka, a izgradnja željezničke mreže postaje strateški imperativ. U određivanju budućih trasa prednost imaju vojni i sigurnosni interesi, dok su ekonomski razlozi bili u drugom planu.

U razdoblju od 1879. do 1891. godine izgrađen je niz pruga na pravcu Bosanski Brod – Zenica – Sarajevo – Mostar – Metković, među kojima se ističu dionice Bosanski Brod – Sarajevo i Sarajevo – Metković (danas Ploče). Dubrovnik je već 1880. godine, preko posebnog konzorcija, zatražio povezivanje luke Gruž s tom željezničkom mrežom. Nakon devet godina Austro-Ugarska prihvaća inicijativu o produženju pruge prema Dubrovniku i Boki kotorskoj, tada važnoj bazi austrougarske mornarice.

Zašto Gabela – Zelenika?

Razmatrano je više mogućih pravaca (Mostar – Stolac – Trebinje – Boka kotorska, Metković – Neum – Dubrovnik), no odluka je donesena u korist trase koja polazi od stanice Gabela na pruzi Mostar – Metković, preko Hutova i Popova polja prema Dubrovniku i dalje do Zelenike, s ogrankom prema Trebinju.

Ovakvo rješenje zagovarao je Benjamin Kallay, tadašnji upravitelj Bosne i Hercegovine, ističući da je riječ o kraćoj, tehnički povoljnijoj i vojno sigurnijoj varijanti, približno 25 kilometara kraćoj od ostalih razmatranih pravaca.

Gradnja u iznimno teškim uvjetima
Trasiranje, snimanje zemljišta i obilježavanje terena započelo je 1897., a gradnja 1898. godine. Pruga je građena u izrazito teškim prirodnim i klimatskim uvjetima. Radnike su pogađale epidemije malarije u dolini Neretve, nedostatak vode u hercegovačkom kršu, ekstremne ljetne vrućine i hladne zime.

Kako bi se osigurala voda, na postaji Hrasno (Brštanica) izgrađen je bazen za kišnicu zapremine 7.000 kubičnih metara, tada najveća građevina od armiranog betona na Balkanu. Zbog nedostatka domaće stručne radne snage, radnici su dovođeni iz raznih krajeva Monarhije, ali i iz inozemstva, posebice Italije. Unatoč upozorenjima inženjera o neisplativosti pojedinih dionica, iz Beča je stigla jasna poruka da se pruga mora izgraditi pod svaku cijenu. Carskom uredbom od 7. srpnja 1898. odobren je kredit od 33,6 milijuna kruna za izgradnju pruge.

Svečano otvaranje 1901. godine
Pruga Gabela – Zelenika s odvojcima prema Dubrovniku i Trebinju svečano je otvorena 15. srpnja 1901., a prvi vlak na relaciji Gabela – Hum – Uskoplje – Herceg Novi – Zelenika stigao je 16. srpnja iste godine.
Osnovna dionica Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika bila je duga 155,5 kilometara, odvojak Uskoplje – Gruž (Dubrovnik) 16,5 kilometara, a odvojak Hum – Trebinje 16,6 kilometara.

Tehničke značajke i organizacija prometa

Na cijeloj mreži bilo je probijeno 46 tunela, izgrađeno tridesetak mostova i vijadukata, stotine propusta te oko 85 staničnih zgrada i stražara.
Putnički vagoni bili su podijeljeni u četiri razreda, od tapeciranih sjedala u prvom i drugom razredu do drvenih klupa i peći na ugljen u četvrtom.

Od Uskoplja do Zelenike nalazile su se, među ostalima, postaje Ivanica, Cavtat, Ćilipi, Gruda, Herceg Novi, Savina i Zelenika.

Utjecaj na razvoj krajeva

Iako građena iz vojnih razloga, pruga je snažno utjecala na gospodarski i društveni razvoj područja kroz koja je prolazila. Omogućila je prijevoz hrane, robe i ljudi, zapošljavanje lokalnog stanovništva te povezivanje izoliranih krajeva s većim središtima.
Primjerice, broj stanovnika Popova polja porastao je s oko 5.000 krajem 19. stoljeća na oko 9.000 do 1938. godine.

Početak kraja

Nakon Drugog svjetskog rata izgrađena je i dionica Nikšić – Titograd (Podgorica), no razvojem pruga normalnog kolosijeka i jačanjem cestovnog prometa uskotračna mreža postaje sve nerentabilnija.

Reorganizacijom željezničkog prometa u SFRJ 1966. godine predviđen je opstanak samo rentabilnih pruga. Subvencije koje su trebale osigurati Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Crna Gora nikada nisu ostvarene.

Posljednji putnički vlak iz Zelenike krenuo je 30. lipnja 1968. godine u 11 sati. Promet na dionici Čapljina – Dubrovnik obustavljen je 1. lipnja 1976., nakon čega je započela demontaža pruge. Bez posla je ostalo više od 1.500 željezničara, a mnogi krajevi ostali su prometno izolirani, što je dodatno ubrzalo iseljavanje stanovništva.

Što je ostalo danas

Od pruge je sačuvan tek manji broj objekata i vozila. U Trebinju i Pločama nalazi se po jedna parna lokomotiva serije 83, dok su brojni drugi elementi pruge propali ili su prenamijenjeni.

Ćiro kao turistički potencijal

U sklopu projekta „Bicikliranjem kroz povijest – revitalizacija stare uskotračne pruge Ćiro“ trasom nekadašnje pruge uređene su biciklističke staze. Cilj je razvoj zajedničke turističke ponude i povezivanje pograničnih područja.
„Ćiro“, jedan od simbola povijesti juga Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore, tako danas dobiva novu ulogu – kao podsjetnik na vrijeme kada je željeznica bila glavna poveznica ljudi, krajeva i kultura.

Objava Pruge koje su povezivale Jadran i zaleđe: priča o uskotračnoj željeznici Gabela – Zelenika pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Suvremeno novoizgrađeno raskružje u Gabeli, za koje je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, putem županijskoga Ministarstva prometa i veza, izdvojila 850.000,00 KM, završeno je, pušteno u promet i, pokazuje se, u cijelosti opravdava svoju svrhu i očekivanja kako žitelja toga prostora tako i mjesnih vlasti Grada Čapljine.

Njime je riješeno dugogodišnje pitanje odgovarajućega i prometno sigurnoga spoja lokalne ceste koja vodi međudržavnom graničnom prijelazu Gabela polje i regionalne prometnice R425, a upravo u povodu završetka svih građevinskih zahvata, lokaciju su, zajedno sa suradnicima, obišli ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda i gradonačelnica Čapljine Iva Raguž.

– Ponosan sam jer smo uspješno ostvarili projekt koji u potpunosti mijenja prometnu sliku jednoga od najopterećenijih križanja u regiji. Rekonstrukcijom nepravilnoga i nepreglednoga starog ”T križanja” u suvremeni kružni tok, značajno smo podigli razinu sigurnosti svih dionika u prometu, posebice pješaka, ali smo i osjetno unaprijedili kako sami kapacitet raskružja, tako i prometnu protočnost. Izvođenju radova prethodili su postupci izvlaštenja zemljišta u obuhvatu gradilišta, a resorno je ministarstvo, kroz Plan i program županijske Uprave za ceste, za potrebe izradbe glavnoga projekta, projekta javne rasvjete, eksproprijacije nekretnina, izgradnje i nadzora nad izvedbom, osiguralo 850.000,00 KM – kazao je ministar Bevanda, dodavši kako će Vlada nastaviti s kontinuiranim ulaganjem u prometnu infrastrukturu na području cjelokupnoga HNŽ-a.

Radovi su obuhvatili završavanje iskopa usjeka, nasipe, oborinsku odvodnju, potporne konstrukcije i izmještanje postojećih instalacija, izvođenje rubnjaka i kolničke konstrukcije te je uslijedila izgradnja kolničke konstrukcije što je podrazumijevalo tampon i dvoslojni asfaltni zastor te postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije.

– Potpuna rekonstrukcija postojećega nepreglednog križanja u ovo suvremeno raskružje za nas je od velikoga značaja, a ovim su projektom i Vlada HNŽ-a i Ministarstvo prometa i veza i Gradsko poglavarstvo Čapljine dali konkretan i mjerljiv doprinos sigurnijemu i kvalitetnijemu prometnom povezivanju našega prostora, osobito u ovdje ključnoj protočnosti i sigurnosti prometa. To se posebno odnosi na razdoblja pojačanoga prometnog intenziteta, što će donijeti veliku korist mjesnomu pučanstvu – poručila je ovom prigodom gradonačelnica Raguž.

Objava Pušten u promet novi kružni tok u Gabeli vrijedan 850 000 KM pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Tako se nakon višemjesesčne stanke nastavljaju radovi na ovom važnom infratsrukturnom projektu za stanovnike sa obje strane granice.

Završavajući prvu etapu nasipa, usput se pristupilo saniranju nekih sitnih anomalija za koje se mislilo da će proći neprimjećeno. Međutim, dogovorom i nadzorom se tih par sitnih detalja saniralo te se nastavilo raditi punim kapacitetima. Naime, kad se kroz desetak dana spoji nasip sa već izgrađenim na Glibuši, Gabela Polje, a samom tim i stanovnici te poljoprivredna dobra, ostala bi bez odtoka vode prema blatu pa onda Norinom prema Neretvi, tako da bi nivo voda u nebranjenom području(blatu) mogao biti niži već u branjenom dijelu.

Iskomunicirali smo i preporučili nadležnima da ozbiljno shvate ovaj, vjerujem nenamjerni, propust te da u dogovoru sa Mjesnom zajednicom i stanovnicima pronađemo najoptimalnije rješenje tog problema, stoji na službenoj facebook stranici MZ Gabela Polje.

Zaključno, poslije ovog dijela radova objekt će se ostaviti godinu dana da se tlo zbije i stabilizira te će se nakon toga pristupiti završetku radova, nasipanjem zemlje, kopanje drenažnih kanala i instaliranje vodenih crpki koje će prebacivati viškove vode preko nasipa prema blatu. Na ovih 1900 metara je do sada utrošeno oko 60 000 kubika neretvanskog šljunka.

Radove na izgradnji obrambenog nasipa u Gabela polju – Grad Čapljina, u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava Grada Metkovića izvodi tvrtka Roading d.o.o. Gračanica, a usluge stručnog nadzora vrši tvrtka Bumat d.o.o. Trebižat. Ukupna vrijednost ugovora za izvođenje radova iznosi 4,53 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno oko 2,32 milijuna EUR-a, a usluge stručnog nadzora 0,094 milijuna KM-a odnosno oko 0,049 milijuna EUR-a. Nositelj prava i obveza za realizaciju projekta te buduće upravljanje i održavanje istog je Grad Čapljina.

Hrvatske vode financiraju navedeni projekt u iznosima definiranim godišnjim Planovima upravljanja vodama-doznajemo u Hrvatskim vodama, vodnogospodarskom odjelu za slivove južnog Jadrana u Splitu.

Podsjetimo, ugovor za projekt izgradnje obrambenog nasipa na području Gabela Polja u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava grada Metkovića nedavno su potpisali gradonačelnik grada Čapljine dr. Smiljan Vidić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Projekt obuhvaća izgradnju obrambenog nasipa, ustave Glibuša, ustave Strimen, crpne stanice Glibuša, preljevne građevine s uređajem za kontrolirano upuštanje voda u branjeno područje i ostalih hidrotehničkih objekata koje štite branjeno područje od poplava. Jedinstveni obrambeni zaštitni sustav čine dva podsustava. Prvi podsustav obuhvaća naselje Jerkovac i Glibušu na području grada Metkovića u Republici Hrvatskoj, a drugi dio podsustava obuhvaća naselje Gabela Polje na području grada Čapljine. Cilj projekta je stavljanje u funkciju oba podsustava kao jedan učinkovit sustav obrane od poplava, koji će braniti kuće i gospodarske objekte sa obe strane granice, prenosi Dubrovački vjesnik.

Objava Ipak se nastavlja gradnja nasipa za obranu od poplava sa hercegovačke strane granice pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Turnir će se igrati 10. i 11. veljače – ističe predsjednik Ilić te dodaje:

– Naravno, uz domaćina i organizatora GOŠK, nastupit će branitelj trofeja jesenski prvak Zrinjski, zatim Jadran Luka Ploče, a ovoga tjedna čekamo potvrdu Sutjeske, koja je čak tri puta osvajala turnir – kaže Ilić.

Predsjednik GOŠK-a ističe da će turnir biti za ovdašnje nogometne prilike iznimno jak.

Uz jesenske prvake Prve i Premijer lige Bosne i Hercegovine, tu je i vodeći hrvatski trećeligaš – Jadran Luka Ploče, koji je polusezonu završio bez poraza, dok je Sutjeska, čiji je nastup gotovo izvjestan, trenutačno zauzima drugo mjesto u Prvoj ligi Crne Gore s istim brojem bodova – 37, kao i vodeća Budućnost. Imajući to na umu, može se reći da će sljedeći turnir u Gabeli biti natjecanje jesenskih prvaka.

Uz navedeno, u GOŠK-u nastoje produljiti tradiciju da Memorijal Andrije Ankovića svake godine ima i epitet međunarodnog.

Objava JADRAN LP NA MEMORIJALU ANDRIJE ANKOVIĆA Iznimno jak turnir u Gabeli, prvak BiH testira Jadranaše pojavila se prvi puta na Klik Medija.