Ustanova je prestala s radom početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kada su u tamošnje objekte useljeni prognanici. Posljednji prognanici napustili su Promajnu 2006. godine te od tada Dječje selo propada.

Sve je počelo još 1958. godine

Počeci lječilišta bilježe se još 1958. godine, kada je Crveni križ Švedske izgradio dva bungalova i desetak drvenih baraka za izbjeglice iz Mađarske koji su otišli pred tenkovima sovjetske Crvene armije za vrijeme revolucije 1956. godine.

Državna ustanova Dječje selo kupila je okolno zemljište od Hrvatskih šuma 1988. godine. Nakon 2006. prazne objekte u tri navrata pokušala je iznajmiti Splitsko-dalmatinska županija, a kasnije je nekretninu pokušalo prodati nadležno ministarstvo.

Danas je Dječje selo odlukom vlade proglašeno “nekretninom od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku” te njime upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je, kako za Index kaže glasnogovornica Valentina Vincek, “zadržalo upravljanje samo nad nekretninama od strateškog značaja, a to su one nekretnine od čije se uporabe, korištenja ili raspolaganja može očekivati značajna gospodarska, financijska, razvojna ili društvena korist za Republiku Hrvatsku te nekretnine koje služe za ispunjenje njezinih obveza.”

“Sukladno zakonu, te nekretnine, na prijedlog Ministarstva, proglašava Vlada odlukom. Odluka o strateškim nekretninama donesena je na sjednici Vlade održanoj 16. siječnja 2025. godine. Tom su Odlukom određene 32 nekretnine kojima upravlja Ministarstvo, što znači da za njih Ministarstvo rješava imovinskopravne odnose, pribavlja dokumentaciju, održava, naručuje procjembene i geodetske elaborate i slično.

Međutim, za bilo kakvo raspolaganje svakom od te 32 nekretnine potrebno je da Vlada ili Ministarstvo, ovisno o tržišnoj vrijednosti, donese posebnu odluku o raspolaganju. Pojedinačne odluke donosit će se u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na području kojih se nalaze nekretnine od strateškog značaja, uvažavajući njihove potrebe, želje i mogućnosti u mjeri koliko je to moguće,” poručuju iz ministarstva i potvrđuju:

“Zemljište na kojem se nalazi bivše dječje lječilište Dječje selo nesporno je u vlasništvu Republike Hrvatske i pod upravljanjem je ovog Ministarstva. Ministarstvo će provoditi daljnje radnje vezane uz možebitno raspolaganje i aktivaciju predmetne nekretnine koja je Odlukom Vlade proglašena strateškom nekretninom RH. O načinu raspolaganja odlučit će se nakon opširnog pripremnog postupka koji će se provoditi u suradnji s općinom i drugim dionicima.”

Kako danas izgleda taj strateški projekt Vlade možemo vidjeti na YouTubeu.

Nema planova

Trenutačno ne postoje planovi što učiniti s Dječjim selom. Anita Gamulin, voditeljica područnog odjela za konzervatorske poslove u Splitu, kaže za Index: “Dječje odmaralište, projekt autora Rikarda Marasovića, registrirano je kulturno dobro. Nemamo saznanja o potencijalnim investitorima ili planovima za spomenutu građevinu.”

Kako je lječilište za djecu s respiratornim problemima izgledalo nekada, može se vidjeti u emisiji Hrvatske televizije More iz siječnja 2024. godine. Kompleks se proteže na 68 tisuća kvadratnih metara. U Prostornom planu Baške Vode predviđa se njegova namjena za turizam i zdravstveni turizam kapaciteta 700 kreveta. Godine 2018. objavljene su procjene da Dječje selo vrijedi dvadeset milijuna eura.

U srpnju 2021. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine stavilo je Dječje selo Promajna na prodaju putem javnog natječaja. “Predmet je kupoprodaja nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u k.o. Bast – Baška Voda, označene kao z.k.č.br. 2988/77, šuma površine 68.273 m², upisane u z.k.ul. 3598, na kojoj u naravi postoje devastirani smještajni objekti bivšeg dječjeg lječilišta za respiratorne bolesti ‘Dječje selo’.

Nekretnina se nalazi najvećim dijelom unutar granica izdvojenog građevinskog područja izvan naselja Promajna, planiranog za urbanu preobrazbu, gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističke, a manjim dijelom unutar koridora kolne prometnice i unutar planirane zone sportsko-rekreacijske namjene, oznake R6 – uređena plaža, u području za koje je obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja,” stajalo je u oglasu uz napomenu kako je početna cijena 108.420.000,00 kuna.

Nekretnina nije našla kupca, pa je četiri godine kasnije postala strateški važnim objektom za Republiku Hrvatsku.

“Bogata povijest ispunjena uspomenama”

Direktorica Turističke zajednice Makarska Marina Josipović istaknula je za Index važnost Dječjeg sela u prošlosti te njegove revitalizacije u budućnosti.

“Dječje selo u Promajni nekada je imalo važnu ulogu kao bolnica i rehabilitacijski centar, pružajući zdravstvenu skrb mnogim pacijentima, od kojih su mnogi istovremeno bili i gosti Makarske rivijere. Ovaj objekt nosi sa sobom bogatu povijest ispunjenu uspomenama – kako za one koji su se tamo liječili, tako i za medicinsko osoblje, liječnike i djelatnike koji su ovdje radili,” kaže Josipović.

“Danas, nažalost, kompleks se nalazi u ruševnom stanju, a njegova glavna zgrada, koja je nekoć bila dom specijaliziranim ambulantama, propada i ne koristi se u svrhu koja bi bila korisna lokalnoj zajednici i turizmu. Imajući na umu njegovu vrijednost – i prostornu i povijesnu – obnova ovog prostora mogla bi značajno pridonijeti razvoju Makarske rivijere, ali i proširenju ponude u pravcu održivog i nišnog turizma. Jedna od mogućnosti je da se prostor revitalizira u smjeru sportsko-rekreacijskog centra, što bi odgovaralo trendovima aktivnog odmora i sportskog turizma, sve traženijeg na našoj obali.

Također, vraćanje objekta u funkciju zdravstvenog turizma, ali u suvremenom kontekstu – primjerice, kao wellness i rehabilitacijski centar, specijaliziran za oporavak sportaša, program detoksa ili postoperativne rehabilitacije – moglo bi biti od velikog značaja”, predlaže direktorica Turističke zajednice i zaključuje: “Bez obzira na konačnu namjenu, važno je voditi računa o održivosti projekta, kako ekološki, tako i infrastrukturno, kako bi se osigurao dugoročno isplativ i funkcionalan model koji doprinosi lokalnoj zajednici i turističkoj ponudi Makarske rivijere.”

Nakon dvadesetak godina propadanja, strateški objekt Dječje selo Promajna čeka odluku Banskih dvora o svojoj sudbini. Ne zna se kad će ona biti donesena, piše Index.

Objava TUŽNA SUDBINA DJEČJEG SELA Ovo mjesto predstavljalo je nadu za djecu iz cijele Jugoslavije. Godinama se raspada pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dječje selo kod Makarske bilo je poznato lječilište za respiratorne i alergijske bolesti u bivšoj državi. U njega su dolazila djeca s respiratornim problemima iz cijele Jugoslavije, ali i inozemstva. Nakon Domovinskog rata objekti su opljačkani i uništeni, a devastirani kompleks u vlasništvu države propada i danas, piše portal HRT-a.

Objava Tko se sjeća Dječjeg sela kod Makarske? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dječje selo je bila sigurna luka i utočište, a mnogim mališanima i jedina nada. Lječilište za respiratorne bolesti je nakon Domovinskog rata opljačkano i uništeno, a njime sada trguju oni čija je humanost neupitna samo ako se odbija od poreza.

To je jedan od razloga zašto mnogi ljudi koji su tu radili, više nikad nisu otišli u Dječje selo u Baškom Polju nadomak Baške Vode i Makarske.

– Ne mogu, previše je bolno. Moja noga tamo nije kročila od 1996. godine jer znam da to ne bih mogla podnijeti. Teško je gledati razvaline u koje smo desetljećima investirali naše plaće, znanje i rad. Plaće su bile male jer smo ulagali u bolnicu, a sve nas je nosio entuzijazam i ljubav prema djeci.

Mnogo je pacijenata dolazilo iz Zrenjanina i Sarajeva, no imali smo pacijente gotovo iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Jedino iz Crne Gore nikad nikog nismo imali. Većina zaposlenih je bila s područja Makarske rivijere ili iz BiH.

Ja sam rođena u Beogradu, gdje sam završila i fakultet. Ovdje sam došla odraditi jednogodišnji staž, upoznala sam supruga i ostala. U Dječjem selu sam se zaposlila 1974. Nikad nisam mislila da ću biti pedijatrica, vjerovala sam da ću postati internistica, no kroz rad s djecom sam zavoljela tu granu medicine i lječilište me je poslalo na specijalizaciju – kaže dr. Snježana Andrijašević.j

U čemu je, po Vašem mišljenju, bila tajna uspjeha Dječjeg sela?

– Mikrolokacija; planina, more i borova šuma bili su izuzetno pogodni za astmatičare. Čak bi i pacijenti iz Makarske dolazili u Dječje selo i ostajali po mjesec dana. Vrhunski doktori i odlične medicinske sestre su doprinosili znanjem, pa su svi pacijenti odlazili kući izliječeni ili s blažim oblicima respiratornih bolesti.

Neka djeca su kod nas boravila i po dvije-tri godine. Roditelji se nisu usuđivali uzeti ih, plašeći se da im dijete ne dobije astmatične napadaje kući. Za siromašne roditelje iz Zagore mi smo bili spas. Izdržavali smo njihovu djecu, vozili ih kombijima u školu, a u lječilištu smo imali vrtić i osnovnu četverogodišnju školu.

Pamtite li neki slučaj koji Vas je posebno dirnuo?

– Za neku djecu se toliko vežete da vam je teško kad odu. Pamtim slučaj o kojem se svojedobno pisalo u novinama. Majka Marka Selaka je umrla na porodu 1978., a četiri starije sestre i otac se nisu mogli brinuti o njemu pa su ga ostavili nama.

Ja sam ga htjela usvojiti, ali njegov otac to nije dopuštao iako ga je viđao jednom godišnje i nije se brinuo o njemu. Jako sam voljela Marka, bio je uvijek prisutan na rođendanima moje djece i svi zaposleni su ga voljeli. Poslije je prebačen u dječji dom u Kaštelima i čujem da je završio za autolimara. Voljela bih znati što je s njim.

Sjećam se i dječaka Hakikija. Živio je na Kosovu i tamošnji liječnici su ga otpisali jer je imao težak oblik infekcije bronhija. Djed mu je živio u Baškoj Vodi i doveo ga je k nama kad je Hakikiju bilo četiri godine. Dječak je morao na operaciju, a sad je to odrastao čovjek koji živi u Baškoj Vodi i ima svoju djecu.

Što Vam je bilo najteže dok ste radili u Dječjem selu?

– Požari! Jedan me požar zatekao na dežurstvu, a kad je izbio veliki požar 1985. bila sam u Makarskoj. Ostavila sam svoju djecu u kući i jurila u Dječje selo.

Grabili smo mališane i požurivali stariju djecu, a pomagali su nam i turisti. Hakikijev djed je osam beba strpao u auto i vozio ih iz zapaljene borove šume, bilo je strašno gledati.(Izgorjela su tri smještajna objekta, nap.a.) Koliko god je bilo teško to proživljavati, takvo zajedništvo među ljudima pamtite za cijeli život.

Nikola Vilić/Cropix

Filip Filipetti bio je ravnatelj Dječjeg sela do rata:

– Povijest Dječjeg sela datira još od 1956. kad je sovjetska vojska izvršila vojnu intervenciju u Mađarskoj nakon čega je 20 tisuća izbjeglica iz Mađarske prebjeglo u Jugoslaviju. Crveni križ Švedske izgradio je u Baškom Polju naselje od dva bungalova i 10 drvenih baraka za potrebe izbjeglica, no Mađari su izbjeglički status riješili već sljedeće godine, pa je švedska vlada taj kompleks darovala jugoslavenskoj djeci.

Medicinski fakultet u Zagrebu to je pretvorio u bolnicu za respiratorne bolesti, a prvi pacijenti su nam počeli stizati 1964. Šef zdravstvenog tima od šezdesetih do kraja osamdesetih godina bio je pedijatar i alergolog Tomislav Šegota – kaže Filipetti.

Marilda Grubišić je u Dječje selo dolazila etapno.

– Kao srednjoškolka sam bila predsjednica omladine i redovito smo djeci priređivali priredbe. Skromnost je kod sve te djece bila prirodna osobina, a uzajamno poštovanje neupitno.

Nakon nekoliko godina sam radila kao učiteljica u Dječjem selu i sjećam se peći na drva oko koje bi se stisli, učili, crtali, smijali se. Ta djeca su bila bolesna, a radosnija negoli većina današnje zdrave djece.

Treća etapa mojih odlazaka u Dječje selo bila je sa sinom Markom koji je imao težak oblik laringitisa u dobi od 12 mjeseci. Od gušenja ga je spasio dr. Ivo Visković boreći se cijelu noć za njegov život.

Sljedećih desetak godina smo često odlazili u Dječje selo, doktorica Andrijašević i doktor Šegota su nam bili desna i lijeva ruka. Još uvijek znam otići na plažu u Dječje selo, no svaki put me zazebe oko srca kad prolazim pored ruševina i smeća. Tamo gdje je nekad vladao život, sad vlada smrt i destrukcija – kaže Marilda Grubišić.

Teško je reći u čijem je vlasništvu Dječje selo, no zna se čije nije – dječje!

Objava SJEĆATE SE DJEČJEG SELA? Usred Dalmacije, tik uz more, vrijedno milijune eura koje su svi napustili pojavila se prvi puta na Klik Medija.