Na taj način omogućuje se brži odgovor pojedinca na potrebe tržišta rada i postiže veća motiviranost za cjeloživotno učenje. Uvođenje sustava vrednovanja informalno i neformalno stečenih znanja i vještina i Hrvatska je postavila kao jedan od svojih nacionalnih prioriteta. Nakon što na snagu stupi Pravilnik o načinu prijave i provođenju vrednovanja prethodnoga učenja, koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo u e-savjetovanje, bit će jasnije gdje se i na koji način mogu ‘legalizirati’ znanja i vještine koja danas nisu upisana u radnu knjižicu, niti se uzimaju u obzir prilikom zapošljavanja.

Iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kažu da je riječ o procesu koji se neće dogoditi preko noći, već bi zaživjeti mogao u idućih nekoliko godina, piše Novi list.

Dokazi i uvjeti

Neformalnim obrazovanjem smatra se svaki oblik obrazovanja koji ne vodi stjecanju nove kvalifikacije. To su organizirani procesi učenja, poput seminara ili tečajeva, usmjereni na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti ili za osobni razvoj. Informalno učenje je pak ono učenje koje nastaje tijekom dnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme, nije organizirano ili strukturirano, a u većini slučajeva nenamjerno je iz perspektive onog tko uči. Sva ova znanja i vještine ubuduće će se vrednovati prema posebnim programima koje će provoditi ustanove za obrazovanje odraslih, a to su mahom pučka otvorena učilišta, strukovne škole i druge ustanove za obrazovanje odraslih. Uvjet je da imaju rješenje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih o visokoj razini kvalitete i odobrenje MZO-a za programe vrednovanja.

Da bi netko pristupio takvom vrednovanju svojih znanja i vještina, morat će priložiti dokaze koje ima o neformalnim oblicima obrazovanja, a uz to i platiti čitav postupak. Dokaz, na primjer, može biti ugovor o radu na određenim poslovima, preporuka poslodavca ili potvrda poslodavca o razdoblju obavljanja određenog posla. Moguće je priložiti i potvrdu o obavljanju volonterskih poslova s opisom stečenih kompetencija, vlastitu izjavu o informalno stečenim znanjima i vještinama ili pak fotografije, odnosno video ili audiouradak kojim potvrđujete svoje vještine. Priznavati se mogu znanja na razini srednjoškolskog obrazovanja.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić naglašava da je novi pravilnik podloga za razvoj sustava vrednovanja neformalnog stečenih znanja i vještina, ali ne otvara mogućnost da se to napravi odmah.

Kompliciran proces

– To ne znači da možete doći i reći – imam sva znanja i sve vještine koje su potrebne za kuhara. Nećete tako doći do kvalifikacije kuhara, jer ona podrazumijeva nevjerojatan set znanja i vještina. Ali za neke druge stvari možda možete, recimo za zavarivača REL tehnologijom, ako imate takva znanja i vještine – navodi Živčić.

U času kad dokazujete neko neformalno ili informalno stečeno znanje, postaje nebitno gdje ste nešto naučili.

– Neke stvari dokazivat će se relevantnim dokumentima, neke provjerom znanja i vještina, zato je to vrlo kompliciran proces. Važni su dokazi, ali i provjera. Vjerojatno će to biti skuplji proces nego samo obrazovanje, sve ovisi od širine toga što dokazujete – navodi ravnatelj Agencije.

Najprije, međutim, treba donijeti programe vrednovanja i definirati koje ustanove to mogu provoditi. Kad će novi sustav zaživjeti, ovisit će o kvaliteti ustanova za obrazovanje odraslih, a u Agenciji procjenjuju da to vjerojatno neće biti moguće ove godine.

Izbjeći zloupotrebe

– Mislim da će za veći nacionalni zamah ovakvog vrednovanja trebati nekoliko godina. I u nekim razvijenim europskim državama nije taj postupak lako uspostavljen, niti je jednostavan kako nam se čini. To je vrlo škakljiv teren. Treba ga uspostaviti, ali ako želimo izbjeći zloupotrebe takvih mogućnosti, onda je to zahtjevan proces – upozorava Živčić.

Činjenica je da u priznavanju neformalnog i informalnog obrazovanja kasnimo za ostatkom EU-a, i to za čitavo desetljeće, ali u Agenciji ističu da su od donošenja novog Zakona o obrazovanju odraslih uspjeli postići promjene kakve ne pamtimo. Novi sustav vaučera za stjecanje mikrokvalifikacija pokazao se prihvatljivim, traženim i poželjnim i za građane i za poslodavce. Umjesto čitave kvalifikacije, na taj se način stječu određene mikrokvalifikacije, primjerice za posluživanje hrane, za pripravljanje kozmetičkih proizvoda, za mobilno programiranje…

Vrednovanju prethodnog znanja prema novom pravilniku moći će pristupiti hrvatski državljani, državljani članica Europskoga gospodarskog prostora s prebivalištem u Hrvatskoj, državljani trećih zemalja koji u Hrvatskoj imaju stalno boravište ili privremeni boravak u svrhu rada, kao i osobe kojima je u Hrvatskoj odobrena međunarodna i privremena zaštita.

Raste broj odraslih koji se educiraju

Hrvatska je sudjelovanjem građana u cjeloživotnom obrazovanju na samom europskom dnu, a priznavanje neformalnog obrazovanja moglo bi malo popraviti taj loš rezultat. U Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih tvrde da loša slika Hrvatske nije posve realna, jer bilježimo blagi rast broja odraslih koji se educiraju.

– Nismo još blizu europskog prosjeka, ali nismo ni u katastrofalnoj situaciji kao nekad. Ljudi ne shvaćaju što je obrazovanje, pa ako pitate prolaznika je li u posljednjih mjesec dana polazio neko obrazovanje, on može reći da nije, a upravo ide s nekog seminara –  ilustrira ravnatelj Agencije Mile Živčić, prenosi Novi list.

Objava Hrvatska će priznavati i neformalno obrazovanje, do svjedodžbe će se moći i bez srednje škole pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Time se konačno staje na kraj krivotvorenim ispravama, a za što je najvrjedniji iskorak u cijelom postupku pokrenula prethodnica Radovana Fuchsa, Blaženka Divjak.

Fakulteti i instituti  više novac iz proračuna neće dobivati kao do sada, već na temelju rezultata pri čemu će se bodovati čitav niz dostignuća, ali i bolja i učestalija suradnja kroz različite projekte s gospodarstvom.

Ove godine slijede i povećana ulaganja u istraživačke i inovacijske kapacitete na sveučilištima, a planirano je usvajanje novog pravilnika o studentskoj prehrani.

Objava BEZ KRIVOTVORINA Uvode se digitalne diplome, u evidenciji će biti sve diplome hrvatskih sveučilišta zadnjih 40 godina pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako je pojašenjeno u Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH,  ovo je na snazi od jeseni 2022. godine, odnosno početkom provođenja odredbi Zakona o priznavanju.

Donošenjem Zakona o priznavanju u ljeto 2022. godine, Republika Hrvatska je umjesto rješenja o priznavanju, počela izdavati mišljenje koje je neobavezujuće za poslodavce, ali na osnovu njega poslodavac može donijeti odluku o prijemu u radni odnos ili može predstavljati prepreku za ostvarivanje prava iz oblasti radnih odnosa u Republici Hrvatskoj, ako je u mišljenju navedeno da se inostrana kvalifikacija ne može usporediti sa visokoškolskim kvalifikacijama u Republici Hrvatskoj zbog nedostatka sistema osiguranja kvaliteta.

Portal BUKA je krajem januara ove godine kontaktirao je nadležnu instituciju u Republici Hrvatskoj odnosno Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) kako bismo dobili pojašnjenje u vezi sa novonastalom situacijom.

Sredinom prošle godine u Hrvatskoj je na snagu stupio novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji unosi novine u postupke priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa hrvatskom tržištu rada.

“Navedenim Zakonom uređuju se način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u području profesija koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Hrvatskoj te način i postupci priznavanja inozem¬nih obrazovnih kvalifikacija i razdoblja obrazovanja u svrhu nastavka obrazovanja. Također, njime se utvrđuju i nadležna tijela koja provode postupke vrednovanja i priznavanja, među kojima je i Nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje” rečeno je za BUKU u nadležnoj Agenciji

Drugim riječima, stupanjem na snagu ovog zakona, prestala je implementacija upravnog postupka priznavanja stranih visokoškolskih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u području profesija koje nisu regulisane posebnim propisima te se uvela implementacija neupravnog postupka vrednovanja takvih visokoškolskih kvalifikacija na osnovu kojeg Nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje Hrvatske donosi neupravni akt – tzv. mišljenje o inostranoj visokoškolskoj kvalifikaciji.

A upravo ovakav neupravni akt odnosno Mišljenje Agencije stvorio je nerazumijevanje na relaciji BiH i Hrvatske odnosno Slovenije.

“Mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji pruža informacije o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji u postupku, kao i mišljenje o razini, obujmu i profilu inozemne obrazovne kvalifikacije u odnosu na odgovarajuću kvalifikaciju koja se stječe u Hrvatskoj” navode za BUKU u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske

U postupku vrednovanja strane visokoškolske kvalifikacije procjenjuje se izvorni naziv inostrane obrazovne kvalifikacije, nivo obrazovne kvalifikacije te nivo u nacionalnom kvalifikacijskom okviru i kvalifikacijskim okviru europskog prostora visokog obrazovanja (ako je povezivanje provedeno) te, posljedično, s kvalifikacijskim nivoom u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, zatim obrazovni profil, smjer ili druga relevantna informacija, naziv visokog učilišta u kojem je strana obrazovna kvalifikacija stečena, informacije o pravima koje nosilac inostrane obrazovne kvalifikacije ostvaruje u zemlji u kojoj je ona stečena, informacija o tome je li kvalifikacija stečena kroz vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, kroz program obrazovanja odraslih te je li sticanje obrazovne kvalifikacije izvedeno djelimično ili u cjelini na daljinu, zatim kvalitet studijskog programa i visokog učilišta, uključujući podatke o akreditaciji visokog učilišta te ostali podaci o osiguravanju kvalitete u zemlji u kojoj je strana obrazovna kvalifikacija stečena i pripadnosti obrazovnom siste,u države u kojoj je stečena, naziv i trajanje obrazovnog programa koji je podnosilac pohađao, godina upisa u program i godina sticanja kvalifikacije.

“Agencija za znanost i visoko obrazovanje od preuzimanja nadležnosti nad priznavanjem (od 2004. godine), odnosno vrednovanjem (od lipnja 2022. godine) inozemnih visokoškolskih kvalifikacija nije nikada imala obustavu rada na tim postupcima, već redovno, u skladu s važećim nacionalnim propisima, odnosno načelima Lisabonske konvencije provodi vrednovanje svakog zaprimljenoj zahtjeva pojedinačno” stoji u odgovoru Agencije portalu BUKA.

Objava STUDIRATE U BiH? Hrvatska priznaje diplome samo sa Sveučilišta u Mostaru pojavila se prvi puta na Klik Medija.