Sve je, navodi, počelo prije nekoliko dana kada je rano ujutro na brzoj cesti kod Brijeste na Pelješcu pronašao ozlijeđenog ćuka (Otus scops), za kojeg pretpostavlja da je stradao u naletu automobila. Pticu je preuzeo, nahranio i privremeno zbrinuo u prihvatilištu.

Nakon toga poslao je upit Ministarstvu, a odgovor koji je dobio izazvao je veliko razočaranje.

– U odgovoru stoji da nisam ovlašten za zbrinjavanje i da mi zabranjuju daljnje zbrinjavanje ptice. Pitao sam ih što da napravim s njom, ali odgovor još nisam dobio – navodi Bare u objavi.

Dodaje kako će pticu pustiti u prirodu jer ne želi riskirati moguće sankcije zbog daljnjeg držanja i skrbi o životinji.

U emotivnoj objavi izrazio je nezadovoljstvo sustavom zbrinjavanja ozlijeđenih divljih životinja, tvrdeći kako godinama volontira bez ikakve naknade te da mu troškovi nikada nisu refundirani.

– Dok nisam zatražio naknadu za prijevoz, nije bilo problema – napisao je.

Na kraju je zahvalio svim ljudima koji su pomagali radu Ornitološkog društva Brkata sjenica i sudjelovali u spašavanju ptica na jugu Hrvatske.

Objava Bariša Ilić nakon reakcije Ministarstva: “Više ne smijem zbrinjavati ozlijeđene ptice” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako je izvijestio Bariša Ilić, ušara je nakon pregleda pokazivala posljedice udarca – nema ravnotežu i potrebna joj je dulja njega. Nakon početnog zbrinjavanja i hranjenja, dogovoren je daljnji smještaj.

Zbog nedostatka velikih volijera u prihvatilištu, ptica će sutra biti prevezena u Sokolarski centar u Šibeniku, gdje će dobiti svu potrebnu stručnu skrb do potpunog oporavka i povratka u prirodu.

Iz Udruge Brkata sjenica zahvaljuju Pinu Tomaševiću na brzoj reakciji i brizi za ozlijeđenu pticu, naglašavajući važnost pravovremenog postupanja u ovakvim situacijama.

Foto: Bariša Ilić

Objava Spašena kraljica noći s Baćinskih jezera: ozlijeđena ušara ide na oporavak u Šibenik pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U pratnji učiteljice Slavice, učenici su sudjelovali u terenskoj nastavi tijekom koje su imali priliku izravno upoznati bogatstvo ptičjeg svijeta. Pod vodstvom ornitologa hobista Bariše Ilića promatrali su ptice durbinom i teleskopom te slušali zanimljiva objašnjenja o njihovom načinu života.

Poseban naglasak stavljen je na prstenovanje ptica, pri čemu su učenici upoznati s njegovom svrhom, načinom provođenja i značajem za znanstvena istraživanja. Demonstracija prstenovanja dviju ptica izazvala je najveće zanimanje i oduševljenje među učenicima.

Radionica je protekla u interaktivnom ozračju, a učenici su pokazali velik interes za prirodu i zaštitu okoliša. Na kraju susreta dogovoreno je kako će se slična radionica održati i na jesen u kampu Brkate sjenice, čime će se nastaviti edukacija najmlađih o važnosti očuvanja prirode i ptičjeg svijeta.

Foto: Brkata sjenica

Objava Učenici OŠ Ivo Dugandžić Mišić iz Komina učili o pticama na ušću Neretve pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Predstavnik društva Bariša Ilić, koji zbog spriječenosti nije mogao sudjelovati na javnom izlaganju, uputio je svoje očitovanje nadležnim institucijama, županiji i medijima. U njemu ističe kako planirana lokacija obiluje rijetkim i strogo zaštićenim vrstama flore i faune te upozorava na moguće trajne posljedice zahvata u prostoru.

Posebno naglašava botanišku vrijednost lokaliteta, gdje je evidentirano čak 28 vrsta divljih orhideja, što čini većinu ukupno zabilježenih vrsta na području Neretve. Među njima se nalaze iznimno rijetke i zaštićene vrste, a dodatnu vrijednost prostoru daju i nalazi žutog divljeg tulipana, kockavice te rijetke visibabe kraljice Olge, koja je na tom području prvi put zabilježena u Hrvatskoj prije nekoliko godina.

Ništa manje značajna nije ni ornitofauna. Prema Ilićevim istraživanjima, na tom području zabilježeno je više od stotinu vrsta ptica koje ondje gnijezde, prezimljuju ili koriste prostor tijekom migracija. Među njima su i brojne zaštićene vrste poput sova, škanjca, pupavca, crne žune i jarebice kamenjarke, dok posebno mjesto zauzima orao zmijar, rijetka vrsta koja u dolini Neretve gnijezdi u svega nekoliko parova, a čije je gnijezdo evidentirano u neposrednoj blizini planirane lokacije.

Iz društva upozoravaju kako bi izgradnja solarne elektrane značila gubitak staništa za brojne vrste, ali i trajnu promjenu vizure prostora koji, kako ističu, „nije samo kamenjar i makija, već područje koje obiluje životom“.

Osim ekoloških aspekata, naglašava se i odgovornost prema budućim generacijama. „Moramo se zapitati imamo li pravo uništavati ovakvo prirodno bogatstvo i što ostavljamo onima koji dolaze“, poručuju iz društva, ističući kako bi devastacija prostora bila nenadoknadiv gubitak.

U svom obraćanju Ilić također predlaže alternativni smjer razvoja – proglašenje doline Neretve parkom prirode, što bi, prema njegovu mišljenju, dugoročno donijelo veću vrijednost lokalnoj zajednici i očuvanju prirodne baštine.

Zaključno, iz Ornitološkog društva „Brkata sjenica“ pozivaju na razboritost i donošenje odluka u skladu s očuvanjem prirode, uz poruku kako će se za zaštitu ovog prostora boriti svim zakonskim sredstvima.

„Priroda i čovjek su jedno – bez nje nema ni nas“, poručuju.

Objava Upozorenje iz Metkovića: planirana solarna elektrana prijeti jedinstvenoj prirodi Dragovije pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Njegov dan često počinje rano ujutro, kada se priroda tek budi. Zvuk bukavca iz smjera Glibuše, mirna Neretva i prve zrake sunca stvaraju poseban ugođaj koji promatra s balkona uz jutarnju kavu. Pogled na rijeku, zelenilo vrba i borova te pjesmu ptica za njega je trenutak u kojem započinje povezanost s prirodom.

Posebno mjesto u njegovim doživljajima ima ušće Neretve. Tamo, kaže, često provodi vrijeme promatrajući ptice i prirodne prizore koji se stalno iznova otkrivaju. U zraku se mogu vidjeti vlastelice i čigre, na vodi čaplje i kormorani, dok na obali ponekad mirno vreba i orao ribar. Takvi trenuci, ističe, donose osjećaj smirenosti i poštovanja prema prirodi.

U dolini Neretve, ali i na drugim mjestima poput Vida, Dragovije, Podgređa, Norilja, Modrog oka, Baćinskih jezera, Kuta ili Kleka, uvijek pronalazi nešto novo – ptice, rijetke biljke ili endemske vrste koje dodatno potvrđuju bogatstvo prirodnog svijeta.

Ilić smatra kako priroda čovjeku daje mnogo više nego što često primjećujemo, zbog čega je važno čuvati je i poštovati. Upravo zato poziva ljude da više vremena provedu na otvorenom, promatraju prirodu i dijele svoja iskustva, jer će, kako kaže, tako i svijest o njezinoj vrijednosti biti veća.

U fotogaleriji se mogu vidjeti samo neke od ljepota koje, prema njegovim riječima, čekaju svakoga tko se odluči uputiti u prirodu.

Objava Ljepote Neretve kroz riječi Bariše Ilića: Priroda kao izvor mira i snage pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema prvim pregledima koje je obavio Bariša Ilić, utvrđeno je da je riječ o škanjcu (Buteo buteo). Krila, noge i oči bili su neoštećeni, no ptica je pokazivala znakove dezorijentiranosti, što upućuje na mogući potres mozga.

Zanimljivo je da je škanjac u trenutku naleta imao ulovljenog mladog blavora, kojeg zbog udara nije uspio progutati. Slijedi standardni protokol zbrinjavanja – ptica je smještena u mir i mrak na 24 sata, nakon čega će se obaviti ponovni pregled, hranjenje i procjena općeg stanja.

Ako se oporavak nastavi u dobrom smjeru, škanjac će ostati na skrbi do potpunog oporavka i povratka u prirodu. U suprotnom, bit će prevezen u Sokolarski centar u Šibeniku na dodatnu dijagnostiku i zbrinjavanje.

Iz Udruge su zahvalili Ivici Brnasu na brzoj i odgovornoj reakciji te uputili apel građanima da, u slučaju nailaska na ozlijeđene ptice ili druge divlje životinje, obavezno jave jer pravovremena pomoć često može biti presudna.

Foto: Bare

Objava Spašen škanjac kod Baćine: brza reakcija spriječila teže posljedice pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prebrojavanje je obuhvatilo sve vodene površine rijeke Neretve, za što su bila potrebna dva dana, kao i područje Stona, Malog Stona te Stonskog kanala do Dube Stonske. Na pelješkom dijelu terena zabilježeno je redovno stanje, s prisutnošću zimovalica koje se ondje uobičajeno pojavljuju i ranijih godina, uz sličnu brojnost.

Za razliku od ranijih obilazaka početkom siječnja, kada je uočen osjetan manjak ptica, aktualno prebrojavanje pokazalo je nešto povoljniju sliku. Hladnije razdoblje u drugom dijelu zime očito je dovelo do povećane prisutnosti ptica na zimovalištima, iako ukupni broj i dalje ostaje ispod prošlogodišnjih vrijednosti.

Na terenu je utvrđeno da je brojnost vrsta uglavnom u okvirima višegodišnjeg prosjeka, no zabilježeni su i određeni izostanci. Tako ove zime na zimovanje u Neretvu nisu stigle crna patka i muljača, dok je zabilježena tek jedna jedinka utve. S druge strane, kao posebno pozitivan nalaz istaknuta je prisutnost svih pet vrsta gnjuraca na ušću Neretve – malog, crnogrlog, ušatog, riđogrlog i ćubastog – i to u skupinama od nekoliko do dvadesetak jedinki, što nije česta pojava.

Ukupno je zabilježeno deset vrsta pataka, kao i brojne druge vrste među kojima su plijenori, ronci, žalari cirikavci, zlatari pijukavci, mali i veliki kormorani, krivokljuna i crvenonoga prutka. Posebnu vrijednost ima i opažanje rijetkog malog sokola, dok su prisutni i kobac, škanjac, vjetruša, eja močvarica i strnjarica. Od močvarnih ptica evidentirane su čaplja govedarica, mala bijela, velika bijela i siva čaplja, žličarke, kao i dugokljune čigre i plamenci, koji su i ove zime posebni gosti Neretve. Najbrojniji su ponovno bili galebovi, iako u nešto manjem broju nego inače.

Prema okvirnim zbrojevima s terena, broj zimovalica u dolini Neretve ove je godine nešto manji nego 2025. te iznosi nešto manje od 8.000 jedinki. Iako je to blizu višegodišnjeg prosjeka, iz Udruge Brkata sjenica upozoravaju da je potencijal ovog područja znatno veći.

Prikupljeni podatci bit će dostavljeni mjerodavnom ministarstvu kako bi se mogli koristiti za praćenje stanja i planiranje mjera zaštite. Iz Udruge se nadaju da će rezultati poslužiti i za usporedbu s drugim državama u regiji, osobito u kontekstu informacija o sličnim problemima smanjene brojnosti ptica u Sloveniji.

Također očekuju nastavak suradnje s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Dubrovačko-neretvanske županije, uz poruku da dolina Neretve, kao jedno od najvažnijih zimovališta ptica u Hrvatskoj, zaslužuje znatno veću pozornost i sustavnu brigu.

Foto: Bariša Ilić (Udruga Brkata sjenica)

Objava Zimsko prebrojavanje ptica u Neretvi: Stanje bolje nego početkom zime, ali brojnost i dalje manja pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako navodi u svojoj objavi, godina se privodi kraju, Božić je pred vratima, a ptice zimovalice već su stigle na neretvansko ušće. Prema ustaljenom ritmu obilazaka, koji provodi najmanje četiri puta mjesečno, Ilić je i ovih dana obišao teren te zabilježio stanje bogatom fotogalerijom. Dio fotografija javnosti je već dostupan, no brojke na terenu ne ohrabruju.

Iako je raznolikost vrsta zasad solidna, ukupna brojnost ptica manja je nego ranijih godina. Dio zimovalica već je prisutan, dok se dolazak ostalih očekuje s dolaskom hladnijeg vremena. No, kako ističe Ilić, blaga zima očito nije natjerala ptice iz unutrašnjosti Europe da se spuste prema jugu, što se izravno odražava na stanje na ušću Neretve.

„Nešto se očito događa s klimom. Nikada do sada, u ovo doba godine, nismo imali tako malu brojnost ptica na ušću“, upozorava Ilić, dodajući kako ovakvo stanje izaziva zabrinutost među ljubiteljima prirode i ornitolozima.

Uskoro slijedi i zimsko prebrojavanje ptica, koje će dati precizniju sliku stvarnog stanja na terenu. Promatrači se nadaju kako će siječanjski rezultati pokazati poboljšanje, no sve češće se postavlja pitanje koliko klimatske promjene dugoročno utječu na migracijske obrasce ptica i ekosustav Neretve.

Ušće Neretve i dalje ima što pokazati i čime se pohvaliti, no ovogodišnja zima, barem zasad, ostavlja više pitanja nego odgovora.

Foto: Bariša Ilić/Brkata sjenica

Objava Sve manje ptica na ušću Neretve: Blaga zima i klimatske promjene zabrinjavaju promatrače prirode pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Utvrđeno je da se radi o maloj ušari (Asio otus). Ptica je bila u dobrom zdravstvenom stanju, s tek manjom ogrebotinom na krilu, no zbog velike količine čičaka u perju nije bila u mogućnosti poletjeti. Nakon temeljitog čišćenja, sova je ponovno mogla letjeti bez poteškoća.

Nakon hranjenja i kraćeg oporavka, ptica će sutra u večernjim satima, s obzirom na to da je riječ o noćnoj vrsti, biti vraćena u prirodu, u svoje prirodno stanište. Bariša Ilić ovom je prilikom još jednom zahvalio Jurici Romiću na brzoj reakciji i savjesnom postupanju te uputio apel građanima da se, u slučaju pronalaska ozlijeđenih ili nemoćnih ptica, slobodno obrate Brkatoj sjenici kako bi im se pružila potrebna pomoć.

Mala ušara je sova koja naraste do oko 40 centimetara, s rasponom krila do jednog metra, pri čemu je ženka nešto veća od mužjaka. Prepoznatljiva je po karakterističnim „uškama” na glavi, po kojima je i dobila hrvatsko ime. Hrani se ponajprije miševima i voluharicama, a povremeno i većim kukcima te žabama. Najčešće se gnijezdi u napuštenim gnijezdima vrana i svraka, a na području doline Neretve smatra se stanaricom.

Objava Spašena mala sova ušara zahvaljujući brzoj reakciji i savjesnim građanima pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako je izvijestio Bariša Ilić iz Udruge Brkata sjenica, prema podacima s terena čini se da im se ušće itekako sviđa – ovo im je već osmi posjet ove godine, što još jednom potvrđuje da je dolina Neretve pravi raj za ptičji svijet.

Objava DIVAN PRIZOR Na ušću Neretve ponovno viđeni plamenci pojavila se prvi puta na Klik Medija.