‘Ovo će biti jedna od posljednjih zgrada u sklopu projekta POS-a, kojim je kroz 24 godine izgrađeno više od 9100 stambenih jedinica diljem Hrvatske’, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Stanovi se prodaju za 2104 eura po kvadratu, prostiru se na površini od 3150 četvornih metara. Zgrada će imati prizemlje, četiri kata i jedan uvučeni kat te 39 parkirnih mjesta, a ugovoreni rok izgradnje jest 420 kalendarskih dana.

‘Prepoznali smo da ovih 39 stanova može biti dobar poticaj za obitelji koje ne mogu sudjelovati na tržištu nekretnina. Također, u Virovitici se trenutačno gradi oko 400 stanova, a 80 % njih unaprijed je rezervirano’, rekao je virovitički gradonačelnik Ivica Kirin.

Postupak javne nabave proveo je APN koji je osigurao i poticajna sredstva u iznosu od 1,5 milijuna eura.

Ministar Bačić dodao je da će budući kupci stanova imati pravo i na povrat 50 % plaćenog PDV-a, čime će konačna cijena stana iznositi oko 1900 eura po četvornom metru, prenosi Dalmatinski portal.

Objava IZGRAĐENO VIŠE OD 9100 STANOVA Nakon 24 godine program POS-a privodi se kraju pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako je istaknuo, na konkretnom primjeru grada Dubrovnika prikazao je što znači ovaj novi zakon.

– Prosječna cijena stana u Dubrovniku je gotovo 4 tisuće eura bez PDV-a, a s PDV-om gotovo 5 tisuća. Ako uzmemo da je prosjek 4 tisuće eura, stan od 60 kvadrata koštao bi 240 tisuća eura, dok s našim mjerama neće prelaziti 90 tisuća eura. Na taj način bismo ovim zakonom stanovanje učinili dostupnim – rekao je Bačić te dodao kako su i gradonačelnici i načelnici izrazili zadovoljstvo. No, napomenuo je, zakon nameće i obveze budući da jedinice lokalne samouprave moraju napraviti program nakon čega država putem APN-a ili javne ustanove koju mogu osnovati jedinice lokalne samouprave zajendičkim naporom mogu omogućiti priuštivo stanovanje.

– Ovo je kruna našeg nacionalnog plana stambene politike – rekao je ministar te istaknuo da kvalitetni zakonodavni okvir najbolje dokazuje činjenica da je danas čak 240 tisuća rješenja za dugoročni najam, dok ih je u 2024. godini bili tek 164 tisuće.

– Već smo u prvoj godini vidjeli da je regulatorni okvir potaknuo naše sugrađane da stanove daju u dugoročni najam jer je uveden porez na nekretnine, povećan paušal na kratkoročni najam i ograničen pristup kratkoročnom najmu u višestambenim zgradama. Nastavit ćemo s tim svjesni činjenice da u Hrvatskoj postoji 600 tisuća praznih stambenih jedinica – rekao je te dodao kako vjeruje da će se s podizanjem ponude zaustaviti cijene i nekretnina i najamnina.

Odgovarajući na pitanje novinara, rekao je kako je Grad Dubrovnik pratio donošenje nacionalne stambene politike te je planirao nove stambene zone na gradskom ili državnom zemljištu. Istaknuo je i kako će Grad investitora, APN ili gradsku ustanovu, osloboditi komunalnog doprinosa dok će komunalnu i prometnu infrastrukturu rješavati u suradnji s državom. Na taj će se način stvoriti pretpostavke da gradnja u startu bude jeftinija.

– Propisat ćemo i maksimalnu cijenu preko koje nećemo taj trošak prebacivati na budućeg kupca nego će to preuzeti država. U Dubrovniku da imamo građevinsku dozvolu cijena tog stana ne bi iznosila više od 2.100 eura. Na to bi naš sugrađanin dobio 50 posto PDV-a te bi to njega koštalo 1.900 eura. Takva je cijena stana u Gradu kad se uključe država i grad – istaknuo je ministar.

Župan Blaž Pezo rekao je kako je ovo peti kolegij s gradonačelnicima i načelnicima na kojima se izmjenjuju iskustva i dobivaju informacije iz prve ruke.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković naglasio je kako je Zakon o priuštivom stanovanju iznimno bitan.

– Svi smo svjesni koliko je taj problem izražen posebno u Dubrovniku, ali i u ostalim hrvatskim gradovima. On omogućuje cijeli niz alata u suradnji s ministarstvo ili samostalno kako bismo smanjili problem. Zakon nije čarobni štapić koji će odmah riješiti sve probleme, ali ćemo do toga doći korak po korak – rekao je te napomenuo kako je posebno ohrabrujuće što je problem prepoznala i Europska unija pa se u budućnosti mogu očekivati i određena bespovratna sredstava za priuštivo stanovanje, prenosi Dulist.hr

Objava Bačić najavio: stan od 60 kvadrata u Dubrovniku za 90 tisuća eura? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema podacima Ministarstva graditeljstva, u Hrvatskoj je 600.000 praznih stanova, a u prvom pozivu samo 960 vlasnika odlučilo je svoj nekretninu dati na upravljanje državi. I to na razdoblje od tri do 10 godina.

Ipak, neće svi biti ponuđeni sutra. Na tržištu će ih se naći tek 385. Drugim riječima, zasad će se moći unajmiti tek dio onoga što je prijavljeno.

U ponudi prevladavaju stanovi

Kada se pogleda struktura ponude, vidljivo je da prevladavaju stanovi – ukupno ih je 277. Kuća koje će se nuditi je 96, a dodatnih 12 stanova nalazi se unutar kuća.

Očekivano, najviše nekretnina bit će ponuđeno u gradu Zagrebu – 152, u Rijeci 21, u Osijeku 16, Karlovcu 17, Slavonskom Brodu osam. Ostali stanovi su u Vukovaru, njih sedam, po šest u Zadru i Sisku, po pet u Puli i Petrinji. Po četiri nekretnine nude se u Splitu, Varaždinu, Bjelovaru i Slatini. Te po tri u Dubrovniku, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću i Koprivnici.

Prosječna kvadratura stanova je oko 65 četvornih metara. Najmanja ponuđena nekretnina je stan u Zagrebu od niti 19 kvadrata. Najveća je kuća u Slavonskom Brodu od 315 četvornih metara. Ipak, od 385 nekretnina, tek 220 ih je odmah useljivo. 90 je u tijeku renoviranja, a 75 vlasnika ima rok od šest mjeseci da nekretninu dovede u uporabno stanje. Prijave kreću sutra.

‘Postavili smo vrlo rigorozne uvjete’

Unatoč malom broju prijava, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kaže da je zadovoljan.

‘Ovo je prvi put da država na ovakav način objavljuje javni poziv. S druge strane, bili smo dosta konzervativni u tom javnom pozivu jer smo postavili vrlo rigorozne uvjete koje veliki dio naših sugrađana nije mogao ispuniti, pa ćemo sada Zakonom o priuštivom najmu te uvjete relaksirati u drugom javnom pozivu za vlasnike praznih stanova’, kazao je Bačić u razgovoru za RTL.

Dodao je da će krajem godine ići novi javni poziv.

‘Ako se ponovi tisuću ili dvije tisuće stanova, bili bismo zadovoljni’, poručio je.

Tko odgovara za štetu?

‘Našim programom predvidjeli smo da je u stanu dovoljno imati kuhinjske elemente, a poželjno je da sve ostalo bude bez namještaja. Ukoliko se pokvari neki kuhinjski element, za to će naknadu osigurati država putem APN-a. Ako se razbiju neki dijelovi namještaja, to je onda na teret najmoprimca’, odgovorio je Bačić na pitanje tko odgovara za eventualnu štetu u stanu.

Odgovorio je i na ocjenu da najmanji stan u ponudi ima samo 19 kvadrata, a nalazi se u Zagrebu.

‘Veliki broj stanova u Parizu i Beču nema ni 18 kvadrata’

‘Mi smo u Zakonu o priuštivom stanovanju utvrdili mikrostambene jedinice koje smo propisali: za jednu osobu 18 kvadrata, a za dvije osobe do 26 kvadrata. To su stambene jedinice koje se mogu kratkoročno koristiti, maksimalno četiri godine… Moj ured ima otprilike toliko. Nemam baš veliki ured u Ministarstvu, ali za mladu osobu 18 kvadrata je dovoljno na kratko vrijeme dok ne riješi stambeno pitanje’, poručio je Bačić.

‘Veliki broj stanova u Parizu, pa i u Beču, ima od 12 do 16 kvadrata’, zaključio je Bačić.

Objava Bačić: Za mladu osobu stan od 18 kvadrata je dovoljan, moj ured ima otprilike toliko pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Najavio je da će se u pet godina izgraditi 8000 jeftinijih stanova za prodaju i najam. Ti stanovi bi se prodavali po cijeni gradnje, a u svakoj zgradi ih pola bilo za najam po cijeni koja ne prelazi 30 posto prihoda obitelji. Ministar je najavio i prvi puta gradnju mikrostanova koji bi bili u najmu za mlade, a površina tih malih stanova bi bila od 18 do 26 četvornih metara. To je samo dio mjera.

– Stanovanje je osnovna ljudska potreba i imamo manjak stanova iako se iz statistike tako ne čini. Ali 958.000 stanova ili 40 posto uopće ne služi za stanovanje – rekao je Bačić, prenose 24 sata.

Lokalne uprave će morati napraviti planove i potrebe za stanovima. Za to mogu osnovati i svoju ustanovu, a može to raditi i državni APN. APN će inače biti glavna poluga koja će graditi stanove.

Bačić je prvi puta otkrio i koji će prihodovni kriterij biti za mogućnost kupnje jeftinijeg stana. To je 2,5 medijalne lokalne plaće neto. Ona zavisi od grada do grada, no prema posljednjim podacima je iznosila 1278 eura na razini Hrvatske. To znači da će samac s neto plaćom nižom od 3195 eura moći kupiti državni jeftiniji stan. Za svakog člana obitelji se povećava limit za pola medijalne plaće.

No, ukupno se u pet godina planira na tržište staviti 20.200 stanova. Osim gradnje za priuštivi najam, tu je gradnja na potpomognutim područjima, aktivacijom 9000 praznih jedinca, ali i izgradnja 1200 stanova preko neprofitnih zadruga.

Država je već promijenila zakone kako bi se brže izdavale dozvole za gradnju stanova za priuštivo stanovanje.

Objava Ministar otkrio koji iznos plaće morate imati da bi kupili jeftini državni stan pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“To imamo sve na jednom mjestu u tom posebnom zakonu koji je sada prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Dakle, mi smo se odlučili na dva nova zakona – Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji kako bismo poboljšali sustav prostornog uređenja u Hrvatskoj, učinili ga transparentnim prije svega iz razloga što od prvog siječnja, kako smo to i najavili, idemo u potpunu digitalizaciju, izradu novih prostornih planova. Napuštamo sustav analognih postojećih prostornih planova, idemo u novi sustav prostornih planova koji će na drugačiji način, transparentno i jednoznačno pokriti cijeli prostor Hrvatske”, kazao je Branko Bačić na podcastu “Špica s Macanom”.

Objava Bačić: Nijedna kuća građena nakon 2011. bez dozvola više neće biti legalna pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Brojne su novine koje je predložio HDZ-ov ministar Branko Bačić. Podsjetimo da bi do kraja godine trebao biti raspisan i poziv vlasnicima privatnih stanova da ih prepuste na upravljanje državi, a onda bi ih država davala u povoljniji najam. Novi Zakon o priuštivom stanovanju je danas u javnom savjetovanju, što znači da bi trebao biti usvojen najkasnije u prvom tromjesečju sljedeće godine. Svi zainteresirani mogu dati primjedbe.

Iako u obrazloženju zakona ne piše koji bi broj stanova trebao polučiti, ministar Bačić je danas govoreći o temi rekao da je plan izgraditi 10.500 stanova za priuštivi najam i prodaju.

Ukratko, država bi zajedno s lokalnom upravom financirala gradnju zgrada za priuštivu kupnju i najam. Ali uvodi i mogućnost stambenih zadruga građana koje bi također financirale gradnju uz povoljnije kreditne uvjete.

Cijena po kojoj bi se prodavali stanovi je definirana kao stvarni trošak gradnje, dakle, država neće ostvarivati profit, a računa da će za takve projekte dobiti povoljne kredite, novac Europske unije i osigurat će dodatni novac u proračunu. I lokalna uprava će trebati sudjelovati sa zemljištem, ali i financiranjem dijela gradnje, te izmjenom prostornih planova. Cijena će se dodatno umanjivati u onim područjima Hrvatske koja su nerazvijena. Kupnja će moći ići i na obročnu otplatu, s tim da kupac mora dati 10 posto učešća, a ostatak može otplaćivati tijekom 35 godina. Ako je digao kredit za stan, prvo 20 godina otplaćuje njega banci, a nakon toga državi.

Prema priopćenju Ministarstva, ciljane skupine koje će moći kupiti ili unajmiti takve stanove su: građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška. Preduvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.

– Zakonom se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja – stanovanja kod kojeg cijena najma ili rate kredita za stan pripadne vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 posto neto prihoda uže obitelji –  priopćili su iz Ministarstva.

U novim zgradama koje su budu gradile po ovom programu, pola stanova mora biti za priuštivi najam koji ne prelazi 30 posto prihoda obitelji, a pola će biti za prodaju. Ako je zgrada s manje od 10 stanova, svi će biti isključivo za najam.

– Kupci i najmoprimci biraju se putem javnih poziva i lista prvenstva. Za stanove kupljene po priuštivoj cijeni propisana je zabrana otuđenja i davanja u najam u razdoblju od 35 godina, a APN i jedinice lokalne samouprave imaju pravo prvokupa. Kupnja stanova moguća je uz obročnu otplatu pod priuštivim uvjetima u pogledu cijene, kamata i rokova otplate – naveli su iz Ministarstva.

Ostaju i dosadašnje potpore kupcima mlađim od 45 godina što se tiče povrata pola PDV-a ili poreza na promet nekretnina. Zakon omogućuje i dodjelu potpora za gradnju nove jednoobiteljske kuće ili rekonstrukciju postojeće stambene zgrade. Potpore se dodjeljuju radi poboljšanja stambenih uvjeta, povećanja energetske učinkovitosti, podizanja kvalitete stanovanja i osiguravanja adekvatnog životnog prostora.

– Zakon o priuštivom stanovanju uspostavlja sveobuhvatan i dugoročno održiv sustav stambene politike koji uključuje državnu i lokalnu razinu vlasti te javni sektor. Zakon stvara pretpostavke za demografsku revitalizaciju, boljitak građana i razvoj lokalnih zajednica, a ujedno doprinosi stvaranju kvalitetnih životnih uvjeta, održivog stanovanja i jednakih prilika za sve građane  – zaključili su iz Ministarstva, prenose 24 sata.

Objava Bačić pokreće gradnju 10.000 jeftinijih stanova! Evo tko može do njih i pod kojim uvjetima… pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Također govori o tome jesu li ga kamp kućice posvađale s ministrom turizma te otkriva kada će zaživjeti satelitski nadzor bespravne gradnje. Pojašnjava kako kani ubrzati gradnju tamo gdje su jedinice lokalne samouprave neučinkovite, kako će u praksi funkcionirati urbana komasacija, ali i zašto misli da nema novih legalizacija bespravno izgrađenih objekata.

Je li Zakon o prostornom uređenju unio razdor između Vas i ministra turizma Tončija Glavine? Ispostavilo se da je definicija mobilnih kućica glavni kamen spoticanja.

Svođenje Zakona o prostornom uređenju na status mobilnih kućica je po meni neprimjeren i neprikladan jer Zakon rješava cjelokupni prostor Hrvatske. Što se kampova tiče, i odredbama trenutno važećeg zakona propisana je obaveza ishođenja lokacijske dozvole ali kroz novo zakonsko rješenje dodatno uređujemo ovo pitanje. Posljednjih 15-tak godina kampovi su doživjeli transformaciju i iz nekadašnjih prostora za smještaj šatora i kamp kućica pretvorili su se u prostore kojima se uglavnom pojavljuju mobilne kućice tako da su danas, klasični kampovi rijetkost. U posljednjem desetljeću došlo je do velikog broja postavljanja mobilnih kuća u kampovima. Neovisno o tome je li ta mobilna kuća građevina ili nije građevina, ona je svejedno trajno zauzela prostor i smanjivala zelenilo u tim kampovima koji su sa sve većim brojem kućica zapravo postajali mala naselja. Zauzetost prostora kampa u nekim lošim primjerima doseže i do 80 posto. Nama je bilo najvažnije da utvrdimo da ta modularno montažna kućica (pokretna kućica) uđe u izgrađenost kampa. Dodatno, ona će biti detaljnije definirana Pravilnikom o jednostavnim građevinama. Dakle, novi zakonodavni okvir daje jasno određenje koje je dozvole potrebno ishoditi za kamp kao složenu građevinu.

Kada će taj Pravilnik biti završen?

Pravilnik će biti završen paralelno s usvajanjem paketa zakona u Hrvatskome saboru.  U postojećem Zakonu kampovi su imali maksimalnu izgrađenost od 10 posto, ali u izgrađenost kampa nisu ulazile mobilne kuće. Nakon ishođenja uporabne dozvole za kamp mogli ste postavljati kućice bez ograničenja. Nismo mi tu popustili ni na koji način. Odredili smo kako će izgrađenost kampa iznositi 30 posto ali, od stupanja zakona na snagu, u tih 30 posto ulaze i mobilne kuće.

Ministar Glavina je de facto rekao da se za 90 posto kampova i objekata u njima neće ništa mijenjati ni nakon što prođe 10 godina prilagodbe. Što onda nakon tih 10 godina?

Ishodit će se lokacijska dozvola, sukladno novom Zakonu, i tada ćemo vidjeti je li ukupan broj mobilnih kuća zajedno sa svim ostalim sadržajem, prelazi tih 30 posto ukupne izgrađenosti. Ako prelaze onda će se morati reducirati broj mobilnih kuća na trideset posto.

Je li bilo popuštanja investitorima kada je riječ o etažiranju turističko-ugostiteljskih građevina? Bilo je tu isto kritika.

Nisam čuo da je iz turističkog sektora bilo kritika. Institut za turizam u potpunosti je podržao naš zakon. Ustupak smo napravili samo za određene zone s 5 i više zvjezdica. Kako bi proveli etažiranje, 70 posto smještajnog kapaciteta mora biti u hotelskom smještaju, a tek onda se može etažirati preostalih 30 posto smještajnih kapaciteta  u vilama. Cjelokupna zona mora funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja putem osobe zajedničkog upravitelja, dok stjecatelj vile ili apartmana može koristiti istu za vlastite potrebe najviše do 60 dana godišnje.

Isticali ste potpunu digitalizaciju cijele procedure putem e-planova. Znači li to da bilo tko može u bilo kojem trenutku vidjeti što se mijenja u prostoru?

Tako je. Ministarstvo je već ranije ustrojilo Informacijski sustav prostornog uređenja- ISPU koji trenutno sadrži 21 modul, odnosno aplikaciju no sada idemo i korak dalje.  Od prvog siječnja 2026. godine, kada zakon stupi na snagu, svaki novi prostorni plan, morat će biti izrađen u digitalnom obliku na unificiran način. Uz to, čitavo to vrijeme radimo transformaciju postojećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik. Očekujemo da ćemo cjelokupni proces transformacije planova završiti u naredne dvije godine. Svi će planovi biti jednoznačni, što sad nije slučaj. Primjerice, danas jedna planska oznaka u Splitu ne mora nužno značiti isto i u Osijeku.

Spomenuli ste i brže izdavanje građevinskih dozvola. Koliko će to biti brže u odnosu na sadašnje stanje?

Novost koju uvodimo kroz novo zakonsko rješenje je da sada projektant ima ovlasti pokrenuti cijeli postupak do izdavanja dozvole za gradnju kroz naš ISPU sustav. Dakle, više se ne mora čekati pokretanje postupka za ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja od strane nadležnog tijela što se u praksi znalo oduljiti i na više mjeseci. S novim Zakonom taj će se postupak dakle bitno skratiti jer ga projektant pokreće samostalno. To znači da će se, primjerice za obiteljsku kuću, postupak pokrenuti temeljem samo idejnog projekta koji sadrži uvjete priključenja i eventualno posebne uvjete odnosno suglasnost konzervatora ako je građevina na prostoru pod posebnom zaštitom. Za očekivati je da se na građevinsku dozvolu ne bi trebalo čekati dulje od mjesec dana.

Zakonom se uvodi i urbana komasacija što je novost. Očekujete li probleme koje bi moglo donijeti pravo izvlaštenja?

Urbana komasacija ne podrazumijeva automatski i izvlaštenje, već je riječ o pravnom alatu. Uslijed usitnjavanja i velikog broja čestica koje se ne poklapaju s budućim građevinskim česticama, praktično ne možete realizirati investicije, odnosno provesti odredbe prostornih planova. Kroz novi se zakon predlaže da, ako pedeset  posto plus jedan vlasnik podnese zahtjev, da će se provoditi urbana komasacija. Nju će provoditi ili povjerenstvo na razini države ili povjerenstvo na razini jedinice lokalne samouprave. Tako će se moći realizirati investicije koje su definirane prostornim planovima s time što će vlasnici sa svojim nekretninama, odnosno njihovom vrijednošću kojom uđu u urbanu komasaciju, iz te urbane komasacije i izići. Osim urbane komasacije, novost zakona je da država želi ubrzati realizaciju prostornih planova kroz dinamiku njihova donošenja, a posebno planova nižeg reda kao što su urbanistički planovi prostornog uređenja. Brojni su slučajevi gdje se ti planovi ne donose.

Kako to mislite promijeniti?

Tako da vlasnici zemljišta na kojima je potrebno donijeti urbanističke planove, jedinici lokalne samouprave dostave iskaz interesa kako doista imaju namjeru realizirati investiciju koju je ta ista jedinica lokalne samouprave odredila na tom prostoru. Sukladno prijedlogu zakona jedinica lokalne samouprave treba donijeti u roku dvije godine urbanistički plan uređenja. Ako ne usvoji urbanistički plan uređenja, onda ti isti vlasnici-investitori mogu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za gradnju ministarstvu, a na temelju plana višeg reda koji je također donijela ta ista jedinica lokalne samouprave. Time država odnosno Ministarstvo ne mijenja namjenu prostora kojega je odredila jedinica lokalne samouprave već dinamizira provedbu tih istih planova.

Ne mislite li da će vas sad prozivati da „gazite“ preko jedinica lokalne samouprave?

Ukoliko doista postoji jedan ili više investitora, na lokaciji za koji nije donesen urbanistički plan uređenja, ne vidim zbog čega bi ta investicija trebala čekati 20, 30 godina da se donese taj plan. Naime, bez njegovog donošenja, ako zona nije infrastrukturno opremljena, ne može se ništa graditi. Mislim kako je rok od dvije godine primjeren da jedinice lokalne samouprave donesu plan nižeg reda. Ovdje se može postaviti pitanje ima li grad ili općina dovoljno sredstava za infrastrukturno opremanje te zone. U tom slučaju, zakonski smo propisali da infrastrukturu može izgraditi i privatni investitor te će mu se to ulaganje odbiti od komunalnog doprinosa jer on ulaže u infrastrukturu koja nije njegova već je javno dobro jedinice lokalne samouprave.

Kada će zaživjeti e-prostorna inspekcija, satelitsko snimanje stanja na terenu kako bi se odmah vidjelo ima li bespravne gradnje?

Izrada modula eProstorna inspekcija nalazi se u završnoj fazi. Trenutno privodimo kraju satelitsko snimanje. Sustav „digitalne inspekcije“ bit će integriran u naš Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) i omogućit će svakodnevno praćenje i evidentiranje promjena na zemljištu. Kako je putem ISPU sustava već sada evidentirana cijela Hrvatska, odnosno svaka čestica za koju je izdana građevinska dozvola, ovim modulom će se prepoznati svaka bespravna gradnja Ako se neka promjena događa tamo gdje nema građevinske dozvole, to je odmah signal koji će biti dostavljen i lokalnom komunalnom inspektoru i građevinskom inspektoru da tu „zvoni“ na uzbunu.

Kada bi to moglo u potpunosti zaživjeti?

Nakon što se donese zakon, slijedi Uredba o Informacijskom sustavu prostornog uređenja koju donosi Vlada a koja također ide na javno savjetovanje. Mi bismo do šestog mjeseca mogli donijeti uredbu. Paralelno s time radi se još fino usklađenje te aplikacije. Potpuna funkcionalnost sustava planirana je tijekom iduće godine.

Zalažete se da svaka bespravna gradnja bude kazneno djelo. Kada očekujete da to bude ugrađeno u Kazneni zakon?

Izrada prijedloga tog zakona je na Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.  U suradnji s ostalim državnim tijelima, a ovisno o razini nelegalnog zahvata u prostoru  propisati  će se  što će biti  kazneno djelo, a što će i dalje ostati kao prekršaj. Zalažemo se da što veći broj bespravne gradnje u prostoru postane kazneno djelo. Već je formirana radna skupina, no ne mogu u ovom trenutku prejudicirati kako će taj članak Kaznenog zakona glasiti. Ujedno, istim kaznenim zakonom propisat će se i odredba koja će kažnjavati djela protiv devastacije okoliša.  Plan je da takve izmjene kaznenog zakona stupe na snagu tijekom iduće godine.

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je u javnom savjetovanju. Arhitekti kažu da ste zacementirali sve devastacije i grubo narušavanje prostora.

To nije točno. U mom prvom mandatu 2011. godine predložio sam kako je moguće legalizirati zgrade koje su izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Tada sam predložio aerofotogrametrijsko snimanje područja cijele Hrvatske i taj snimak je i danas temeljni dokument za utvrđivanje mogućnosti legalizacije. Važno je naglasiti kako se ovdje ne radi o općoj legalizaciji jer Zakon prepoznaje brojne izuzetke gdje nije moguće legalizirati nezakonito izgrađene zgrade kao što su one koje se nalaze u zaštićenim dijelovima prirode, u prometnim koridorima, na pomorskom dobru, kao ni bilo gdje bi takva gradnja ili narušavala krajobraz ili bi ometala realizaciju važnih infrastrukturnih, energetskih i prometnih koridora. Naglašavam ujedno, kako nema legalizacije niti jedne bespravne građevine koja je izgrađena nakon tog datuma.

Zašto ste ukinuli rok za podnošenje zahtjeva. Dokad će ljudi imati pravo legalizirati svoje bespravne objekte ako to nisu učinili do sada?

Važno je pojasniti da je, prema Zakonu iz 2011. godine, temeljni kriterij za legalizaciju zgrada krajnji datum izgradnje nelegalnog objekta, a ne rok u kojem se objekt može ozakoniti ili zahtjev za legalizaciju podnijeti. Uostalom i u važećem Zakonu prvotni rok 30. lipnja 2013. godine do kojeg  je trebalo prijaviti nelegalnu zgradu, kasnije je taj rok ponovno otvoren od srpnja 2017. do 30. lipnja 2018. godine. Danas u Hrvatskoj postoji značajan broj zgrada koje su sagrađene prije 21. lipnja 2011. godine, a trenutno su izvan pravnog prometa – primjerice  ne mogu dobiti uporabnu dozvolu, ne može se u njima otvoriti nikakav mali obrt, ne može se niti na OPG-ovima otvoriti djelatnost, za istu se ne može podići kredit, tako da smo išli za tim da se te zgrade koje su građene prije 21. lipnja 2011. godine, a zahtjev nije podnesen do 30. lipnja 2018. godine, mogu naknadno legalizirati.

Završilo je javno savjetovanje o Programu priuštivog najma. Ostaje li prijedlog da potencijalni najmodavci moraju dokazati da njihova nekretnina nije bila korištena najmanje dvije godine ili će biti iznimaka?

Program priuštivog najma osmišljen je kako bi se osiguralo pristupačno stanovanje za sugrađane kojima je plaćanje tržišne najamnine trenutno otežano. U Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stanova, koji su izgrađeni s namjerom stanovanja, ali se ne koriste. Cilj programa je aktivirati 9.000 stambenih jedinica kako bi najranjivijim skupinama osigurali priuštiviji krov nad glavom. Stanovi koji ulaze u program moraju biti prazni najmanje dvije godine, čime se sprječavaju moguće zloupotrebe. Na taj način izbjegava se situacija u kojoj bi stan, trenutačno u najmu, bio ispražnjen samo zato što država otvara mogućnost uključivanja u program, a zatim bi se tražilo subvencioniranje dijela najamnine iz državnog proračuna. Dvogodišnji vremenski okvir omogućuje nam da sa sigurnošću utvrdimo kako je stan doista prazan. Zaprimili smo i određene prijedloge o mogućim iznimkama kroz javno savjetovanje te ćemo ih razmotriti.

I dalje će račun HEP-a biti dokaz da stan nije korišten? Dio ljudi se buni, kažu da povremeno ulaze u nekretnine radi održavanja.

Da, račun HEP-a, biti će jedan od dokaza ali ne i jedini koji će potvrditi da je stan doista bio prazan.

Koliko očekujete da bi se takvih stanova našlo na tržištu?

Naš je plan kroz ovaj program aktivirati oko devet tisuća stanova. No, Nacionalnim planom stambene politike RH do 2030. godine planirali smo i gradnju. Nakon stupanja na snagu Zakona o priuštivom stanovanju, plan je izgraditi još dodatnih osam tisuća stanova. U 23 godine, toliko je izgradio APN zajedno s jedinicama lokalne samouprave, a mi toliko planiramo u idućih pet godina. Ujedno, uvjereni smo kako ćemo novim Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju te uvođenjem urbanističkog projekta, potaknuti i privatne investitore da grade za priuštivo stanovanje.

Što bi bio interes privatnog investitora kad znamo koliko on može dobiti za svoje stanove, s obzirom na cijene?   

Mislimo da bi to privatnim investitorima bilo prihvatljivo ukoliko bi mu država ili jedinica lokalne samouprave osigurala po povoljnim uvjetima infrastrukturu, priključke i zemljište. Kao kompenzacija tog državnog ili gradskog, odnosno općinskog ulaganja bio bi određeni broj stanova u priuštivom najmu. To bi se ugovorom između investitora i jedinice lokalne samouprave moglo realizirati. Na sličnom principu na području Sisačko-moslavačke županije zajedno s jedinicama lokalne samouprave gradimo 36 od ukupno 59 višestambenih zgrada.

Završilo je javno savjetovanje o Programu uređenja pročelja i ugradnji dizala. Što tu očekujete? Znamo da često zapinje na suvlasnicima najčešće zbog nedostatka novca.

Riječ je o dva potpuno nova programa koja donosimo temeljem novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Kroz Program uređenja pročelja nastojimo potaknuti vlasnike zgrada na obnovu fasada i pročelja, čime se unapređuje vizualni izgled gradova te istovremeno čuva kulturna i arhitektonska baština. Ovdje morate znati da je riječ o zaštićenim povijesnim jezgrama koje su često neodržavane, neprimjerene, a često puta i opasne za vlasnike i prolaznike. Njih u prvom dijelu obnavljamo. Ministarstvo će objaviti javni poziv početkom iduće godine u kojemu će nam se javiti jedinice lokalne samouprave koje su spremne ući zajedno s državom i participirati s 33 posto u ovom programu. Dakle, obnova pročelja sufinancirala bi se u omjeru 33 posto država, 33 posto JLS a preostali iznos od 33 posto podmiriti će suvlasnici. Što se pak tiče programa za ugradnju dizala njemu smo pristupili iz razloga što mnoge višekatne zgrade u Hrvatskoj nemaju dizala, što pak posljedično otežava život osobama s invaliditetom, starijima, roditeljima s malom djecom i drugim osobama smanjene pokretljivosti. Cilj programa je povećati dostupnost zgrada i unaprijediti kvalitetu stanovanja, uz potporu države i lokalne zajednice. Republika Hrvatska sufinancira trećinu ukupne vrijednosti projekta, a jedinice lokalne samouprave pozvane su da se uključe i dodatno financijski sudjeluju. Preostali dio troškova snose suvlasnici. Mi smo osigurali sredstva u proračunu i planirat ćemo sredstva i za dizala i za pročelja za iduću godinu.

Kada će sve privatne kuće, stradale u potresu, biti obnovljene?

Prema Planu obnove kojeg je izradilo Ministarstvo predviđamo da će do 2030. završiti cjelokupni proces obnove. Najveći dio javnih zgrada bit će gotov do kraja lipnja 2026. godine. Za javne zgrade to nam je nužno i mi to pratimo zbog iskoristivosti sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Objava Bačić najavio revoluciju u gradnji: Građevinska dozvola za kuću u samo mjesec dana pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Ovim zakonskim izmjenama želimo osigurati učinkovitije prostorno planiranje i jednostavniju gradnju, a istodobno snažnije zaštititi prostor od devastacije. Građanima i investitorima postupci će biti jasniji, brži i dostupniji, a država će napokon imati učinkovite alate za obračun s bespravnim graditeljima – rekao je ministar.

Tisuće nezakonito podignutih kuća, apartmana i vila stoje kao nerješiv problem jer su postupci rušenja ili sankcioniranja spori i neučinkoviti. Kazneni progon bio je moguć samo ako se gradilo u parku prirode, nacionalnom parku ili na pomorskom dobru. Sve ostalo svodilo se na prekršaj ili upravni postupak. To se sada mijenja.

Ministar Bačić najavio je da će bespravna gradnja ući u Kazneni zakon – i to bez obzira na lokaciju gradnje – a postupke preuzima Državno odvjetništvo (DORH). Postupci za gradnju bez dozvole su dugotrajni, sankcije su većinom novčane, uz mogućnost legalizacije, a sada će bespravni graditelji biti suočeni i s kaznenim postupkom. To predviđa ozbiljnije sankcije, od uvjetnih kazni do zatvora, uz snažniji odvraćajući učinak.

Poruka je jasna: pravila bi trebala vrijediti za sve, a oni koji grade legalno više ne bi trebali gledati kako njihovi susjedi prolaze jeftinije i brže jer ignoriraju propise.

Jedna od ključnih reformi odnosi se na prostorno planiranje, temeljni proces kojim se određuje gdje i kako se uopće može graditi. Dosad su prostorni planovi bili neusklađeni, često zastarjeli i izrađeni na papiru. Lokalna uprava imala je ograničene mogućnosti, a cijeli proces trajao je godinama, što stvara nesigurnost i prostor za manipulacije. Novi zakon donosi digitalizaciju i standardizaciju. Planovi će se izrađivati putem platforme ePlanovi, a uvodi se i BIM model – digitalni 3D prikaz građevine koji istodobno prikazuje tlocrte, presjeke i energetske karakteristike.

Cilj je da kroz ePlanove svi vide isti dokument, odnosno digitalni plan, od arhitekta do građana. Investitor može odmah provjeriti jesu li predviđeni priključci za struju i vodu, gdje će biti zelene površine i koliko katova smije imati zgrada. Građani će, bez odlaska na općinski šalter, moći vidjeti što se planira u njihovu susjedstvu. Lokalne vlasti dobivaju veće ovlasti i odgovornost. Gradovi i općine moći će fleksibilnije planirati, ali će zato i odgovarati za nepravilnosti, prenosi Dalmacija Danas.

Dodatno, uvodi se zabrana etažiranja turističkih zona, što znači da se hoteli i apartmanski kompleksi više neće moći dijeliti na desetke zasebnih stanova koji završavaju na tržištu. Time se uvodi red u apartmanizaciju obale.

Konačno kraj šalterima? Za građevinsku dozvolu umjesto godinu dana – do 60 dana čekanja 

Za dobivanje građevinske dozvole dosad su investitori osobno skupljali papire iz različitih institucija – HEP-a, Vodoopskrbe, Hrvatskih voda i čekali mjesecima. Novi zakon donosi zaokret: sve ide online kroz sustav e-Dozvola. Projektant, a ne investitor, podnosi zahtjev digitalno. Sustav sam šalje upite nadležnim tijelima, a ako ne odgovore u roku – smatra se da su dali suglasnost. Posao koji bi se rastegnuo i do godine dana, sada bi trebao biti skraćen na 30 do 60 dana, a arhitekt će s nekoliko klikova podnositi zahtjev online, javlja Večernji list.

Novi zakon uvodi i obavezni očevid, što podrazumijeva da prije izdavanja dozvole službenik izlazi na parcelu i provjerava stanje. Ako se netko usudio početi graditi temelje bez dozvole, to se evidentira i pokreće se postupak.

Novost je i plan održavanja zgrade: prije nego što dobije uporabnu dozvolu, investitor mora pokazati kako će se objekt održavati dugoročno, od krova do instalacija. Time se sprečava da nove zgrade nakon deset godina postanu derutne jer nitko nije planirao njihovo održavanje.

Prostor je najveće hrvatsko bogatstvo 

Novi zakon, odvojen od Zakona o gradnji, usmjeren je isključivo na energetsku učinkovitost. Njegov je cilj da do 2030. svaka nova zgrada bude gotovo nulte emisije. To znači bolje izolacije, korištenje obnovljivih izvora, pametne sustave grijanja i hlađenja te manje račune za režije. Za građane bi postupci trebali biti jednostavniji i kraći, uz manje papirologije, brže dozvole, i niže režijske troškove, dok bi investitorima novi zakoni trebali jamčiti sigurniji proces, jasna pravila i brži povrat ulaganja. Lokalne zajednice imat će veće ovlasti, ali i obavezu čuvati prostor, koji je dosad prečesto bio žrtva stihije, i planirati održivo.

“Naš je cilj da građani, investitori i arhitekti imaju jasna i predvidiva pravila, a da prostor Hrvatske, koji je naše najveće bogatstvo, bude zaštićen i održivo korišten”, poručuju iz Ministarstva.

Kompletnu dokumentaciju i prezentaciju ministra Bačića sa svim detaljima i izmjenama u nacrtu novih zakona te pojašnjenjima što to znači za građane i investitore možete pronaći na linku OVDJE.

Objava VELIKE PROMJENE Država kreće u totali rat s ilegalnim graditeljima. Evo što će sve postati kazneno djelo pojavila se prvi puta na Klik Medija.

To je najava potpredsjednika Vlade Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, koji donosi novi val zakonskih izmjena. Ministar pritom ponavlja kako ovo nije nova legalizacija, već ‘ispravljanje’ za sve one koji su iz tko zna kojih razloga ranije zaobišli legalizaciju.

Rok za legalizaciju objekata sagrađenih do spomenutog datuma već je istekao – i to još 30. lipnja 2018. godine. Mnogi su tada, kao i prilikom prethodnog velikog vala legalizacije 2013., imali priliku prijaviti objekte i pokušati ih uvesti u pravni promet. Više od 900 tisuća zahtjeva zaprimljeno je u dva navrata. Ipak, ni to, pokazuje se, nije bilo dovoljno da se uhvati cijeli val nelegalne gradnje.

Sada, sedam godina nakon zatvaranja tog procesa, Vlada ponovno otvara vrata za legalizaciju. Samo onima koji su gradili do lipnja 2011., ističe Bačić, jer sve što je nastalo kasnije – ostaje protuzakonito i rušivo, poručuje.

U Hrvatskoj je bespravna gradnja često bila rezultat neuređenih prostornih planova i tromih procedura, a za sada konkretne analize učinaka ove mjere nema. Stručnjaci za prostorno planiranje i urbanizam već godinama upozoravaju da se ovakvim potezima podriva vjerodostojnost zakonodavstva, demotiviraju oni koji igraju po pravilima, a devastacija prostora nastavlja se bez većih posljedica.

Za one koji su poštovali zakon, ishod nije povoljan – platili su dozvole, priključke, doprinos, nadzor i sve popratne troškove. Sada gledaju kako pojedinci, koji godinama ignoriraju zakone i propise, dobivaju ‘još jednu šansu’.

Važno je istaknuti da se legalizirati mogu samo objekti vidljivi na aerofotogrametrijskim snimkama iz 2011. godine. Također, iz legalizacije su trajno izuzeta područja posebne zaštite: pomorsko dobro, parkovi prirode, infrastrukturni koridori, državna zemljišta, šumski i vodni resursi.

Iako zakon još nije donesen, a plan je da stupi na snagu do kraja godine, na tržištu su već aktivni arhitektonski uredi koji nude ‘pakete’ za legalizaciju: od konzultacija do kompletne dokumentacije. Cijene još nisu precizirane, ali Bačić najavljuje da će biti ‘simbolične’ – uz korekciju zbog inflacije.

Foto: Depositphotos / UI /Ilustracija / Vlada RH/MORSKI.HR

Objava Svi koji su nelegalno izgradili do 21. lipnja 2011. godine, a nisu legalizirali, dobit će još jednu šansu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić predstavio je u utorak četiri nova pravilnika o stambenom zbrinjavanju i upravljanju zgradama uoči stupanja na snagu, a po jednom kupci prve nekretnine dobit će povrat poreza na promet nekretninama te 50 posto PDV-a.

– Pravilnik o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine omogućit će povrat novca hrvatskim državljanima, mlađima od 45 godina, a koji prvi put rješavaju stambeno pitanje – rekao je resorni ministar.

– Podnositelj zahtjeva koji je platio porez na dodanu vrijednost za kupnju ili gradnju prve nekretnine ima pravo na povrat u visini do 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost, to vrijedi za sve kupoprodaje koje su ovjerene nakon 1.siječnja ove godine – kazao je Bačić na konferenciji za novinare.

Isto vrijedi iz za povrat poreza na promet nekretninama, samo što će se on isplatiti u cijelosti, odnosno u stopostotnom iznosu.

Da bi se ostvarilo pravo na navedene potpore, potrebno je zadovoljiti još dva kriterija. Prvi je veličina nekretnine koja je propisana za svaki broj osoba u kućanstvu. Primjerice, za jednu je osobu propisano 50 kvadrata, ali dopuštena su odstupanja do 50 posto, odnosno do 75 kvadrata.

– Možete kupiti pedeset posto veći stan i ući u sustav potpore, ali će vam se isplatiti povrat PDV-a kao da ste kupili stan do 50 metara kvadratnih – pojasnio je Bačić.

Propisana kvadratura veća je za kuće, tako da samac može kupiti kuću najviše do 112,5 kvadrata.

– Međutim, ako korisnik proda, iznajmi ili ne boravi u nekretnini pet godina, dužan je vratiti potporu kako ne bi došlo do zloupotrebe – napomenuo je Bačić.

Drugi je kriterij cijena ugovora po metru četvornom, bez PDV-a. Ministarstvo je cijene propisalo za svaki grad, vodeći se podacima Ekonomskog instituta. Primjerice, za stan u centru Zagreba prosječna je cijena 3051 euro. I ovdje su dozvoljena odstupanja do 50 posto, drugim riječima osoba nema pravo na povrat ako je stan u centru Zagreb kupila za više od 4575 eura po kvadratu.

– Kako bi se povećala ponuda stanova, trenutno se u Dubrovniku, Zagrebu, Zadru, Šibeniku, Osijeku i Karlovcu uređuje ukupno 150 stanova – dodao je Bačić.

Na snagu za osam dana stupaju još tri pravilnika, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra upravitelja zgrada, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika te Pravilnik o kućnom redu u zgradama. U njime će se moći vidjeti osnovni podaci o upraviteljima zgradama i ugovori sa zajednicom suvlasnika, podaci o vlasnicima stanova i obveznicima pričuve, međuvlasnički ugovori, sve odluke suvlasnika…

Hina

Objava Povrat novca za kupnju prve nekretnine ali samo mlađima od 45: Branko Bačić predstavio nove pravilnike o stambenom zbrinjavanju pojavila se prvi puta na Klik Medija.