Poslodavci trenutno snose trošak bolovanja do 42 dana. UGP predlaže smanjenje tog razdoblja na maksimalno 7 dana, uz preuzimanje daljnjeg troška od strane države, po uzoru na većinu zemalja Europske unije.

Poduzetnici snose najveći teret

“Mikro, mali i srednji poduzetnici čine 99% svih poduzeća u Hrvatskoj i zapošljavaju oko 70% radne snage. Dugotrajna bolovanja za njih predstavljaju značajan financijski teret, posebno u uvjetima rasta cijena energenata, inflacije i povećanih ulaznih troškova.

Neefikasan sustav povećava trošak poslovanja

Dugotrajna čekanja u zdravstvenom sustavu i administrativna opterećenja dodatno produljuju trajanje bolovanja, čime se teret sustava indirektno prebacuje na poslodavce.

Takav model nije dugoročno održiv. Umjesto ulaganja u zapošljavanje, razvoj kadrova i inovacije, poduzetnici sve više sredstava usmjeravaju na pokrivanje troškova sustava, što smanjuje konkurentnost gospodarstva.

Potrebna modernizacija sustava

UGP uz navedeni prijedlog predlaže i:

• razvoj digitalnih alata i kontrola za praćenje bolovanja
• veću transparentnost i dostupnost podataka
• analize učinka mjera na poslovanje poduzetnika
• bolju koordinaciju zdravstvenog i radnog sustava

Poziv na dijalog

Cilj prijedloga je unaprjeđenje sustava u smjeru veće učinkovitosti i pravednije raspodjele troškova, uz očuvanje prava radnika”, navodi se u priopćenju Udruge Glas poduzetnika, koju prenosi Dubrovniknet.hr

FOTO: Ilustracija

Objava Poduzetnici traže reformu: država da preuzme bolovanja nakon 7 dana pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Rast maksimalne i minimalne naknade

Maksimalna mjesečna naknada za bolovanje prema novim pravilima iznosi 995,45 eura, dok minimalna iznosi 353,15 eura. Time se sustav prilagođava rastu plaća i troškova života te osigurava veća financijska stabilnost tijekom privremene nesposobnosti za rad, objavio je HZZO na svoji mrežnim stranicama.

Prvih 42 dana bolovanja trošak i dalje snosi poslodavac. Nakon toga isplatu preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Za osobe s invaliditetom HZZO preuzima obvezu već od osmog dana. U posebnim situacijama – poput komplikacija u trudnoći, njege bolesnog djeteta ili izolacije zbog zarazne bolesti – naknada ide na teret HZZO-a od prvog dana.

Veća prava za roditelje

Značajna novost odnosi se na roditelje. Naknada u visini 100 posto plaće (do zakonskog limita) sada se može ostvariti za njegu djeteta do sedme godine života, umjesto dosadašnje granice od tri godine.

Time se obiteljima daje veća sigurnost u razdoblju kada su dječje bolesti i izostanci s posla najčešći.

Unatoč povećanjima, pravo na punu naknadu nije zajamčeno svima. Radnik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža ili 12 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja.

U suprotnom se isplaćuje samo minimalna naknada, bez obzira na dotadašnja primanja. To posebno pogađa osobe koje su tek započele radni odnos ili su imale prekide u zaposlenju.

Što s dugotrajnim bolovanjima?

Ako bolovanje zbog iste dijagnoze traje dulje od 18 mjeseci, naknada se nakon tog razdoblja smanjuje za 50 posto. Iznimka su teške bolesti, poput malignih oboljenja, kod kojih se umanjenje ne primjenjuje.

Ipak, isplata ni tada ne može pasti ispod minimalno propisanog iznosa.

Uvođenjem e-Bolovanja administrativni proces postaje jednostavniji i brži. Liječnici dokumentaciju šalju elektroničkim putem, čime se smanjuje papirologija i ubrzava komunikacija između poslodavaca i HZZO-a.

Promjene donose više novca i šira prava, ali i jasnije kriterije. Povećanje naknada predstavlja važan iskorak u socijalnoj sigurnosti, no kontinuitet zaposlenja ostaje ključan za ostvarivanje punog iznosa, piše Slobodna Dalmacija.

Objava Rastu naknade za bolovanje, roditelji među najvećim dobitnicima pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Dio je to izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je stupio na snagu 1. kolovoza, a vidjet će se na plaćama u rujnu.

Uz izmjene u naknadi za bolovanja promjena se tiče i obveze tromjesečnog javljanja u najbližu HZZO ispostavu. Povećava se i naknada za troškove prijevoza pacijenta i iznosi 11 centi po kilometru.

Rukovoditeljica Odjela za normativne poslove zdravstvenog osiguranja Dijana Vuksan dala je detalje: “Najniži iznos naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad povećao se sa 110 na 353 eura, a najviši iznos naknade plaće povećao se sa 565 na 995 eura. Važno je naglasiti da je 995 eura limit i ostvarit će ga oni čija naknada plaće prelazi taj iznos. Ne znam hoće li biti više bolovanja, ali HZZO je ovlašten i dužni smo provoditi kontrole i one će se odvijati kao i do sada.”

I prije ove izmjene Zakona postavljalo se pitanje ima li previše bolovanja s obzirom na to da ga u prosjeku na dan koristi više od 60 tisuća ljudi.

Najviše bolovanja zimi

Liječnik obiteljske medicine u Zagrebu Andrej Čuš ima oko 1600 pacijenata te je otkrio da je trenutačno njih oko 20 na bolovanju. Ali to nije tipična slika jer je ljeto i godišnji odmori, drugačije je zimi, javlja RTL.

“Zimi je puno dinamičnije, veći je broj pacijenata (na bolovanju op.a), tu je i medicinska problematika bitno izmijenjena. To se dešava od kraja studenog, potom tijekom prosinca i početkom siječnja kada dominiraju respiratorne infekcije i općenito zarazne bolesti. Tada se broj oboljelih i dvostruko uveća”, rekao je.

Nije uvjeren da će više pacijenata ići na bolovanja s obzirom na povećanja naknade.

“To je teško reći. Vjerujem da će mali postotak ljudi vjerojatno ostati koji dan dulje na bolovanju, ali ne očekujem da će se to zloupotrebljavati. Mislim da je to poticajna nota koja će pacijentu osigurati kvalitetnije ozdravljenje jer neće biti opterećeni manjkom novca. Koliko-toliko”, smatra ovaj liječnik obiteljske medicine.

Očekuju češće inspekcije

Ipak, očekuje da će biti više inspekcija u ordinacijama vezano za bolovanja i smatra da će one biti opravdane. “Kažem, ne očekujem veliki broj ljudi koji bi to zloupotrebljavali, ali jedan dio hoće definitivno. Nekad će nama biti jako teško razlučiti i reći – stop, sad je kraj, osim ako nemamo potpunu medicinsku indikaciju”, rekao je.

Inače, za povećanje naknade do kraja 2025. osigurano je dodatnih 60 milijuna eura, a za iduću 2026. to je 130 milijuna eura.

Objava VELIKE PROMJENE Rastu naknade za bolovanje, zna se i koliko: ‘Očekujem više inspekcija’ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako se doznaje u Ministarstvu zdravstva, zakonskim se izmjenama povećava limit HZZO-ovih naknada s 565 eura na 995 eura. To se odnosi se na sve kategorije bolovanja osim tri slučaja bolovanja kada nema limita – a riječ je o rodiljnom dopustu, bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta.

Primate li plaću od 5.000 eura, u tim će vam slučajevima HZZO isplatiti isti toliki iznos.

U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade  limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565, na 995 eura, što bi s trebalo realizirati skorim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ujedno će se povisiti i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura.

Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je 1366 eura.

Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objašnjavaju u Ministarstvu.

Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.

Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan i to prva 42 dana bolovanja.

Za sve ostale kategorije, od prvoga dana bolovanja, naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.

Naknada za bolovanje podmiruje se iz  državnog proračuna ako je bolovanje posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili ako je zaposlenik izoliran zbog pojave zaraze u svojoj okolini.

Limitirane naknade

Iako se za pojedine kategorije bolovanja u zakonu navodi da osiguranik dobiva stopostotnu naknadu, važno je imati na umu da postoji limit. Npr. roditelju koji ide na bolovanje za dijete do tri godine Zakon omogućava stopostotnu naknadu plaće. No to ne znači da će dobiti svoju punu plaću koja npr. prelazi 1000 eura. Naknada je limitirana i sada maksimalno iznosi 565 eura mjesečno, a ubuduće bi to trebalo biti 995 eura.

Isti je slučaj i nakon 42. dana bolovanja otvorenog zbog bolesti zaposlene osobe.

Njega djeteta starijeg od tri godine iznosi 70 posto osnovice, pa će roditelj za mjesec dana moći dobiti maksimalno 995 eura. Primjerice, roditelj koji ima tisuću eura plaću dobit će ubuduće za dijete do tri godine naknadu od 995 eura, a za starije dijete – 700 eura.

Što se tiče dugotrajnih bolovanja zaposlenika, prvih šest mjeseci naknada plaće iznosi 70 posto osnovice, a nakon toga 80 posto. U slučaju da je zaposlenik neprekidno na bolovanju 18 mjeseci prema istoj dijagnozi, naknada plaće pada na 50 posto. Ako dođe do prekida bolovanja ili promjene dijagnoze, izračun kreće iz početka.

Iznimka su onkološki bolesnici, kojima se naknada plaće nakon 18 mjeseci bolovanja ne smanjuje na 50 posto, kao i osobi koja njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti, zaposlenicima na hemodijalizi ili bolesnicima podvrgunitim transplantaciji.

HZZO u 2023. platio naknade za bolovanja 208 milijuna eura

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju  za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura.

Dnevno je u prosjeku bilo 64 tisuće zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68.

Primjetno je i da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na prethodnu 2022 godinu.

Naime, u 2022. godini stopa bolovanja iznosila je 4,12., a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.

HZZO redovito provodi kontrolu bolovanja i prekida ona koja su neopravdano otvorena.

U 2022. godini kontrolirano je 39.107 bolovanja, a zatvorena su u 13.074 slučaja. U kontrolama na zahtjev poslodavca,  HZZO je izrekao mjere za 112 ordinacija, a  u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 157 kontroliranih ordinacija (tri posto).

U 2023. godini kontrolirana su 28.844 bolovanja, a zatvorena su u 7995 slučajeva.

U kontrolama na zahtjev poslodavca,  HZZO je izrekao mjere za 69 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 99 kontroliranih ordinacija (tri posto).

Objava Mijenjaju se naknade za bolovanje, povećavaju se limiti, iznosi značajno rastu pojavila se prvi puta na Klik Medija.