U svojoj najnovijoj objavi na Facebooku, platforma “Halo, inspektore” iznijela je detaljnu analizu dosadašnjih rezultata i daljnjih planova. Objavu prenosimo u cijelosti:

*”Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli.

Bojkot je uspješno poslužio kao megafon – svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu.

Bojkot, naravno, ima i svoju slabost – on je alat trenutnog, privremenog pritiska. Treći petak općeg bojkota nije mogao postići masovnost prvog, ali je svejedno dao dobre rezultate. Učinak prvog i drugog petka u bojkotu prelio se i na smanjenu potrošnju sljedećih dana. Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo.

Najveći apsolutni pad (vrijednost računa) je zabilježen u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Čakovcu. Pozdravljamo i Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje.

Moramo promijeniti svoje ponašanje, smanjiti potrošnju. Dok god kupujemo više od potrebnog, dok god kupujemo samo zato što imamo priliku, cijene neće pasti pa si mnogi uskoro neće moći priuštiti niti ono što im je neophodno.

Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota – zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja – samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razinama zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom.

Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?!

Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje.

Podsjetimo, potrošači još čekaju odgovor trgovaca (a čeka ga i ministar financija – op.a.) zašto su zapravo cijene proizvoda kojima je PDV skinut na 5 % od tog trenutka do danas rasle, za neke proizvode i više od 40 %. U tom odgovoru krije se i odgovor na pitanje zašto su uopće cijene svega u Hrvatskoj toliko rasle. Odgovor je grabež (gramzivost, jagma, pohlepa, oportunizam), samo ga još nitko nije glasno rekao ministru.

Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža.

Zato platforma “Halo, Inspektore” nastavlja svoju misiju za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta.”, poručuju iz platforme, prenosi Dalmacija Danas.

Objava BOJKOT JE ITEKAKO USPIO “Kroz tri tjedna potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Zašto je bojkot trgovačkih lanaca 24.1.diverzija? Za početak; Tko je to pokrenuo/organizirao i zašto? Mislim da nisu ovce, a ni druga stoka sitnog zuba, ali zato slijedimo uputu?

A znate li što je populizam? Populizam je način vođenja politike gdje oni na vlasti i pretendenti na vlast, obećavaju jednostavna rješenja za složene probleme kako bi pridobili podršku običnih ljudi. Najčešće skreću pažnju na nebitno ili kritiziraju nekog njima nebitnog, korištenjem fraza koje su simpatične ili bliske običnim ljudima. Drugim riječima, manipulacija na najjače”, poručuje Bronić, prenosi Index.

“Glavni generator inflacije je neodgovorna politika vlade”

“Na društvenim mrežama gledam pozive na bojkot kupnje u trgovačkim lancima, uz obrazloženje da su trgovci glavni krivci za rast cijena i inflaciju. Mislim da je ovo populistička diverzija i skretanje pažnje jer:

Glavni generator inflacije u Hrvatskoj je dugogodišnja neodgovorna politika vlade koja uključuje:

• Jednu od najviših stopa PDV-a u Europskoj uniji (25% za većinu proizvoda).
• Neprestano bujanje javne uprave i rast javne potrošnje.
• Rast plaća u javnom sektoru (u 2024 preko 20%, a zastupnici 60%) koji nije praćen sličnim rastom u privatnom sektoru (2024 od 9 do 10%).
• Sve manji broj stanovnika (oko milijun manje nego prije) i sve veći broj zaposlenih u javnom sektoru (preko 100.000 više)”.

“Bojkot je skretanje pažnje s onih koji imaju ekstraprofite na one koji ih nemaju”

Bronić smatra također da se bojkotom skreće pažnja s onih koji imaju ekstraprofite na one koji ih nemaju.

“Trgovačke lance se proziva za ‘ekstraprofit’; top 10 trgovaca ima za 2023. profit od cca 180 milijuna eura odnosno premalih 4%. To je premalo u usporedbi s tim branšama u drugim državama. I zato ih treba bojkotirati? Banke u stranom vlasništvu su u 2023 imale profit od preko 2 milijarde eura. Svi smo dobili dopise od svih banaka da poskupljuju cijene naknada i slično, ali nisam vidio ni jedan poziv na bojkot”, smatra Bronić.

Bronić: Banke i telekomi zarađuju puno više od trgovačkih lanaca

“Samo dva vodeća hrvatska telekoma u 100% stranom vlasništvu, Hrvatski Telekom i A1 su u 2023 imali dobit preko 180 milijuna eura, odnosno više od svih maloprodajnih lanaca zajedno (gdje radi i prima plaću cca 200.000ljudi)! Je li netko spomenuo da na jedan dan ne telefoniramo ili da ne idemo na internet?

Čini mi se da poziv na bojkot dolazi od ljudi bliskih vladajućim strukturama, koji ‘huškaju’ građane protiv privatnog sektora i poduzetnika, dok se istovremeno prikazuju kao zaštitnici od “visokih cijena”, kaže Bronić, prenosi Index.

“Mislim da je ovo najplitkija i najprljavija propaganda i skretanje pažnje s pravih problema”, zaključio je Bronić koji je svoj komentar objavio prije početka prvog bojkota 24. siječnja, a u međuvremenu je postao viralan, piše Dalmacija danas.

Objava Poduzetnik: “Strane banke imale 2 milijarde eura profita. Nisam vidio pozive na bojkot” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Podaci se odnose na potrošnju od 00:00 do 15:00 sati za protekla četiri petka, i to za Sve djelatnosti i Djelatnost G-47 – trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla​.​

Podaci za sve djelatnosti: Iznos računa 17 posto veći nego prošli petak

Iz podataka koji se odnose na sve djelatnosti je vidljivo da je broj računa u petak 7.2.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati u odnosu na petak 31.1.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati veći 16%, dok je iznos računa također veći za 17%.

Nadalje, u petak 7.2.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati u odnosu na petak 24.1.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati broj računa je veći za 29%, dok je iznos računa također veći za 30%.

Dok je u petak 7.2.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati u odnosu na petak 17.1.2025., dan kada nije bio bojkot trgovina, od 00:00 sati do 15:00 sati broj računa manji za 9%, dok je iznos računa također manji za 10%, prenosi Index.

Trgovine na malo: Iznos računa 37 posto veći nego prošli petak

​Iz podataka za Djelatnost G-47-Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla je vidljivo da je broj računa u petak 7.2.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati u odnosu na petak 31.1.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati veći 25%, dok je iznos računa također veći za 37%.

Nadalje, u petak 7.2.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati u odnosu na petak 24.1.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati broj računa je veći za 48% dok je iznos računa također veći za 58%.

Dok je u petak 7.2.2025. od 00:00 sati do 15:00 sati u odnosu na petak 17.1.2025., dan kada nije bio bojkot trgovina, od 00:00 sati do 15:00 sati broj računa manji za 15%, dok je iznos računa također manji za 20%.

Objava Porezna objavila podatke: Najlošiji bojkot dosad pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Poziv na bojkot 24.siječnja naišao je na velik odaziv građana, a na taj dan u trgovinama, trgovačkim lancima i benzinskim crpkama u Hrvatskoj je izdano 3.097.636 računa u trgovini. U trgovinama se potrošilo više od 52 milijuna eura, što je gotovo 34 milijuna manje nego dan ranije kad se potrošilo 85,7 milijuna eura. No, građani su shvatili da se mnogo promjene neće dogoditi samo zbog jednog dana, pa su odlučili proširiti akciju bojkota i na 31. siječnja.

Iz podatka Porezne uprave vidljivo je da je broj računa u petak 31.01.2025. na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 24.01.2025. također na dan bojkota veći za 20% dok je iznos računa također veći za 19%. Nadalje, u petak 31.01.2025. na dan bojkota u odnosu na petak 17.01.2025. broj računa je manji za 32% dok je iznos računa također manji za 44%.

Među velikim prehrambenim lancima, na meti se našao i popularni dm za koji su kupci primijetili da drži više cijene nego u Njemačkoj. Stoga se ekipa portala Dalmacija danas i sama odlučila uvjeriti o kakvoj razlici u cijenama se radi.

Proizvodi u hrvatskom dm-u skuplji nego u Njemačkoj

Najizraženije su razlike u cijenama kod proizvoda higijenu i sredstva za čišćenje.

Primjerice, cijene Colgate paste za zube u Hrvatskoj se kreću od 2,10 do čak 5,75 eura. U Njemačkoj se cijene istih ovih proizvoda kreću od 0,95 do 3,95 eura.

Colgate – dm Njemačka

Colgate – dm Hrvatska

Garnier šampon za kosu košta u hrvatskom dm-u 3,84 eura, dok je u njemačkom cijena 2,75 eura.

Garnier – dm Njemačka

Garnier – dm Hrvatska

Razlika u cijeni Palmolive kupke za tuširanje ipak nije toliko drastična, ali ipak u Njemačkoj ovi proizvodi koštaju 1,25 eura, a u Hrvatskoj 1,98 eura. Balea Sensitive tekući sapun u Hrvatskoj ćete platiti 0,95 eura, dok mu je u Njemačkoj cijena 0,65 eura.

Balea – dm Njemačka

Balea – dm Hrvatska

Kada je riječ o proizvodima za čišćenje, situacija je slična. Finsh tablete za perilicu posuđa od  94 komada koštaju 18,95 eura u Hrvatskoj. U Njemačkoj iste te tablete od 120 komada koštaju 13,95 eura. Cijena Denkmit, deterdženta za ručno pranje suđa u Njemačkoj iznosi 0,95 eura dok mu je kod nas cijena 1,55 eura. Ariel prašak za rublje u hrvatskom dm-u ćete platiti 32,95 eura. U Njemačkoj mu je cijena 19,95 eura. Zewa toaletni papir u Hrvatskoj košta 7,95 eura, a u Njemačkoj 6,75 eura.

Zewa – dm Njemačka

Zewa – dm Hrvatska

„Kako je ovo moguće?!“

„Neugodno sam iznenađena razlikom u cijenama. Na nedavnom putovanju usporedila sam cijene istih artikala – od kozmetike do kućnih potrepština – i razlika je zapanjujuća. Na primjer, određeni šampon koji u Njemačkoj košta 2,50 eura, kod nas stoji gotovo 4 eura!

Kako je moguće da u zemlji s nižim prosječnim plaćama plaćamo skuplje proizvode istog lanca? Ovo nije normalno“, ljutito nam komentira čitateljica.

Zašto je to tako?

Stručnjaci ovu razliku u cijenama objašnjavaju kako se relativna povoljnost DM-a u Njemačkoj vjerojatno može objasniti učinkovitijim logističkim lancem, nižim relativnim troškovima distribucije te strukturnim značajkama njemačkog tržišta, koje odlikuju veći prometi i snažna konkurencija.

Baš zbog toga dm se našao na potrošačkom buntu. Provjerili smo kakve su cijene prethodno spomenutih proizvoda u drugim drogerijama.

Müller

Colgate pasta za zube u Müllera košta između 3,19 i 5,30 eura što se ipak povoljnije za koji cent može naći nego u dm-u.

Palmolive kupka je nešto skuplja, košta 2,38 eura. Također i Garnier šampon za kosu je nešto jeftiniji, cijena mu je 3,17 eura.

Ariel prašak u Mulleru košta 31,99 eura. Cijena Finish tableta za perilicu posuđa je jednaka kao i u dm-u, dok je Zewa toaletni papir najjeftiniji – 5,99 eura.

Bipa

U Bipi su pak cijene paste za zube spomenute marke oko 3,20 eura, do smo čak na akciji zatekli duplo pakiranje za 3,70 eura. Palmolive kupka za tuširanje košta 2,99 eura, dok je u Bipi cijena Garnier šampona za kosu 3,35 eura.

Cijena Finish tableta za pranje posuđa od 110 komada je 31,90 eura. Ariel prašak ćete u Bipi platiti 17,40 eura, a Zewa toaletni papir na akciji možete pronaći za čak 2,80 eura, piše Dalmacija danas.

Objava „OVO NIJE NORMALNO!“ Bipa, Müller ili dm? Hrvatima je prekipjelo pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Anketa je zabilježila ukupno 211.638 glasova od 144.732 glasača. Tijekom glasanja došlo je do tehničkih poteškoća zbog velikog odaziva, uključujući pad servera i probleme s telekomunikacijama, što je djelomično utjecalo na reprezentativnost rezultata.natoč tome, odluka je jasna: Konzum je prvi na listi trgovačkih lanaca koji će biti bojkotirani tjedan dana.

“Lista trgovačkih lanaca koja je nastala na ovaj način, voljom svih koji su sudjelovali u anketi, referentna je za sljedeće tjedne bojkote. Nastave li se prosvjedi potrošača protiv previsokih cijena i postojećih trgovačkih praksi tjednom dinamikom, nakon prvog tjedna i prvog trgovačkog lanca, svaki slijedeći tjedan potrošači će bojkotirati trgovački lanac prema redoslijedu s ove liste, kako su sami odredili.

Potrošač može promijeniti svoje ponašanje, svoje preferencije i sklonosti. Uskratiti povjerenje. Smanjiti potrošnju. To je njegov alat na tržištu. I sada se učimo zajedno kako ga koristi u zaštiti svojih interesa”, istaknuli su.

Prethodni jednodnevni bojkoti pokazali su značajan utjecaj na promet trgovina.ako je, primjerice, tijekom bojkota 24. siječnja 2025. zabilježen pad prometa u trgovinama na malo za 53% u odnosu na isti dan prethodnog tjedna, dok je broj izdanih računa smanjen za 44%.

Platforma “Halo, inspektore” najavila je da će se, nastave li se prosvjedi potrošača protiv visokih cijena i postojećih trgovačkih praksi, tjedni bojkoti nastaviti prema redoslijedu trgovačkih lanaca određenom u anketi.

Cilj ovih akcija je potaknuti trgovačke lance na smanjenje cijena i prilagodbu poslovnih praksi u korist potrošača. Potrošači su pozvani da se suzdrže od kupovine u Konzumu tijekom navedenog razdoblja te da podrže inicijativu usmjerenu na zaštitu njihovih interesa na tržištu.

Objava SVAKI TJEDAN BOJKOT JEDAN “Halo ispektore” objavio koji će se trgovački lanac bojkotirati na sedam dana pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Platforma Halo inspektore pozvala je potrošače da se danas suzdrže od bilo kakve kupnje.

Savjetnik platforme Josip Kelemen pozvao je potrošače da se u petak “suzdrže od bilo kakve kupnje”, što uključuje sve trgovine, poslove s bankama, telekomima, narudžbe putem dostavljačkih platformi, a bojkot bi trebao uključiti i suzdržavanje od prekomjerne potrošnje u kafićima, restoranima, putovanjima, na benzinskim pumpama i u drogerijama.

“Moramo poslati poruku onima koji su uzrok ovom divljaštvu cijena. Želimo poslati poruke i bankama. Nemojte ići u banke, izbjegavajte dostavljače, i oni su dio cjenovnog porasta”, rekao je Kelemen.

Pozvao je i strane radnike i umirovljenike da se odazovu bojkotu.

“Ovo nije napad na trgovačke lance, ali poručujemo njihovim menadžmentima da su krajnje cijene previsoke i neodržive”, rekao je Kelemen.

Zaposlene u trgovinama pozvao je da tijekom prosvjednih akcija uspore rad.

“Nismo protiv vas, vašeg statusa i primanja”, poručio im je, a potrošače je pozvao da kupuju od OPG-ova.

Jučer je započeo i tjedni bojkot trgovačkih lanaca, Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.

Svi podaci vezani za fiskalizaciju odnosno broj i iznos izdanih računa na prodajnim mjestima diljem Hrvatske, dostupni na portalu porezne konkurentnosti za prethodni dan.

Vlada je jučer predstavila proširenu listu proizvoda s ograničenim cijenama na kojoj je 70 artikala.

Odluka o novoj listi proizvoda s ograničenim cijenama u petak je na dnevnom redu Vladine sjednice.

Trgovci će imati sedam dana prilagodbe te bi odluka sljedeći petak trebala stupiti na snagu, kazao je u jučer ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Iz trgovačkog lanca Konzum u četvrtak su najavili da su u suradnji s hrvatskim dobavljačima dodatno uložili milijun eura u sniženje i zaključavanje cijena 250 domaćih proizvoda koji nisu obuhvaćeni najavljenom odlukom Vlade o ograničenju cijena.

Objava Krenuo je novi bojkot svih trgovina. Hoćete li i vi izbjegavati kupovinu danas? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Savjetnik platforme Josip Kelemen pozvao je na konferenciji za novinare potrošače da se u petak „suzdrže od bilo kakve kupnje”, što uključuje sve trgovine, poslove s bankama, telekomima, narudžbe putem dostavljačkih platformi, a bojkot bi prema njegovim riječima trebao uključiti i suzdržavanje od prekomjerne potrošnje u kafićima, restoranima, putovanjima, na benzinskim pumpama i u drogerijama.

– Moramo poslati poruku onima koji su uzrok ovom divljaštvu cijena. Želimo poslati poruke i bankama. Nemojte ići u banke, izbjegavajte dostavljače, i oni su dio cjenovnog porasta – rekao je Kelemen.

Pozvao je i strane radnike i umirovljenike da se odazovu bojkotu.

Platforma Halo inspektore poziva i na potpuni bojkot triju trgovačkih lanaca i to od četvrtka ujutro do srijede, 5. veljače uvečer.

– Predlažemo da se bojkotiraju tri trgovačka lanca na tjedan dana, a to su Lidl, Eurospin i DM. Pozivamo potrošače da od četvrtka, dan prije bojkota, pa idućih tjedan dana ne odlaze u te trgovačke centre – rekao je Kelemen.

Tvrdi kako su građani u svojim javljanjima platformi istaknuli niz pritužbi na te lance te da su oni odabrani nakon usporedbe cijena i analize pritužbi potrošača.

Na tjedan dana, od četvrtka, predlaže se se i bojkot Coca Cole i ostalih gazirana pića, vode i deterdžent za posuđe. Kod tih artikala uočen je enorman rast cijena, rekao je.

– Ovo nije napad na trgovačke lance, ali poručujemo njihovim menadžmentima da su krajnje cijene previsoke i neodržive – rekao je Kelemen.

Zaposlene u trgovinama pozvao je da tijekom prosvjednih akcija uspore rad.

– Nismo protiv vas, vašeg statusa i primanja – poručio im je, a potrošače je pozvao da kupuju od OPG-ova, prenosi Južni.

Objava SLUŽBENA OBJAVA O BOJKOTU: Počinje se sa Lidlom, Eurospinom i dm-om pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“IDEMO: NOVI „CRNI PETAK“ ZA TRGOVCE!
Napokon smo čuli što o bojkotu kažu i sami trgovci, oni koji formiraju krajnju cijenu proizvoda za potrošača. Jer, krajnja cijena proizvoda je ono što potrošač vidi i plaća. I jedino na što potrošač može reagirati u cijelom lancu sudionika u kreiranju cijene od proizvođača do police.
Hrvatski potrošač je reagirao – bojkotom. A sada su na bojkot reagirali i trgovci.
Predstavnik trgovačkih lanaca u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Mirko Budimir, potpredsjednik Izvršnog odbora HUP-a – Udruge trgovina, gostujući u informativnoj emisiji RTL Danas, dan nakon bojkota, 25. siječnja, prenio je svim potrošačima ključnu poruku trgovaca: „Mi ćemo nastaviti raditi kao i do sada (…)“ i „(…) taj ‘navodni’ bojkot neće ništa promijeniti (…)“

Eto, dragi potrošači, preko svog predstavnika trgovački lanci nam pokazuju „srednji prst“:
1) bojkot u kojem su potrošači ujedinjeni u reakciji na neizdrživa i nikad viđena poskupljenja u jednom danu te prepolovili promet i zaradu trgovcima – na trgovce nije ostavio osobit dojam
2) trgovci će nastaviti kao i do sada i ne planiraju promijeniti ništa u svojoj politici cijena.
S obzirom da je to mišljenje trgovaca koje su preko svog predstavnika prenijeli nama, potrošačima koji smo sudjelovali u bojkotu, obavještavamo trgovce da smo čuli i razumjeli poruku.
I predlažemo odgovor:

NOVI PETAK – NOVI BOJKOT!
Idući petak idemo ponovno U BOJKOT SVIH TRGOVINA. JOŠ JAČE. JOŠ GLASNIJE.
Ne odustajemo od bojkota pojedinačnih trgovačkih lanaca. Ne odustajemo od bojkota pojedinih drastično poskupljenih proizvoda. Samo ćemo ih na kratko odgoditi.
Zato što izjava predstavnika trgovaca koji nam je prenio njihov stav zaslužuje sveobuhvatan odgovor – bojkot svih trgovina. KAO NIKAD DO SAD.
Čini se da trgovci nisu savladali prvu lekciju pa im ponovimo „gradivo“: BOJKOT SVIH TRGOVINA U HRVATSKOJ NA JEDAN DAN!
Jeste li za? Da ili ne?
Vašu odluku i detalje planiranog novog, još većeg i masovnijeg bojkota objavit ćemo u ponedjeljak, 27. 1. 2025. u pet do 12 sati!
Veže nas zajedništvo u nevolji”, stoji na stranici.

Objava NOVI „CRNI PETAK“ ZA TRGOVCE!” Idući petak idemo ponovno u bojkot svih trgovina. Još jače” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Naime, građani su potrošili 28,6 milijuna eura, dok je potrošnja u trgovinama tjedan dana ranije iznosila više od 60 milijuna eura. I ostale djelatnosti su zabilježile pad izdanih računa i njihovu vrijednost. Proteklog je petka ukupan broj računa bio manji za 29 posto, a iznosa za 36 posto.

Iza svega stoji platforma ‘Halo, inspektore’, koju na Facebooku vodi Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP). Savjetnik platforme Josip Kelemen tvrdi da je bojkot uspio iznad svih očekivanja, naglasivši da se prvi put čulo mišljenje potrošača o stanju s cijenama na hrvatskom tržištu.

Posao države

No, potrošači, ističe on, ne mogu vršiti pritisak na dobavljače ili proizvođače, ali zato mogu na trgovce. Za sve ostalo bi se trebala pobrinuti država.

‘Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije. Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može!? To znači da sustav nadzora i regulacija tržišta ne funkcionira. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo’, istaknuo je Kelemen u razgovoru za Novi list.

Dodaje da Vlada godinama radi administrativna i porezna rasterećenja, a da su u međuvremenu neki proizvodi poskupjeli za 100 ili više posto. Kako i zašto, pita se on i apelira na državu da donese konkretne mehanizme, a ne recepte za kiflice i kruh.

Dugotrajniji bojkot

Za to vrijeme će u platformi ‘Halo, inspektore’ analizirati rezultate bojkota. Nakon toga će se odlučiti za daljnje akcije. Kelemen kaže da je mogućnosti više – od višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, pa sve do višednevnog ili trajnog bojkota više proizvoda uz pritisak na Vladu s ciljem smanjivanja PDV-a na one proizvode kojima cijene još nisu ograničene.

‘Zanima nas i odgovor na pitanje je li došlo do kartelizacije između trgovaca i dobavljača, zanima nas i dalje zašto u istom trgovačkom lancu isti proizvod u Hrvatskoj treba i smije biti skuplji 200 i više posto. A što se nadzora tiče i nedopuštene prakse najbolji je primjer cijena kruha. PDV za kruh je smanjen na pet posto, u međuvremenu je pala cijena brašna, cijene struje i goriva su kontrolirane, a cijena kruha je podivljala i u međuvremenu narasla za više od 38 posto. Kako i zašto’, upitao je Kelemen.

Logičnim mu se čini da na sastancima Vlade s dobavljačima i trgovcima sudjeluju i potrošači. No, do toga će biti nešto teže doći.

‘Naravno da bi trebali razgovarati, ali mi smo artikulirali problem, dali smo Vladi signal i Vlada to treba početi rješavati. Vlada je ta, a građani Republike Hrvatske su oni koji plaćaju Vladu da radi i vrijeme je da počnu raditi na rješavanju problema’, zaključio je Kelemen.

Objava NIJE GOTOVO Sprema se dugotrajni bojkot trgovina pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Podsjetimo, iz Porezne su uprave danas objavili kako je promet u butigama značajno manji u odnosu na prošla dva tjedna.

Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati u odnosu na petak 17.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati manji za 29% dok je iznos računa također manji za 31%. Nadalje, u petak 24.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati u odnosu na petak 19.01.2024. od 00:00 sati do 16:00 sati broj računa je manji za 17% dok je iznos računa također manji za 12%, prenosi Dubrovački dnevnik.

Objava Građani odlučili: Bojkot trgovina se nastavlja i sutra! pojavila se prvi puta na Klik Medija.