“Osam spašavatelja sinoć je umjesto sa svojim obiteljima, prijateljima, noć provelo na Biokovu zbog situacije koja se uz malo pripreme vrlo vjerojatno mogla izbjeći”, poručili su iz HGSS-a u objavi na Facebooku.

‘Mogli smo biti s obiteljima’

Prva dojava o izgubljenom planinaru stigla je u četvrtak navečer oko 21:28 sati. Na teren je izašlo osmero pripadnika HGSS-a Makarska, a do izgubljene osobe su stigli u 1:04. Akcija je okončana oko 4:30 povratkom spašavatelja u bazu.

Apelirali su na planinare da zastanu prije nego što krenu prema vrhu. “Pogledajte koliko je sati, koliko imate vode, imate li lampu. Što imate na nogama, znate li kojim se putem vraćate. Imate li dovoljno snage za povratak”, poručili su istaknuvši da bi HGSS trebao biti pomoć kada se dogodi nesreća, a ne planirana opcija za povratak kući.

Neprikladna obuća

Objavili su fotografije spašavanja u noći s četvrtka na petak, na kojima se vidi da je planinar imao na nogama – obuću za vodu.

“HGSS usred noći postaje ono što nikada ne bi trebao biti, dostava vode, rasvjete i sigurne pratnje s planine. Mi ćemo doći kada nas trebate. To nije upitno, ali ovakva se situacija vrlo vjerojatno mogla izbjeći”, poručili su, prenosi telegram.hr

Na kraju su još jednom apelirali na avanturiste da promisle prije nego što krenu prema vrhu: “Nama stvarno nije cilj biti vodonoša s ruksakom i lampom u četiri ujutro”.

Objava Krenuo na Biokovo kao na kavu: Osam HGSS-ovaca zbog nepromišljenosti noć provelo na planini pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Makarski HGSS u samo jednom danu triput je intervenirao na stazi koja iznad Živogošća vodi prema Sutvidu.

Dvojica čeških državljana pozvala su pomoć oko 15 sati. Na teren je izašlo petnaestak spašavatelja, no jedan je muškarac preminuo prije nego što su stigli do njih.

Dvojica čeških državljana pozvala su pomoć oko 15 sati. Na teren je izašlo petnaestak spašavatelja, no jedan je muškarac preminuo prije nego što su stigli do njih.

“Kada su spašavatelji došli do dvojice muškaraca, koji su bili dehidrirani i u šoku, jedan od njih već je izgubio život. Dok smo se uspinjali, njegov kolega pokušavao mu je pomoći i reanimirati ga, ali nije uspio. Ne znamo od čega je muškarac preminuo”, rekao je za HRT dopročelnik makarske stanice HGSS-a Mladen Mužinić Frfa.

Spašavatelji više nisu mogli pomoći

Mužinić je rekao da su spašavatelji učinili sve što su mogli, ali su nakon dolaska mogli samo utvrditi smrt muškarca.

“Nažalost, u našem poslu ima i takvih trenutaka i sve to treba prihvatiti. Već ćemo sutra ponovno biti na terenima, spremni pomoći ljudima”, poručio je.

Makarski HGSS prethodne je noći sa Sutvida spašavao državljanina Ukrajine. Dojavu su primili oko 19:30, a do muškarca su stigli nakon približno dva sata.

Pronašli su ga vidno dehidriranog, potresenog i u šoku. Nije imao vode, bio je potpuno iscrpljen, a za uspon na Biokovo bio je neprimjereno opremljen jer je nosio sandale.

Akcija završila oko dva ujutro

“Dali smo mu Hidramiks i nešto slatko kako bi dobio energiju i mogao se s nama spustiti pješice. Angažirali smo i dodatni tim iz Makarske za slučaj da ga bude potrebno nositi, ništa nismo prepustili slučaju”, rekao je Mužinić.

Akcija je završila oko dva sata ujutro, kada su spašavatelji s muškarcem stigli do vozila. Potom su ga odvezli do apartmana u kojem je bio smješten.

“U jednom danu imali smo tri akcije spašavanja na istoj stazi iznad Živogošća, a jedna je osoba izgubila život. Žalosno je, ali čini se da iz toga nema pouke”, zaključio je Mužinić.

Foto: arhiva

Objava Dramatičan dan iznad Živogošća: Čeh preminuo, Ukrajinac spašen potpuno iscrpljen pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Bukovac je vrh iznad sela Topići, ističe se svojom impozantnom jugoistočnom stijenom visine 400 – 500 m. Podjednako je posjećen kao alpinističko i planinarsko odredište. Kao alpinističko odredište, krase ga dugi smjerovi, u gornjoj polovici stijene uglavnom pločasti koji pružaju najljepše penjanje na cijelom Biokovu.(planinarenje.hr)

Osim kroz poučnu stazu „Putovima drevne Berulije“, prolazimo pored crkvice sv. Nikole. To je značajan srednjovjekovni spomenik visoke kategorije, višestoljetna župna crkva s grobljem nalazi se na brdu Prirovcu (572m). Crkva je sagrađena u XIV. stoljeću. Podno Bukovca nalazi se i Planinarska kuća „Bukovac“. Ovo područje poznato je stanište divokoza.

DINAMIČKI PLAN IZLETA
06:50 Okupljanje na parkingu trgovačkog centra Plodine u Pločama.
07:00 Polazak autoputom do Šestanovca
08:00 Dolazak u Gornja Brela i početak uspona.
09:00 Dolazak do crkve sv.Nikole
10:00 Dolazak na PK “Bukovac”
11.00 Očekivani dolazak na vrh
12:00 Početak silaska
15:00 Očekivani povratak u Gornja Brela(Subotišće)

PRIJEVOZ: OSOBNIM AUTOMOBILIMA

HRANA I VODA: IZ RUKSAKA
OPREMA: standardna planinarska- izletnička, prilagođena prognozi vremena. Obvezno planinarske cipele-gojzerice, jakna, zaštita od kiše, prva pomoć, čeona ili baterijska lampa.

TEŽINA: K3-T1

🧭VODIČI: Karolina Perić i Josip Čupić ( HPD Grabovica Ploče)
📝PRIJAVE: 091 603 3350 (Josip Čupić), isključivo WhatsApp porukom. Navesti ime i prezime, te status prijevoza.
Obvezne prijave najkasnije do subote (21.03.) u 18:00.

Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu. Vodič zadržava pravo promjene satnice ovisno o okolnostima.

Planinarski pozdrav,
HPD GRABOVICA PLOČE

Foto: Life and Ventures

Objava Izlet na Bukovac: HPD Grabovica Ploče ove nedjelje vas vodi na biokovske visine pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U akciji je sudjelovalo 15 spašavatelja HGSS stanice Makarska koji su u iznimno teškim uvjetima,– na temperaturama višim od 40 stupnjeva na suncu i po vrlo zahtjevnom terenu, morali stići do unesrećenog.

Sve bi bilo puno brže, jednostavnije i sigurnije u pogledu intervencije da je HGSS u ovoj akciji imao helikoptersku podršku, no nije. Kako se radilo o maloljetnoj osobi u neposrednoj opasnosti, putem centra 112 zatražena je podrška helikoptera, no zahtjev im je odbijen, potvrdio je za N1 pročelnik HGSS-a Marko Andrić.

Andrić je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna i kako trenutačno “nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području”.

S vojskom su nekoć, govori Andrić, imali odličnu suradnju, no resursa više nema i suradnja stoga više nije moguća, rečeno im je to na posljednjem sastanku, ističe prvi čovjek HGSS-a.

S druge pak strane MUP-ovi helikopteri im nisu na raspolaganju.

– Još uvijek je nejasno koji je konkretni plan s dva pristigla Subaru Bell helikoptera, koji su u ingerenciji MUP-a i Civilne zaštite. Ozbiljne strategije u Hrvatskoj nema, unatoč nastojanjima s naše strane. Suradnja je više puta najavljena, ali nedostaju provedba i jasno definirani modaliteti, te za sada nemamo operativnu podršku s terena, govori Andrić.

Na upit što je s helikopterima Hitne medicinske službe (HMS), pročelnik HGSS-a je istaknuo:

– Moram pohvaliti dobru dosadašnju suradnju s Hitnom medicinskom službom, u okviru njihovih mogućnosti često nam izlaze u susret. No, problem je što njihovi helikopteri nemaju vitlo koje bi uveliko olakšalo i ubrzalo spašavanje s nepristupačnog terena, jer bi se spašavatelj pomoću vitla spustio iz helikoptera na teren i pružio brzu pomoć unesrećenom ispod lebdećeg helikoptera, što je od iznimne važnosti ukoliko je unesrećena osoba životno ugrožena, kaže sugovornik.

Marko Andrić ističe kako su predložili još bolju suradnju s HMS-om, kao i ugradnju vitla u njihove helikoptere. Također su zatražili i sastanak s predsjednikom Vlade RH.

Hrvatska gorska služba spašavanja ima školovano ljudstvo, vrhunske spašavatelje koji su završili treninge najviše razine osposobljavanja za helikoptersko spašavanje, spremni su za rad s novim generacijama letjelica. Iza njih su tisuće akcija na zahtjevnom terenu, to je rad koji traje kontinuirano više od 30 godina, no postavlja se pitanje zašto nemaju sustavnu helikoptersku podršku.

HGSS će, govori Andrić, kao i dosad, biti tamo gdje treba – danju, noću, ljeti i zimi.

– Helikopterskim spašavanjem u prvom redu želimo osigurati osobi unesrećenoj u vanurbanim uvjetima da čim prije bude spašena, istaknuo je za kraj pročelnik.

Maloljetnik s početka teksta je, srećom, uspješno spašen s Biokova, no postavlja se pitanje što bi bilo da je njegovo stanje bilo kompleksnije, piše Dalmacija News.

Objava VAPAJ SPAŠAVATELJA Drama na Biokovu: Maloljetnik spašen bez helikopterske podrške, HGSS proziva sustav pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Iako dojmovi mogu biti svakakvi, i veljača i cijela klimatološka zima u Dalmaciji bili su topliji od prosjeka, piše Dalmacija Danas. Što se tiče veljače, ona je bila stupanj od dva toplija od klimatološkog prosjeka, a vrlo slično je s cijelom zimom. Oborine su bile neravnomjerno raspoređene. Primjerice, splitsko i makarsko područja u veljači i ostatku zime su zabilježili manjak oborine (20-ak posto manje od prosjeka), dok je južna Dalmacija, osobito dubrovačko područje, zabilježilo višak oborina u odnosu na prosjek. Pri tome je veljača u Dubrovniku bila oko 65 posto kišovitija od klimatološkog prosjeka. Na Mljetu je 13.2. oboren dnevni oborinski rekord sa 108.1 litara kiše po metru kvadratnome u danu.

Prvi dan ožujka i klimatološkog proljeća, po najavama, donio je nastavak vrlo promjenjivog vremena. U dijelovima Dalmacije, poput Zadvarja, Kostanja i Vele Luke već je palo preko 30 litara kiše po metru kvadratnome. Grmljavinska masa zahvatila je dijelove Korčule i Pelješca, donoseći lokalno obilnije pljuskove.

Na Biokovu pada snijeg iznad 1000 metara nadmorske visine, a stvara se i snježni pokrivač. Snijega ima i na Dinari, ali tamo je pao na višim visinama, iznad 1500 metara, prenosi Dalmacija Danas.

Oborine će biti još više krajem dana i navečer, no tijekom nedjelje prvo se očekuje prestanak oborine, a do kraja dana i razvedravanje. Bura koja danas puše na sjevernom Jadranu postupno će se proširiti i na Dalmaciji. Sutra ujutro podno Velebita bura će imati orkanske udare, a drugdje će biti znatno slabija.

Sutrašnja stabilizacija vremena samo je uvod u stabilno vrijeme koje će nas pratiti veći dio sljedećeg tjedna. Jutra će u prvom dijelu tjedna biti hladnija, ali dani postupno topliji, osobito prema kraju tjedna.

Foto: Grad Ploče

Objava Grmljavinski oblaci zahvatili južnu Dalmaciju, na Biokovu snježna granica pala ispod 1000 metara pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Evakuirali smo pastira koji je imao ozlijeđenu nogu. Nije se javljao na mobitel jer je bio na dijelu na kojem nema signala pa smo poslali jednog člana Stanice Makarska da provjeri u kakvom je stanju. Po dolasku na teren konstatirao je da ima ozljedu noge i da je potrebno angažirati helikopter HRZ-a”, kazao je za Dalmaciju danas Grgo Puljas iz HGSS-a.

Ekipa HGSS-a prevezena je na Biokovo, a zatim je pastir prebačen na pružanje liječničke pomoći u KBC Split. Riječ je o 65-godišnjaku.

Objava PASTIR STRADAO NA BIOKOVU Helikopter HRZ-a u akciji spašavanja s HGSS-om pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Ono što smo zatekli nakon uspona na vrh je bio spektakularni pogled na Gran Sasso, najviši vrh Apenina u Italiji. Italija se iz Dalmacije najčešće vidi neposredno nakon prestanka puhanja bure i to nedugo nakon zalaska Sunca. Također je bila vidljiva i vulkanska stijena otočić Jabuka” – potkrijepljuje Đelma svoje zanimljivo iskustvo i sa fotografijama.

Nekima od njih je ovo bilo prvi put da vide talijansku obalu s Biokova. Jadran je izgledao tako malen poput nekog bazena da su imali osjećaj da možeš preplivat Jadran samo tako. Uživajte u pogledu!

Objava SA BIOKOVA PUCA POGLED NA ITALIJU Zanimljive fofografije Ivana Đelmića sa Vošca (1422 mnv) pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako prenosi Slobodna Dalmacija, riječ je o istraživanjima koja se na području Parka sustavno provode od 2016. godine, a kojima su obuhvaćena sva razdoblja prošlosti, od prapovijesti pa sve do modernizma i izgradnje Odašiljača na Sv. Juri.

Istraživanja su vodili znanstvenici Sveučilišta u Zadru, Odjela arheologije i povijesti umjetnosti, izv.prof.dr.sc. Željko Miletić i izv.prof.dr.sc. Silvija Bekavac, zajedno sa svojim studentima.

Puno se toga u zadnjih osam godina istražilo i otkrilo u arheologiji i kulturnom krajobrazu Biokova. Zasigurno jedan od najvažnijih produkata istraživanja je tumul – najstariji u cetinskoj kulturi te ujedno i grob na najvećoj nadmorskoj visini.

Uz Miletića i Bekavac, rezultate arheoloških istraživanja prezentirali su asistentica Sveučilišta u Zadru Antonela Čelan i Dora Štublin koja je posjetiteljima otkrila sve o prostornim analizama i upotrebi suvremene tehnologije koja je pomogla u otkrivanju moguće lokacije naselja prvih stočarskih zajednica na Biokovu.

Kratka i zanimljiva predavanja profesora i znanstvenika popraćena su degustacijom biokovske prapovijesne slastice – slanog i slatkog orza, a koju je pripremio Michael Quinn, istraživač prapovijesne prehrane.

Uz ječam, uzvanici su imali prilike probati i domaću rakiju ‘‘Slatku bodlju‘‘ koju su sudionici istraživanja spravili od borovih iglica ubranih na Vošcu.

Objava SENZACIJA NA BIOKOVU! Pronađen prapovijesni grob stočara star preko 4500 godina pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Poziv u pomoć stigao je rano poslijepodne, a tim od 8 spašavatelja odmah je izašao na teren.

“Do unesrećenog su stigli u 15:00 sati, gdje su mu pružili prvu pomoć i hidrirali ga kako bi stabilizirali njegovo stanje. Akcija je uspješno završena u 15:40 sati, nakon što je unesrećeni sigurno spušten na sigurno”, priopćili su iz HGSS-a, prenosi Dalmacija danas.

Objava HGSS U AKCIJI Na Biokovu pronađen 40-godišnjak dehidriran i iscrpljen pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Riječ je o nevjerojatnoj priči o biokovskim ledarima koju HRT-ov dokazani autor Miro Branković potpisuje kao scenarist i redatelj, a koja je već dobila niz prestižnih strukovnih nagrada.

Originalnu glazbu u filmu potpisuje Dalibor Grubačević, montažu Mladen Radaković, svjetlo Darko Višek, snimatelj je Siniša Galar, tonski snimatelj Saša Anetić te operator drona Branko Drakulić.

“Idemo leda usić” (25.06.2022) zapažen je tako još jednom i to kao jedan od najboljih ekoloških dokumentarnih filmova na Međunarodnom festivalu SILKFEST koji je godine okupio autore iz više od 30 država, a prijavilo se više od 180 filmova.

Sandra Rusendić Talaja iz HPD Veliko Brdo izrazila je ponos na sve didove ledare koji su desetljećima vrijedno i teško radili u rudniku leda, piše portal Morski.hr

– Bio je to kruh a ne led, bilo je to zlato siromašnih seljaka Velikog Brda. Ponosni jer smo uspomenu na ovaj iščezli i mukotrpni zanat “izvukli iz ledenice vremena” i njima u čast, ostavili spomen u zapisu naziva Planinarski dom Velobrskih ledara, istaknula je Rusendić Talaja, prenosi Morski.hr

Objava Dokumentarac o biokovskim ledarima “Idemo leda usić” osvojio nagradu u kategoriji ekoloških ostvarenja pojavila se prvi puta na Klik Medija.