Zbog neradnog dana u europskim platnim sustavima, sve takve transakcije bit će odgođene, pa se građanima savjetuje da važna plaćanja obave unaprijed, prenosi Dalmacija Danas.

Novac stiže tek u utorak

Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Erste banka izvijestile su da će svi redovni nacionalni i prekogranični nalozi u eurima zadani u petak biti zaprimljeni, ali će njihovo izvršenje uslijediti tek idućeg radnog dana.

S obzirom na to da je i uskrsni ponedjeljak neradni dan, novac će na račune u drugim bankama sjesti tek u utorak, 7. travnja.

Na što se odnosi prekid

Ova odgoda odnosi se na standardne SEPA transfere i hitna TARGET plaćanja između različitih banaka.

Banke zato savjetuju klijentima da sve hitne naloge u eurima zadaju najkasnije u četvrtak, 2. travnja, do 16 sati. Iz jedne banke napominju i da će se povlašteni tečaj za kupoprodaju deviza na Veliki petak moći zatražiti do 13 sati.

Što i dalje radi bez problema

Plaćanja unutar iste banke odvijat će se nesmetano tijekom cijelog blagdanskog vikenda.

Korisnicima koji trebaju hitno poslati novac u drugu banku dostupna je usluga instant plaćanja, koja funkcionira 24 sata dnevno, svaki dan u godini, uključujući i blagdane. Novac pritom sjeda na račun u svega nekoliko sekundi, a naknada je ista kao i za standardna plaćanja.

Bez prekida će biti dostupne i ostale usluge, poput plaćanja karticama te uplata i isplata gotovine na bankomatima, piše Dalmacija Danas.

Objava UPOZORENJE BANAKA Doći će do velikog zastoja u plaćanju pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U službenom priopćenju Ministarstvo je jasno navelo što banke ne smiju raditi, a upravo to čine.

Banke ne smiju dovoditi korisnike besplatnog paketa u nepovoljniji položaj od ostalih klijenata, ne smiju ograničavati opseg niti dostupnost usluga, niti na bilo koji način destimulirati građane u korištenju besplatnog računa.

“Nije dopušteno odvraćati potrošače od korištenja paketa besplatnih usluga”, jasno stoji u dopisu koji je Ministarstvo uputilo Hrvatskoj udruzi banaka prije početka primjene zakona, prenosi portal Juginfo.hr

Korisnicima besplatnog paketa mora biti omogućeno neograničeno izvršavanje platnih transakcija i upravljanje računom putem digitalnih kanala koje banka inače nudi, pod jednakim uvjetima kao i za ostale korisnike. To znači da ako banka plaćenim klijentima nudi mobilnu aplikaciju s naprednim funkcijama poput plaćanja putem bar koda ili automatskog uzimanja kredita, mora je ponuditi i korisnicima besplatnog računa, osim ako je odabrala internet bankarstvo umjesto mobilnog kao besplatnu uslugu.

Krediti i prekoračenja moraju biti isti

Banke moraju omogućiti korisnicima besplatnog računa ugovaranje prekoračenja i drugih bankarskih proizvoda pod istim uvjetima i po istim cijenama kao za sve ostale račune. “Takvo prekoračenje ne smije biti nepovoljnije u odnosu na prekoračenja po drugim računima, osobito u pogledu kamatne stope”, ističe Ministarstvo.

Intencija zakona je da se korisnicima besplatnog paketa nude dodatne usluge “isključivo pod istim uvjetima i po istim cijenama kao i za ostale račune za plaćanje, bez ikakvih posebnih ili prikrivenih troškova”. Ministarstvo je posebno naglasilo da osoblje u poslovnicama mora biti “primjereno educirano i osposobljeno za pružanje potpunih, razumljivih i točnih informacija, osobito uzimajući u obzir potrebe starijih osoba i drugih ranjivih skupina potrošača”.

Prijeti praćenjem i sankcijama

Ministarstvo financija naglasilo je da će u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom “kontinuirano i aktivno pratiti provedbu zakona u praksi”. “U slučaju utvrđivanja nepravilnosti ili postupanja suprotno važećim propisima, poduzet će se odgovarajuće mjere u okviru zakonskih ovlasti i raspoloživih instrumenata”, stoji u priopćenju.

Ministarstvo podsjeća da je zakon donesen jer su građani zakonski obvezni primati plaće, mirovine i druga redovna primanja na bankovni račun, što bankama daje “povlašten položaj”. Istodobno, na hrvatskom tržištu uočen je višegodišnji trend rasta naknada koje banke naplaćuju potrošačima, pa je bilo potrebno uvesti regulatorne mehanizme kojima se osigurava dostupnost temeljnih bankarskih usluga bez dodatnog financijskog opterećenja za građane.

Objava NE SMIJU, A TO ČINE Ministar zaprijetio bankama: Prestanite zafrkavati građane ili… pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Objava Ovo je popis svih usluga koje banke više neće smjeti naplaćivati pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Kako javlja HNB, mjere će, među ostalim, ograničiti iznos novog zaduživanja potrošača prema određenim kriterijima. Konkretno, prilikom odobravanja novih kredita, omjer mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak (tzv. debt service to income, DSTI) za stambene kredite bit će ograničen na 45%, a za nestambene kredite na 40%. Također, omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (tzv. loan to value, LTV) bit će ograničen na 90%. Osim toga, ročnost stambenih kredita bit će ograničena na 30 godina, dok će ročnost nestambenih kredita biti ograničena na 10 godina.

Ove mjere imaju za cilj usporiti rast kreditiranja, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te smanjiti inflacijske pritiske povezane s povećanom potrošnjom kućanstava. U trenutnim makroekonomskim uvjetima, obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, očekuje se da će ove mjere djelovati preventivno i pomoći u očuvanju financijske stabilnosti.

Fleksibilnost za banke

Unatoč strogim kriterijima, banke će i dalje imati mogućnost odobravanja kredita mimo ovih ograničenja. Naime, banke će moći odobriti do 20% iznosa stambenih kredita i 10% iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija. Ove iznimke bit će najviše primjenjivane za potrošače koji stječu svoj prvi dom ili nastoje prilagoditi svoj dom obiteljskim potrebama.

Dodatna fleksibilnost bit će omogućena detaljnijom procjenom kreditne sposobnosti potrošača, čime će se bankama omogućiti da primjene individualne uvjete kreditiranja na temelju specifičnih okolnosti. Ipak, HNB podsjeća da banke moraju nastaviti koristiti vlastite procjene rizičnosti kredita, kao i obavezne elemente procjene prema propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.

Reakcija na brzi rast kredita kućanstvima

Novouvedene mjere rezultat su zabrinutosti HNB-a zbog ubrzanog rasta kredita kućanstvima, koji je započeo još od početka 2023. godine. Posebnu zabrinutost izaziva brzi rast gotovinskih nenamjenskih kredita, koji je s krajem 2022. godine iznosio 3,6%, da bi do kraja 2024. dosegao 15,9%. Ovaj rast kredita prati pogoršanje naplativosti duga, a udio kredita koji se neuredno otplaćuju, posebno kod gotovinskih kredita odobrenih od 2021. do kraja 2023., dosegao je približno 4%. HNB upozorava da bi se taj pokazatelj mogao pogoršati u budućnosti, uzimajući u obzir veće volumene novih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka.

Osim toga, u segmentu stambenih kredita, koji su u posljednje četiri godine rasli prosječnom stopom od oko 10% godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Uz snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa, potrošači su primorani podizati veće kredite, što dovodi do rasta opterećenja dohotka troškovima otplate duga i sve duže ročnosti kredita. Prosječni teret otplate duga povećao se s 38% dohotka u 2022. na 41% dohotka krajem 2024., dok se prosječna ročnost stambenih kredita produljila sa 22 na 24 godine.

Ranjivost kućanstava na ekonomske šokove

Ove brojke upućuju na povećanje ranjivosti kućanstava na nepovoljne makroekonomske i financijske šokove, kao što su smanjenje dohotka ili gubitak posla. U takvim bi uvjetima kućanstva morala smanjiti svoju potrošnju kako bi nastavila otplaćivati kredite, što bi ugrozilo njihov životni standard i negativno utjecalo na ukupno gospodarstvo. Takvi scenariji također mogu dovesti do povećanja rizika od neurednih otplata kredita, što bi moglo imati negativne učinke na banke i destabilizirati financijski sustav.

Kako bi smanjila ove rizike, HNB uvođenjem makrobonitetnih mjera nastoji spriječiti prekomjerno zaduživanje potrošača. Ove mjere također imaju za cilj smanjiti mogućnost da kućanstva, nakon otplate kredita, ne budu u mogućnosti pokriti osnovne životne troškove. Time će se smanjiti kreditno financirana potrošnja, što će imati pozitivan učinak na smanjenje inflatornih pritisaka.

Cilj: dugoročna održivost financijskog sustava

Makrobonitetne mjere koje HNB uvodi postat će trajni element njezine politike. Ujedno, HNB će nastaviti pratiti učinke cjelokupnog skupa ovih mjera te njihov doprinos očuvanju stabilnosti financijskog sustava i održivog gospodarskog rasta. Ako se ukaže potreba, HNB će ih prilagoditi promjenama u makroekonomskim uvjetima i sustavskim rizicima.

Povodom uvođenja novih mjera, HNB je otvorila savjetovanje s javnošću, koje je dostupno na njezinim mrežnim stranicama. Savjetovanje je otvoreno kako bi se omogućio široj javnosti i stručnjacima da iznesu svoja mišljenja i prijedloge vezane uz ove mjere, čime HNB nastoji osigurati transparentnost i učinkovitost svoje politike.

Na kraju, uvođenjem novih mjera, HNB nastoji očuvati stabilnost financijskog sustava, zaštititi potrošače i banke, te spriječiti nastanak financijskih neravnoteža koje bi mogle destabilizirati cijeli financijski sustav. Uvođenje restrikcija u kreditiranju neće samo osigurati dugoročnu stabilnost, već će i smanjiti mogućnost nastanka novih financijskih kriznih situacija, što je od ključne važnosti za ukupnu stabilnost hrvatskog gospodarstva.

Objava TEŽE DO KREDITA I ZADUŽIVANJA Banke su dobile naputke, kreću stroža pravila pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Čovjek se veseli jer je isplatio posljednju ratu kredita…”, stoji u opisu snimke koja je nastala u Vršcu, u Srbiji, i skupila gotovo 100.000 pregleda.

Dok se udaljavao od banke, čovjek okružen sviračima odjevenima u Djeda Mraza dizao je ruke u zrak i držao se za glavu u nevjerici dok su ga prolaznici znatiželjno promatrali.

“Čestitam, i treba slaviti”, “Tako ću i ja za mjesec dana”, “Po licu bi rekao da ima nekih 35-40, ako ovoliko slavi, mora da ga je uzeo na 18-23”, “Ovako ću i ja kad platim stan”, nizali su se komentari na društvenim mrežama.

Objava DAO SI ODUŠKA Platio posljednju ratu kredita pa pozvao trubače pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Mnogi su se odmah uznemirili da će im minus biti ukinut, no zapravo bi trebali razmišljati u smjeru da ga ukinu sami sebi.

Život u crvenom nije, naime, jeftin, a tu je i psihološki efekt osjećaja giljotine kod onih čiji se minus vrti oko maksimalnog iznosa i koji broje doslovce svaki euro koji dobiju te strahuju od povećanja troškova života, piše dnevnik.hr.

Većina banaka samo će prešutna prekoračenja pretvoriti u dopuštena, no dijelu potrošača iznos minusa na računu mogao bi biti i smanjen. Njima će, kao i onima koji sami zatraže ukidanje, biti ponuđeno da razliku otplate na rate ili pomoću gotovinskih kredita. Oni se u nekim bankama mogu dobiti uz kamatu nižu od 5 posto, što znači da je plaćanje minusa na računu zapravo najskuplje kreditiranje, ali za mnoge ipak najkomotnije rješenje.

Kamatna stopa na prešutno prekoračenje kod većine banaka kreće se između 5,47 i 5,90 posto. To znači da potrošač koji je primjerice u minusu 1500 eura banci za tu uslugu plaća godišnje 84 eura ako uzmemo kamatu od 5,6 posto. No s obzirom na to da su banke bile vrlo široke ruke kad se radi o prešutnim prekoračenjima koja su išla i do trostrukog iznosa mjesečnih primanja, mnoge je minus koštao puno, puno više.

Minus je najskuplji oblik kreditiranja

Svaki financijski stručnjak reći će da je najbolje kada sami gospodarite svojim financijama umjesto da ovisite banci i kamatnim stopama. Iz minusa možete izaći i sami, ali za to je potrebna najprije čvrsta odluka, a onda i disciplina.
Bez obzira na razloge zbog kojih ste ušli u minus činjenica je da ćete ga jednom morati platiti, čak i ako ostanete bez posla, razbolite se ili vam se neplanirano povećaju troškovi života.

Objava ŽIVOT U CRVENOM Mijenjaju se pravila za minus na računu, a ovako se iz njega možete izvući pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“S obzirom na to da je ispitivanje HNB-a pokazalo da su na našem tržištu postala dominantna prešutna prekoračenja koja su slabije regulirana, imaju višu kamatu i potrošačima pružaju niži standard zaštite u odnosu na dopuštena prekoračenja, svrha Memoranduma je omogućiti prelazak s prešutno prihvaćenih na dopuštena prekoračenja čime će se osigurati bolja zaštita potrošača kojima je odobreno prešutno prihvaćeno prekoračenje”, kazali su iz HNB-a.

Također navode da su se banke memorandumom obvezale “da će najkasnije do 30.6. ove godine potrošačima omogućiti prelazak na dopušteno prekoračenje”. Stoga su korisnicima počele pristizati obavijesti o nadolazećim promjenama u cilju prelaska s prešutno prihvaćenih na dopuštena prekoračenja.

“U skladu s odredbama Memoranduma banke će najkasnije do 30. lipnja 2023. omogućiti i ponuditi potrošačima korištenje dopuštenog prekoračenja i to tako da će u pozivu svakog potrošača korisnika prešutno prihvaćenog prekoračenja obavijestiti o mogućnosti da njegovo prešutno prihvaćeno prekoračenje, a ovisno o odluci Banke u cijelosti ili najmanje do polovice ukupnog iznosa zamijeni s dopuštenim prekoračenjem uz navođenje svih bitnih uvjeta kako prešutno prihvaćenog prekoračenja kojega potrošač trenutno koristi, tako i uvjeta ponuđenog dopuštenog prekoračenja”, rekli su iz HUB-a.

Iako niti HUB niti HNB nisu htjeli eksplicitno i nedvosmisleno potvrditi da se uskoro ukida prešutni minus, iz navedenih odgovora i obavijesti banaka jasno se može zaključiti da prešutni minusi više neće biti dostupni korisnicima.

Objava Ukidaju li se prešutni minusi u bankama? pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Sudeći prema komentarima na stranici “Ovrhe i blokade – rasprava savjeti i rješenja”, generalno je mišljenje kako je pomisao na to – budalaština. Pokazalo se, međutim, kako su u isto vrijeme i u krivu i u pravu..

Rasprava se zahuktala nakon objave jedne gospođe: “Živim u Norveškoj, ne plaćam kredit već četiri godine u Hrvatskoj od kojih 20 tisuća eura, mogu li računati na zastaru za koju godinu?”.

Odgovori u komentarima su bili raznoliki, a najviše ironično – šaljivi:

•  Kako da ne još će ti banka dati 50.000 samo da te ne vide. Pa ajmo svi u banke podići kredite i zbrisati vani. I boli nas ona stvar.
•  Naravno. Uz to dobijete gratis i set noževa
• Predlažem da sad dignete kredit i u Norveškoj, te da odselite u Kongo recimo. Tamo će te mirno živjeti i čekati zastare, Jer vi to zaslužujete
• Ako se vratiš ide otpis duga za zahvalnost na povratku

Našlo ih se dosta s katastrofičnim najavama:

•  Računaj puta 5 da ćeš vratit
•  Naći će oni nju kad tad. sad su frendu sjeli u njemačku nakon šest godina s cifrom puta devet. I nema pravo žalbe, tužba je usvojena
•  Digao sam minus davne 2012. godine u tadašnjoj hipoalpe adria banki…5000 kuna, fina pa eos matrix morao sam vratiti 15.000 kuna…vratio novac prije dvije godine…pazite šta radite zastare nema oprosta nema, a i budimo realno lijepo ih je bilo brojat..pa lijepo ih izbroj…
• Uzet će ti bilo šta ako tu je ostao u Hrvatskoj, naći će te kroz koju godinu i ovršiti te ako imaš išta ovdje

Pojedini su podsjetili na upornost novčarskih kuća:

• Ima legenda da je EOS zvao astronauta na svemirskoj međunarodnoj postaji. Sine, ne možeš pobjeći
• Naći će oni tebe i tamo ne brini
•  Zastare nema kao ni oprosta
• Hoće za 40 godina

Među komentatorima je bilo i onih koji su smatrali da gospođa problema nema:

• Da radiš u Hr. ja bi razumeo pitanje ali u Norveškoj…Ne razumem…
• Ako nema ništa na sebi ne mogu joj apsolutno ništa vani u svijetu

A jednu komentatoricu je zanimalo zašto gospođa nije riješila problem na jednostavan način:

• Živite u Norveškoj i tamo sigurno radite, a plaće su sigurno tamo gore velike za razliku od Hrvatske…Zar se niste sjetili to vratiti i onda ste mirni?

Naravno, za pretpostavit je kako je gospođa digla kredit bez instrumenata osiguranja koji se ugovaraju u poslovima kreditiranja fizičkih osoba. Njih je banka ili štedno – kreditna zadruga kod koje je digla kredit mogla aktivirati po njenom odlasku u inozemstvo.

Instrumenti osuguranja su: zapljena primanja, zalog na nekretninama tj. hipoteka, solidarni jamac, mjenica ili zadužnica i u tim slučajevima banka naplati dugovanje. No, to nisu u mogućnosti ako gospođa nije imala hipoteku na nekretninu ili jamca već je garantirala samo osobnim dohotkom s računa u hrvatskoj banci, a otišla je van države.

Postoji li zastara za kreditno dugovanje, upitali smo odvjetnika Vinka Ljubičića.

– Postoji, to je zastara u građansko pravnom smislu, zastara potraživanja. Ona nastupa pet godina od plaćanja zadnjeg anuiteta.

Međutim, zastara ne nastupa ako je banka zatražila ovrhu jer se pokretanjem ovrhe prekida zastara. Banka može zatražiti ovrhu na dužnikovu plaću, novčana sredstva na računu i imovinu – pojasnio nam je odvjetnik.

Upitali smo ga što ako osoba koja je digla kredit nema na sebi nikakvu imovinu ni primanja.

– Banka zatraži ovrhu na novčanim sredstvima i imovini te čak i na pokretnim stvarima, koje su ponekad izuzete, dužnika. Nije dužna nabrajati imovinu ni bankovne račune tako da je to dovoljno da se prekine zastara.

Bez obzira ima li dužnik išta na sebi u vlasništvu. Sami ovršni postupak može trajati neodređeno, pa tako i 30 godina – kazao nam je.

To znači ako gospođa iz naše priče ikada dođe u Hrvatsku, bilo koji račun da otvori na sebe ili imovina koju kupi podliježe ovrsi. Jedina nada joj je da banka nije zatražila provođenje ovršnog postupka, što je teško za vjerovati jer spada u standardnu proceduru naplate potraživanja.

Na internet stranici “moj-bankar.hr” navode sve korake u postupku zastare kredita.

Ponekad se dogodi da korisnik kredita, bez da je imao namjeru, prije potpisivanja ugovora o kreditu, prestane biti u mogućnosti plaćati svoje kreditne obveze a nema imovine kojom bi banka naplatila svoja dugovanja, stoji na stranici.

U slučaju da se banka ne uspije naplatit izravno od korisnika kredita, tada banka može u određenom vremenskom periodu koji je definiran ugovorom o kreditu, tužiti korisnika kredita i ovrhom naplatiti svoja potraživanja. U slučaju da banka to ne učini ili nije u mogućnosti to učiniti radi promijenjenih okolnosti, tada nastupa zastara kredita, pišu.

Nadalje navode, ako želite steći pravo na zastaru vašeg kredita, na zastaru se morate pozvati sami. U slučaju da vam banka šalje opomenu ili ovrhu na neki zastarjeli dug, imate pravo na žalbu te mogućnost pozivanja na zastaru duga.

Ono što je veoma bitno jest da nijedan sud ni službeno zakonodavno tijelo  ne prati rokove zastare pa u slučaju primitka zahtjeva za ovrhu ili opomenu, na to se sami morate  pozvati.

Cjelokupni tekst možete pročitati na: Kada nastupa apsolutna zastara kredita

Objava MOŽE LI SE POBJEĆI OD BANKE? Hrvatica otišla u Norvešku i sva sretna prestala plaćati veliki kredit pojavila se prvi puta na Klik Medija.