Sjajna rukometna golmanica tako je po drugi put uplovila u majčinske vode, a sretnim roditeljima zasigurno ne nedostaje razloga za slavlje. Marta je tijekom bogate sportske karijere uvijek isticala koliko joj je obitelj važna, a upravo je zbog obiteljskog života donijela i odluku o završetku profesionalne karijere.

Marta Batinović prve rukometne korake napravila je u Dalmatinci Ploče, gdje je vrlo rano pokazala golemi talent na vratima. Kao jedna od najperspektivnijih hrvatskih golmanica već sa 16 godina prelazi u Podravku Vegetu, a kasnije gradi zapaženu međunarodnu karijeru u Budućnosti iz Podgorice te rumunjskim klubovima. Tijekom karijere osvojila je brojne trofeje, uključujući i naslov pobjednice Lige prvakinja 2015. godine s Budućnosti.

Godine 2015. proglašena je najboljom hrvatskom rukometašicom, a navijači je pamte kao jednu od najboljih golmanica svoje generacije.

Danas je ipak najvažnija životna uloga ona majčinska, a nema sumnje kako će malena djevojčica, baš poput starijeg brata, odrastati uz puno ljubavi i sportskog duha.

Marti i njezinoj obitelji od srca čestitamo na prinovi!

Autor: Eleonora Doboš

Objava Velika sreća u obitelji Marte Batinović: Stigla mala Aria pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Program započinje 27. svibnja, izložbom radova Dječjeg vrtića Ploče te izradom razglednice na asfaltu povodom Dana Grada, dok će najmlađi sudjelovati i u dječjoj utrci „Sprinterica“.

Dan kasnije, 28. svibnja, održat će se dječja košarkaška manifestacija „Obruč prijateljstva“, a 29. svibnja planirana je sadnja biljaka u sklopu akcije „(Za)zeleni grad“ te predstavljanje i dodjela nagrada učenicima osnovnih i srednjih škola za najbolje likovne i video uratke.

Glazbeni dio programa rezerviran je za 30. svibnja, kada će u prostoru između Crkve Kraljice Neba i Zemlje i Pastoralnog centra koncert održati Tedi Spalato.

Središnji dio obilježavanja održat će se 31. svibnja, uz budnicu Hrvatske seljačke glazbe Komin, tradicionalnu procesiju ulicama Ploča i svečanu svetu misu povodom Dana zaštitnice Grada, koju će predvoditi fra Valentin Vukoja.

Iz Grada Ploča pozvali su sve građane i goste da se pridruže programu i zajedno obilježe dane posvećene gradu, njegovoj tradiciji i ljudima.

Objava Ploče slave Dan grada uz koncert Tedija Spalata i bogat kulturni program pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema za sada raspoloživim informacijama, radi se o prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovao autobus zadarskih registarskih oznaka, koji je vozio na relaciji Muškovci – Obrovac, prenosi Večernji list.

On je prevozio učenike prema Obrovcu. Za sada su tri osobe u bolnici, a ostali putnici su zbrinuti.

Na mjestu događaja provodi se očevid i poduzimaju se sve potrebne mjere te radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti nesreće.

Objava Autobus s učenicima sletio s ceste kod Obrovca pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Trodnevnica započinje u četvrtak, 28. svibnja, svetom misom i klanjanjem u 19 sati, koje će predvoditi don Jakoslav Banić, misionar u Ugandi. Dan kasnije, u petak, također u 19 sati, služit će se sveta misa, dok će u subotu večernje misno slavlje predvoditi don Roko Kaštelan, župnik župe sv. Lovre iz Trogira.

Središnja proslava blagdana Kraljice Neba i Zemlje održat će se u nedjelju, 31. svibnja. Program započinje u 10 sati procesijom i svečanom svetom misom koju će predvoditi fra Valentin Vukoja OFM. Nakon mise predviđeno je druženje vjernika između crkve i pastoralnog centra. Istoga dana u 19 sati služit će se i misa zahvalnica.

Blagdan zaštitnice grada i župe tradicionalno okuplja velik broj vjernika, a proslava u Pločama i ove će godine biti u znaku molitve i duhovne obnove.

Objava Ploče u znaku svoje zaštitnice: počinje proslava Kraljice Neba i Zemlje pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Na tradicionalnom turniru, koji se održava povodom Dana grada Ploča, nastupila je ukupno 51 momčad iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok je na terenima Jadranova zaigralo više od tisuću djece u kategorijama 2015., 2017. i 2018. godišta.

Tijekom cijelog vikenda Jadranovo je bilo ispunjeno dječjim osmijesima, navijanjem, emocijama i sportskim duhom, a brojni roditelji, treneri i gledatelji stvorili su atmosferu pravog praznika nogometa.

Posebno uspješni bili su mladi nogometaši Jadrana Luka Ploče koji su, zbrajajući rezultate u sve tri kategorije, bili ukupno najuspješniji klub turnira osvojivši jedno zlato i dva srebra.

Rezultati završnice – 2015. godište (19 ekipa)

U susretu za treće mjesto Metković i Neretva odigrali su 1:1, a nakon izvođenja jedanaesteraca uspješnija je bila Neretva rezultatom 2:0. Pogotke su postigli Ćelić za Metković te Rodin za Neretvu.

U finalu je ŠN DU Talent nakon raspucavanja s bijele točke svladala Jadran LP. Regularni dio završio je bez pogodaka (0:0), dok je u penalima bilo 2:0.

Antonio Bede (ŠN DU Talent) proglašen je najboljim vratarom, Grgo Volarević (Metković) najboljim strijelcem, a Marko Grgurinović (Jadran LP) najboljim igračem turnira.

Rezultati završnice – 2017. godište (16 ekipa)

U utakmici za treće mjesto ŠN DU Talent pobijedila je Pomak rezultatom 4:2. Za Pomak su zabili Jelić i Kundid, dok su za pobjedničku momčad strijelci bili Karabogdan (2), Bilić i Jančić.

U finalu je USŠ Sport talent Solin svladao Jadran LP rezultatom 4:2. Za Solinjane su pogađali Čakušić (2), Katić i Tolić, dok su golove za Jadran LP postigli Zrilić i Leburić.

Hrvoje Pezo (USŠ Sport talent Solin) proglašen je najboljim vratarom, Ivan Katić najboljim strijelcem, a Duje Družijanić Žmigo (Jadran LP) najboljim igračem turnira.

Rezultati završnice – 2018. godište (16 ekipa)

Treće mjesto osvojile su Ravne Njive pobjedom protiv Konavala rezultatom 3:2. Za Konavle je dva puta pogodio Prlenda, dok su za Ravne Njive strijelci bili Vrdoljak (2) i Galić.

U velikom finalu Jadran LP uvjerljivo je svladao Zrinjski Mostar rezultatom 7:1. Dvostruki strijelci bili su Šimunović, Ćavar i Kraljević, dok je jedan pogodak dodao Govorko. Jedini pogodak za Zrinjski postigao je Knežević.

Karlo Đidić (Zrinjski Mostar) proglašen je najboljim vratarom, Mateo Ćavar (Jadran LP) najboljim strijelcem, a Ante Govorko najboljim igračem turnira.

Za pobjedničku momčad Jadrana nastupili su Noa Šuman, Mateo Ćavar, Ivano Radelić, Ante Govorko, Ivano Kraljević, Erik Šimunović, Šime Šunjić, Ivan Samardžić i Filip Doboš, uz trenere Marija Čovića Mocu i Stipu Nikolca Tulu.

Organizatori su na kraju zahvalili svim ekipama, trenerima, roditeljima, sucima, volonterima i prijateljima kluba koji su sudjelovali u još jednom uspješnom izdanju turnira, istaknuvši kako su upravo zajedništvo, druženje i dječja radost najveća vrijednost ovakvih sportskih događaja.

Sve fotografije s turnira dostupne su putem poveznice:

https://drive.google.com/drive/folders/1VqowVYFcF_bFQdg6ciY_5rKZExaU4PZQ?usp=sharing

Objava Ploče ponovno bile grad dječjeg nogometa: Više od tisuću djece na turniru “Ploče 2026.” pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Od ideje do lađe: Sve je krenulo od jednog čovjeka

– Idejni začetnik i pokretač cijele priče je naš prijatelj Tomislav Pelin – Pela, legendarni nogometni golman – prisjeća se u razgovoru za Zagorje International predsjednik novoosnovane Udruge krapinskih lađara Vjeran Skupnjak.

– On je okupio nas desetak, možda dvadesetak ljudi za koje je mislio da bi ih ovo moglo zanimati. Iskreno, trebalo je malo nagovaranja, ali na kraju smo svi pristali. I krenuli – doslovno od nule – naglašava Skupnjak.

Početna ideja bila je jednostavna, ali realizacija daleko od toga. Trebalo je pronaći lađu, ljude i mjesto za trening.

– Razmišljali smo o Jarunu, ali tamo je gužva, termini su unaprijed zauzeti. Nije nam to odgovaralo. I onda se otvorila mogućnost Trakošćana. Dobro smo to provjerili, dobili zeleno svjetlo i odlučili – to je naša baza – ističe Skupnjak.

Trakošćan kao nova veslačka arena

Prvi trening održan je nedavno, a drugi već donosi novu dozu sigurnosti.

– Iskreno, ispalo je puno bolje nego što sam očekivao – kaže Skupnjak.

– Ovaj tjedan smo imali drugi trening i sada nam je cilj okupiti stalnu ekipu, barem dvadesetak ljudi, da se uopće možemo redovno sastajati. Nije lako svaki put skupiti deset veslača i kormilara – iskren je Skupnjak.

Lađa je nabavljena uz puno logistike i strpljenja.

– Kupili smo je na rate. Dođemo na Trakošćan, uzmemo vesla, jastučiće, postavimo kormilo i krećemo. Jednostavno – ali u isto vrijeme potpuno novo za sve nas – objašnjava Skupnjak.

Od Pelinove ideje do ozbiljne ekipe

Sve je, kaže Tomislav Pelin, počelo jedne večeri uz gledanje Maratona lađa.

– Gledao sam sa sinom i pomislio – zašto Krapina ne bi imala svoju ekipu? Ljudi su sve više u sportu, rekreaciji, trailovima, trčanju… znao sam da možemo skupiti ljude – govori nam Pelin.

Iako su mnogi u početku bili skeptični, ideja je brzo počela živjeti.

– Počeo sam zvati ljude, raspitivati se po Neretvi, Pločama, Tribunju. Lađe nisu jeftine, nove idu i do 18.000 eura, ali našli smo restauriranu, povoljniju opciju – objašnjava.

Ključni trenutak dogodio se kada je Pelin kontaktirao Vjerana Skupnjaka.

– Rekao mi je: ‘Ako uspiješ skupiti ljude, ja sam za.’ I tako je krenulo – ističe Pelin.

Ekipa bez iskustva, ali s velikom energijom

U lađi su ljudi različitih generacija i zanimanja – od 18 do 60 godina.

– Imamo odličnu ekipu. Neki dolaze iz sporta, neki ne, ali svima je zajednički sportski duh i želja za druženjem – kaže Pelin.

Posebnu ulogu ima Damir Novina, iskusni veslač i organizator, zagorski argonaut o kojem je Zagorje International već pisao.

– On nam jako pomaže. Ima iskustvo iz raznih utrka i stalno nas usmjerava kako veslati i kako se postaviti. Svi još učimo – naglašava.

Prvi zaveslaji i realnost lađarskog sporta

Lađarenje se brzo pokazalo kao zahtjevno.

– Neki su već nakon prvog treninga osjetili bolove i grčeve. To je potpuno normalno. Veslanje u lađi je specifično – vesla se samo s jedne strane i tijelo mora naučiti novi ritam – objašnjava Pelin.

Maraton lađa dug je 22,5 kilometara, a najbolje ekipe ga završavaju za nešto više od dva sata.

– Mi ćemo biti sretni ako završimo ispod tri sata. Ove godine cilj nam nije rezultat nego da dođemo do kraja i skupimo iskustvo – dodaju oboje.

Trakošćan kao savršena kulisa

Za cijelu ekipu, Trakošćan je više od trening-baze.

– Bajkovito je. Kad smo u lađi i krenemo veslati, to je poseban osjećaj – kaže Pelin.

Skupnjak dodaje:

– Naš cilj je rekreacija, druženje i dobra atmosfera. Bilo bi dobro samo da ne budemo zadnji – prvi sigurno nećemo biti – kazao je u polušali.

Podrška zajednice i budućnost projekta

Projekt je već dobio podršku lokalne zajednice.

– Svi su nas podržali, i iz Varaždina i iz Krapine. Imamo zeleno svjetlo za sve što radimo – kaže Skupnjak uz zahvalu Gradu Krapini te Hrvatskim vodama i Varaždinskoj županiji koji su omogućili korištenje jezera u trening svrhe.

Sljedeći korak je, kažu, pronalazak sponzora i daljnji razvoj.

– Možda jednog dana budemo imali i natjecateljsku i rekreativnu ekipu – dodaje Pelin.

Više od sporta

Za sada, ova priča nije priča o pobjedama, nego o početku.

O ljudima koji su se okupili oko ideje, o lađi koja je pronašla svoje mjesto na kontinentalnom jezeru i o Trakošćanu koji je postao neočekivana sportska pozornica.

– Najvažnije nam je da ostane entuzijazam i da se ljudi druže – zaključuje Pelin.

A negdje između prvih zaveslaja i odraza dvorca u vodi, rađa se nova lađarska priča – daleko od Neretve, ali s istim ritmom vesala. Dodajmo, kako smo saznali da se razmišlja i osnivanju ženske posade iduće godine.

U priču o treninzima krapinskih lađara na Trakošćanskom jezeru uključio se i varaždinski župan Anđelko Stričak, koji ističe kako Trakošćan posljednjih godina sve snažnije postaje prostor sporta, rekreacije i aktivnog boravka u prirodi.

– Dvorac Trakošćan jedan je od najljepših dvoraca u ovom dijelu Europe i već desetljećima privlači brojne posjetitelje, dok jezero oduvijek predstavlja mjesto odmora, šetnji i uživanja u prirodi. Ljudi ovdje dolaze “napuniti baterije”, pobjeći od svakodnevnog ritma i pronaći mir. Upravo zato posebno me veseli što Trakošćansko jezero danas dobiva i novu, sportsku i rekreativnu dimenziju – rekao je Stričak.

Podsjetio je kako je upravo veliko čišćenje jezera od mulja i sedimenta, koje su provele Hrvatske vode, otvorilo prostor za nove sadržaje i aktivnosti.

– Jezero je ponovno “prodisalo”, vratilo svoj puni sjaj i danas možemo uživati u njegovoj ljepoti tijekom cijele godine. To nije bilo važno samo iz ekološkog aspekta, nego i kao ulaganje u budućnost Trakošćana. Danas ovdje imamo ronilačke eko akcije, treninge lađara, sve više rekreativaca i posjetitelja koji ne dolaze samo fotografirati dvorac, nego aktivno provoditi vrijeme u prirodi – naglasio je župan.

Dodao je kako ga posebno veseli što se priča o lađama i Maratonu lađa prenosi i na sjever Hrvatske.

– To nije samo sport, nego dio hrvatske tradicije i identiteta. Vjerujem da će mnogim posjetiteljima biti zanimljivo vidjeti lađe na Trakošćanskom jezeru i iz prve ruke doživjeti koliko je zajedništva, truda i energije potrebno za sudjelovanje na Maratonu lađa. Upravo takve vrijednosti želimo poticati i kod nas – rekao je Stričak.

Istaknuo je i kako Varaždinska županija ove godine sudjeluje kao partner Maratona lađa, čime se dodatno želi povezati sjever i jug Hrvatske.

– Varaždinska županija ove je godine partner Maraton lađa jer tako želimo dodatno povezati sjever i jug Hrvatske, zelenu i plavu Hrvatsku, ali i odati priznanje svim pripadnicima varaždinskih ratnih postrojbi koji su sudjelovali u oslobađanju juga Hrvatske – od pripadnika 5. bojne 1. A brigade “Tigrovi“, do Specijalne jedinice policije PU varaždinske “RODA“ i Temeljne policije. Maraton lađa odavno je prerastao sportski okvir – on simbolizira zajedništvo, upornost, identitet i povezanost ljudi. Upravo zato vjerujem da ova priča ima potencijal i na kontinentu.

A hoće li jednog dana postojati i varaždinska posada ili možda čak ženska ekipa? Zašto ne. Sport brzo privuče ljude kada vide dobru energiju i pozitivnu priču, a čini mi se da lađarenje upravo to nosi sa sobom – poručio je.

Na kraju je naglasio kako upravo spoj ekologije, sporta i turizma vidi kao jedan od važnih smjerova razvoja Trakošćana i Varaždinske županije.

– Danas više nije dovoljno ponuditi samo prirodne ljepote ili kulturnu baštinu. Ljudi traže doživljaj i aktivan boravak u prirodi. Trakošćan ima sve preduvjete za takav razvoj – iznimnu prirodu, bogatu povijest, sportsku i rekreativnu komponentu, ali i ljude puni energije i ideja. Naša je želja da se kroz razvoj turizma istovremeno čuva okoliš i potiče razvoj ruralnog kraja, kako bi ljudi ovdje dolazili, ali se i vraćali – zaključio je Stričak u razgovoru za Zagorje International.

Objava Krapinski lađari krenuli u avanturu života: “Cilj nam je završiti maraton i uživati u svakom zaveslaju“ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Opsežna akcija potrage

U potrazi je sudjelovalo 16 pripadnika Gorske službe spašavanja Prenj i 35 pripadnika GSS-a Kantona Sarajevo, uz patrolu Policijske postaje Konjic. Velik broj planinara također je pomogao na terenu i pružio korisne informacije.

Nakon što su službenici Policijske uprave Konjic obavili očevid, uslijedila je tehnički zahtjevna akcija izvlačenja tijela s iznimno teškog i nepristupačnog terena. Samo izvlačenje potrajalo je oko dva sata. Tijelo stradalog planinara predano je Policijskoj upravi Konjic nešto iza ponoći, nakon čega je održan sastanak sa svim sudionicima akcije.

GSS: Akcija pokazala važnost suradnje

“Ova akcija još je jednom pokazala važnost međusobne suradnje gorskih službi spašavanja, policijskih struktura i svih ljudi koji svojim angažmanom pomažu u najtežim trenucima na planini”, poručili su iz GSS-a Prenj.

Planinar se, prema ranijim informacijama, 24. svibnja kretao od vrha Vito na Visočici prema vrhu Parić. Nakon toga planirao se spustiti do bivka “Zoran Šimić” te nastaviti planinarskom stazom do svog automobila marke Peugeot, hrvatskih registarskih oznaka.

Objava Hrvatski planinar pronađen mrtav na Visočici pojavila se prvi puta na Klik Medija.

‘Baciš tu gdje je mukte‘

No, problem nastane kad se oni upuste u istraživanje okolice pa odu, recimo, prošetati poljoprivrednim područjem s maslinicima smještenim istočno od Trpnja, uz Put maslina. Bajkovit naziv za predio koji je sve osim bajkovit. Tu je, nakon što je prije nekoliko godina sanirano bivše odlagalište otpada, nastalo novo, ovaj put možda i gore. Radi se o predjelu Vinošta, piše Dubrovački vjesnik.

Jedan od najljepših pogleda na more u Trpnju tako ima odlagalište glomaznog i građevinskog otpada, o čemu svjedoči galerija fotografija koje je poslao čitatelj Dubrovačkog.

Tu nema čega nema – odbačenih perilica, frižidera, zahodskih školjki, zemljanih iskopa, raznog građevinskog materijala, madraca, ormara, fotelja, deka, kartona, željeza, plastike… Užasan prizor, štoviše apsurdan usred one čiste ljepote koju je ljudska ruka tako bezočno nagrdila.

– Staro je odlagalište sanirano i nastalo je novo. Nitko ne može ništa – govore Trpanjci.

Iz Trpnja se komunalni otpad, inače, prevozi u Orebić. A ovo se, kako kažu Trpanjci, dogodi ‘kad isprazniš šufit i baciš tu gdje je mukte‘.

‘To je ludilo‘

Nešto slično potvrdio je i načelnik Općine Trpanj Jakša Franković, već pomalo očajan zbog situacije kojoj ne nazire rješenje. Problem s odlaganjem krupnog i građevinskog otpada ima cijela županija, ističe, u kojoj jednostavno nema organiziranog prihvata te vrste otpada.

– Mi odvozimo, oni bacaju – rekao je načelnik.

Tko ‘oni‘?

– Cijeli Pelješac! To je ludilo. Mi ga stalno odvozimo, to plaćamo, a oni dovode.

Možete li zagraditi prilaz?

– Možemo zagraditi, a onda će bacati na put, na županijsku cestu. Bilo je zagrađeno pa se bacalo na županijsku cestu.

Je li to zemlja lokalne samouprave?

– To je zemlja takozvane seoske zajednice, suvlasništvo 700 Trpanjaca. Tu je već bilo odlagalište koje je sanirano i zatvoreno, ali se ponavlja. Razbij novo, kupi novo, to ti je tako. Toliko smo bogati da razbijamo novo i kupujemo novo. Svake godine tu potrošimo određene novce. Neki dan smo odveli 40 kubika Jadran sirovinama u Pločama, onome tko to može prihvatiti. Prije početka sezone ćemo to riješiti, ali to košta 80 eura po kubiku. Miješani komunalni otpad iz domaćinstava ide u Orebić – istaknuo je.

– Najveći problem je glomazni otpad, a to je problem cijele županije. Rješavamo ga odvozom jer drugog načina nemamo. Potrošit će Općina Trpanj 20.000 eura i sve će se ponovo dovesti.

Kako se to može spriječiti?

– Može kad se organizira adekvatna lokacija i prihvat, a nitko neće u svojoj korti lokaciju za glomazni otpad. Idite što se u Gradu događa, stavljaju kraj kontejnera!

Dubrovnik ima reciklažna dvorišta…

– Pa s tim nije riješen cijeli Grad Dubrovnik.

Može li se kod vas negdje na Pelješcu napraviti reciklažno dvorište?

– To je stvar dogovora četiri jedinice lokalne samouprave. Nikome nije drago primiti tuđe škovace. Mi smo bili naivni kad smo zatvorili tri plohe, Podvlašticu, Vinošte i treće u Janjini. Stvorili smo sebi i građanima problem. Proračuni se troše na smeće. Sad su svi Poncije Pilat, a mi ostali na streljani. Sve što sad riješimo je samo gašenje požara, a trajnog rješenja nema. Tako je s miješanim otpadom, o građevinskom i glomaznom da i ne govorim. Ništa sustavno nije riješeno! – govori trpanjski načelnik za Dubrovački vjesnik.

– Bila je inspektorica i prošle godine, napravila zapisnik, mi smo to sanirali, ali se nastavlja bacati. Ako ne tu, onda na županijsku cestu, na asfalt.

Ali ni ljudi nisu krivi kad jednostavno nemaju gdje?

– Istina je to, ili će baciti u potok, u more ili tu. Sad izaberimo. U vas će baciti na Brgat ili će ostavit‘ kraj kontejnera. To je solucija. Kad prolazim onuda, sve vidim. Grad to kupi i zbrinjava na svoj način. A svi se pravimo mutavi jer svi sve znamo. Vi imate reciklažno dvorište pa vam isto završi kraj kontejnera. Nekome se to mora dati na zbrinjavanje. Kad Grad Dubrovnik to ne može riješiti, kako će jedna mala općina – rekao je Jakša Franković. – Nemamo instrumente. Gdje ćete s otučenim pločicama iz kuhinje? Bit ćete sretni ako vam ih meštar uzme i negdje baci. Kubik ćete platiti po zlato jer u cijeloj županiji nema legalnog odlagališta za građevinski otpad. Ogromni hoteli se renoviraju i gdje završava taj materijal? – retorički se zapitao.

– Naš problem ćemo riješiti pred sezonu, a na jesen će opet sve biti isto. Dobro je dok ne bacaju u more i u potoke. U ovom trenutku još smo na ovoj primitivnoj razini razvoja gospodarenja otpadom. Sve su oči uprte u Pelješac, a Pelješac je samo slika Hrvatske – zaključio je načelnik Općine Trpanj.

Objava U Trpnju najljepši pogled na more pretvoren u pogled na smeće pojavila se prvi puta na Klik Medija.

– Meni je to bilo fantastično! Ja sam pola nastupa držala ruke preko očiju, kao da gledam sebe pa me strah da ne vidim nešto što ne želim vidjeti. Baš smo se nasmijali. Bila sam tako nabildana, tako jaka, tako visoka… Ma top sam bila! – prokomentirala je.

Na pitanje što Šime Elez, prošlogodišnji ‘Gospodin Savršeni’ kaže na cijelu transformaciju, Maja je šokirala odgovorom:

– Moram priznati da ne znam je li popratio nastup jer već neko vrijeme svatko živi svoju realnost. Znate kako je, svaka priča ima svoj početak i kraj, a mi se već neko vrijeme približili ovom drugom dijelu – objasnila je.

Maja i Šime surađivali su na spotu za njenu pjesmu ‘Nisam ja za male stvari’, nakon čega su počeli vezu. Već neko vrijeme su se obožavatelji pitali što se događa s njima, s obzirom na to da na društvenim mrežama nisu objavljivali zajedničke fotografije.

Objava Prekinuli Maja Šuput i Šime Elez pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Mijić je veslao u hrvatskom juniorskom četvercu na pariće zajedno sa Šimom Ravnjakom iz VK Korana, Petrom Hrkaćem iz VK Jarun i Karlom Svirčićem iz VK Krka, dok je posadu vodio trener Zlatko Katušin.

Hrvatska posada odličan je nastup najavila već u kvalifikacijama osvojivši drugo mjesto s vremenom 6:07.74. U polufinalu su hrvatski reprezentativci zauzeli treće mjesto uz vrijeme 6:08.13, čime su izborili nastup u A finalu među najboljim europskim posadama.

U završnoj utrci hrvatski četverac osvojio je šesto mjesto u Europi s vremenom 6:07.98, što predstavlja značajan uspjeh za hrvatsko juniorsko veslanje, ali i za VK Neretvanski gusar.

Ovim nastupom Mijić je još jednom potvrdio kontinuitet dobrih rezultata i svoje mjesto među najperspektivnijim mladim hrvatskim veslačima.

Objava Roko Mijić s hrvatskim četvercem među šest najboljih u Europi pojavila se prvi puta na Klik Medija.